Objavljeno je izvješće Svjetske turističke organizacije; donosi par zanimljivih podataka o Hrvatskoj i ostalim destinacijama

U Hrvatskoj najviše Nijemaca

Istodobno u Francusku je, koja je prva na svijetu, u 2018. došlo više od 87 milijuna stranih gostiju, s tim da je među njima bilo čak 70 milijuna Europljana. Druga je po redu je Španjolska s 82 milijuna posjetitelja, a od toga su 75 milijuna bili Europljani. Slijedi SAD sa 77 milijuna stranih turista, Kina sa 61 milijunom, Italija s 58 milijuna, Turska s 40 milijuna, Meksiko i Velika Britanija s 39 milijuna, Njemačka s 37 milijuna, Tajland s 36 milijuna te Grčka s 33 milijuna stranih turista.

Turska i Grčka srušile su 2018. sve svoje dosadašnje rekorde po broju turista. Inače, najveći porast broja turista, čak za 55 posto, zabilježio je Egipat. Rusiju je posjetilo 16 posto više gostiju, ali ponajviše zahvaljujući Svjetskom prvenstvu u nogometu, Francusku 10 posto, a Australiju 9 posto.

U 2018. najviše noćenja u Hrvatskoj ostvarili su turisti iz Njemačke 20,7 milijuna, iz Slovenije, 10,1 milijuna, iz Austrije 7,6 milijuna, iz Poljske 6,3 milijuna i Češke 5,4 milijuna noćenja. Izvan europskih zemalja, najviše noćenja imali su gosti iz SAD-a 1,4 milijuna, iz Australije 667.000, iz Južne Koreje 533.000, iz Kanade 415.000 te iz Kine 237.000 noćenja.

Mala povijest turizma na Jadranu

Najnoviji trend rasta turizma Nikodem Szumilo, profesor ekonomije i financija na UCL-u, objašnjava činjenicom da je rast globalne turističke industrije dijelom posljedica porasta digitalnih usluga. “Tome bitno pridonosi mala revolucija online recenzija i online rezervacije koje su smanjile cijene, ali povećale zadovoljstvo. To znači da više ljudi putuje češće.” Tendencija rasta turizma u svijetu prisutna je od 1950. kad je ostvareno 25 milijuna međunarodnih turističkih posjeta. Već 1970. taj broj porastao je na 166 milijuna, a 1990. dosegnuo je brojku od 435 milijuna.

U Hrvatskoj je 1950. bilo svega 41.221 stranih turista, tijekom 1970. posjetilo ju je već 4.748.000 stranih gostiju, a 1988. broj stranih gostiju dosegnuo je brojku od 8.907.000. Da Hrvatska ima vrlo dugu turističku tradiciju pokazuje podatak da je prvi hotel, koji se zvao Villa Angiolina, izgrađen 1844. u Opatiji. U Crikvenici je 1894. otvoren hotel Therapia, a u Dubrovniku je pak prvi hotel Imperial izgrađen 1896.

Tijekom 1914. u Opatiji je zabilježeno više od pola milijuna noćenja, a turisti su u tom gradu u prosjeku boravili 20 dana. U razdoblju između dva svjetska rata najviše je turista dolazilo iz Čehoslovačke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije i Engleske. Rekordna turistička sezona zabilježena je 1938., kad je stiglo čak 399. 608 stranih gostiju koji su ostvarili 2. 719. 939 noćenja.

Zašto nas brojke od turizma čine ranjivima

Europa je najpoželjnija turistička destinacija: tijekom 2018. posjetilo ju je 713 milijuna gostiju, dakle više od polovice u svijetu.
Čak 143 milijuna Kineza putovalo je 2018. u inozemstvo i po tomu su uvjerljivo prvi na svijetu. Daleko su odmakli Nijemcima koji su ostvarili 92 milijuna putovanja po svijetu. Treći su Amerikancima s 87,8 milijuna putovanja u inozemstvo. Osim što su zahvaljujući nevjerojatno brzom razvoju Kinezi samo nekoliko godina pretekli sve konkurente, njihovi turistu ujedno su i najveći potrošači.

