Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Objavljeni rezultati PISA testova: hrvatski učenici su ispodprosječni i nazaduju

Hrvatska se nalazi na 27. mjestu od 77 država

ZADNJA IZMJENA: pro 3, 2019
Foto: Screenshot N1

Danas u devet sati počela je konferencija za medije povodom službene objave rezultata OECD-ovog istraživanja PISA 2018. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prva je izašla pred novinare kako bi kratko predstavila rezultate istraživanja provedenih u proljeće 2018. godine. Vijesti, očekivano, nisu dobre. Hrvatska se nalazi na 27. mjestu od 77 država.

„Što se tiče čitalačke i matematičke pismenosti, naš trend je stabilan, što samo po sebi nije dobra stvar. Nema značajnijeg pomaka od 2006. godine. Po prirodoslovnoj pismenosti smo nažalost pali. Po čitalačkoj pismenosti smo 29., po matematičkoj 40., a po prirodoslovnoj smo na 36. mjestu”, kazala je ministrica.

„Ono što ovi rezultati pokazuju jest da je reforma sustava bila itekako potrebna i nužna. Uvijek je loša vijest da stagniramo, kao u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, a u prirodoslovnoj čak nazadujemo. Druga važna stvar jest da smo u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti zauzeli tek 36, odnosno 40. mjesto, što pokazuje da koliko je važan naglasaka na STEM koji je zastupljen u reformi. Treća stvar koju bih istaknula jest da je ovo je važna referentna točka za praćenje napretka, i ja sam sigurna da će je svi za to iskoristiti”, kazala je Divjak.

Ispodprosječni u čitalačkoj pismenosti

Prisutnim novinarima podijeljeni su rezultati istraživanja, prema kojima je najbolji prosječni rezultat u području čitalačke pismenosti od 555 bodova postigla Kina, odnosno učenici iz provincija Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang. Prati je Singapur s 549 bodova i Makao-Kina s 525. Najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina, 340 bodova, i iz Dominikanske Republike, 342 boda. Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultati i s 470 bodova zauzela 29. mjesto u ukupnom poretku od 77 zemalja.

U Europi su najbolji prosječni rezultat postigli učenici iz Estonije, 523 boda. Slijede Finska s 520 i Irska s 518 bodova. Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od onoga u 11 drugih europskih zemalja, a među njima su Nizozemska, Italija, Austrija i Švicarska. U razdoblju od 12 godina, od istraživanja PISA 2006, nije uočen značajan pomak u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti, navodi se u priopćenju ministarstva. Od naših susjeda najbolja je Slovenija, koja se nalazi na 21. mjestu.

U matematičkoj pismenosti tek 40.

U području matematičke pismenosti najbolji rezultat ostvarili su mali Kinezi iz pokrajina Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang, koji su postigli prosjek od 591 boda. Prate ih Singapurci s 569 bodova i učenici iz Makao-Kine s 558 bodova. I u ovoj kategoriji su najslabiji Dominikanska Republika s 325 bodova i Filipini s 353 boda.

Hrvatska je ponovo ostvarila ispodprosječan rezultat, osvojivši 464 boda, što je smiješta na 40. mjesto u ukupnom poretku od 78 zemalja u kojima je testirana matematička pismenost učenika. U Europi su najbolje rezultate osvarili učenici iz Estonije, 523 boda, Nizozemske s 519 bodova, te Poljske s 516 bodova. Kao i u istraživanju čitalačke pismenosti, kod hrvatskih učenika nema značajnog pozitivnog ili negativnog trenda u odnosu na istraživanje iz 2006. godine.

Negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti

Poredak prvoplasiranih isti je i u istraživanju prirodoslovne pismenosti. Najbolji prosječni rezultat ostvarili su učenici iz četiri kineske provincije s 590 bodova, a slijede Singapur s 551 i Makao-Kina s 544 boda. Najlošiji su ponovo Dominikanska Republika s 335 i Filipini s 357 bodova. Hrvatski rezultat je još jednom opisan kao ispodprosječan, a 472 boda donijela su nam 36. mjesto u ukupnom poretku od 78 zemalja.

Razlika u odnosu na prethodne dvije kategorije je u tome što je pri istraživanju prirodoslovne pismenosti hrvatskih učenika uočen „značajan negativan trend”. Hrvatski prosječni rezultat smanjuje se za 5 bodova po trogodišnjem periodu, stoji u sažetku istraživanja. Najbolje rezultate u Europi postigle su Estonija s 530 bodova, Finska koja ima 522 i Poljska s 511 bodova.

Što mjeri PISA?

Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina. Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao “dominantno” i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000. Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije. PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Tko sudjeluje?

Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina. Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost. Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole. Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Kako izgledaju testovi?

Učenici moraju pokazati da mogu “razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se”. Procjenjuje se “sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način”, istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja. Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor. Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima. Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.

Tko su dobri đaci?

PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom. Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura. Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine.

Vedran Vrabec
Telegram autor
899 članaka Više o autoru
Više s weba