Objavljeni najnoviji podaci: Hrvati imaju 134 milijarde kuna kredita
Nakon više od dvije godine, zabilježen pad na mjesečnoj razini za 1,4 milijarde kuna ili -1,1 posto
Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju travnja iznosili su 272,3 milijardi kuna čime je na mjesečnoj razini deveti mjesec zaredom zabilježen rast od 0,8 posto ili 2,1 milijardu kuna. Na godišnjoj razini, u odnosu na travanj prošle godine porast je iznosio 7,5 posto ili 19,1 milijardu kuna.
Kada promatramo valutnu strukturu vidljivo je da su kunski krediti na godišnjoj razini nastavili rasti te je njihov porast iznosio više od 18 milijardi kuna odnosno 17,6 posto dok su valutni krediti zabilježili nešto skromniji rast od 14,6 milijardi kuna odnosno 0,1%.
Građani imaju 133,9 milijardi kuna kredita
“Trend rasta kunskih kredita uz paralelan pad valutnih kredita prisutan je malo više od sedam godina. Pri tome se udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. kada je taj pokazatelj iznosio 74,4% u odnosu na 53,6% koliko je iznosio u travnju 2020. godine”, navode analitičari Raiffeisen banke.
Otprilike pola ukupnih kredita plasirano je sektoru kućanstava. Nominalan iznos kredita sektoru kućanstva u travnju se spustio na 133,9 milijardi kuna čime je, nakon više od dvije godine, zabilježen pad na mjesečnoj razini za 1,4 milijarde kuna ili -1,1 posto.
S druge strane, na godišnjoj je razini nastavljen, ali usporen rast kredita kućanstvu a iznosio je 6,1 milijardu kuna odnosno 4,8 posto. “Kod sektora stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama”, primjećuju analitičari RBA.
Krediti državi u travnju porasli za čak 4,5 milijarde kuna
Krediti poduzećima krajem travnja iznosili su 86,5 milijardi kuna što je na mjesečnoj razini pad od 824,2 milijuna kuna ili 0,9 posto. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je rast od 3,4 milijarde kuna odnosno 4,1 posto.
Što se tiče kredita središnjoj državi oni su u travnju porasli na 42,8 milijardi kuna što na mjesečnoj razini predstavlja rast od 4,5 milijarde kuna ili 11,7 posto. Takav rast zadnji put je zabilježen 2010. godine. Na godišnjoj razini, krediti središnjoj državi također su snažno porasli te zabilježili promjenu od 24,2 posto koja je posljednji puta zabilježena 2012. godine.