Tijekom 2018. Kinezi su potrošili u inozemstvu čak 258 milijardi dolara. Daleko iza njih zaostali su Amerikanci sa 135 milijardi dolara, Nijemci su treći 89 milijardi, a zatim slijede Englezi sa 71 milijardom, Francuzi s 41 milijardom, Australci s 34, 2 milijarde, Kanađani s 31,8 milijardi, Rusi s 30,6 milijardi, Južnokoreanci s 30,6 milijardi te Talijani s potrošnjom od 27,7 milijardi dolara.
S obzirom na to da je Hrvatska u 2018. uprihodila od turizma, po riječima ministra turizma Garija Cappellija, više od 12 milijardi eura, to znači da turistička privreda sudjeluje u brutto domaćem proizvodu s 19,6 posto i po tome smo među najvećim turističkim destinacijama prvi na svijetu.

To istodobno čini Hrvatsku vrlo ranjivom jer svaki poremećaj na tržištu, koji se često događaju, može imati fatalne posljedice po državne prihode. Istodobno, to je dokaz da je Hrvatska uništila svoju industriju i proizvodnju, a što je najgore, čak i proizvodnju hrane, pa u nas strani turisti najčešće konzumiraju uvozne prehrambene i poljoprivredne proizvode. Primjerice udio turizma u BDP-u Njemačke je 1,1 posto, Velike Britanije je 1,6 posto, Francuske 1,9 posto, Italije 2,2 posto, Španjolske 4,7 posto, Austrije 4,9 posto, Slovenije 5,9 posto… Hrvatskoj je najbliža Malta jer turizma te zemlje sudjeluje s 14 posto u državnom BDP-u, dok je Cipar treći s ostvarenim prihodima u turizmu od 12,8 posto BDP-a…

Najposjećeniji gradovi u Hrvatskoj i svijetu

Najnoviji podaci pokazuju da su najposjećeniji gradovi na svijetu 2018. bili Bangkok u Tajlandu s 22 milijuna turista, London s 20,5 milijuna, Pariz s gotovo 18 milijuna, Dubai je posjetilo 16, 6 milijuna turista, Singapur 14,5 milijuna, New York 13,7 milijuna, Kuala Lumpur 13,5 milijuna, Istanbul 12,8 milijuna, Tokio 12,2 milijuna turista. U Hrvatskoj je pak po posjećenosti u 2018. Dubrovnik bio uvjerljivo prvi s 4.138.411 noćenja, a drugi je bio Rovinj koji je ostvario 4.025.024 noćenja.

Za te dvije destinacije zaostao je Poreč s 3.421.137 noćenja, a pravo iznenađenje je Medulin u Istri koji je relativno malo poznato turističko središte, a ostvario je 2.814.423 noćenja. Medulin je ostavio iza sebe puno poznatiji Umag koji je imao 2.701.172. noćenja, a iza njega slijede dva najveća hrvatska grada: Split je ostvario 2.540. 802. noćenja te Zagreb 2.552.302. noćenja. Vir, još jedna relativno mala destinacija, probila se na 8 mjesto s 2.510. 699 noćenja ostavivši iza sebe puno poznatiji Mali Lošinj s 2.372. 338 noćenja te Crikvenicu s 2.275. 521 noćenja.

Inače tijekom 2018. najposjećenija građevine na svijetu bile su Empire State Building u New Yorku, Toranj slobode i CN Tower u Torontu, Slavoluk pobjede i Eiffelov toranj u Parizu, Buckinghamska palača u Londonu, Berlinski zid, Vatikan, Disneyland te egipatske piramide. Samo kroz pariški muzej Louvre prošle godine prošlo je više od 10 milijuna gostiju.
Hrvatska je na vrhu svjetske ljestvice po broju ostvarenih turističkih noćenja u odnosu na broj stanovnika. Na Eurostatovoj ljestvici prvi je Island s 24 noćenja po stanovniku, Malta je druga s 21 noćenjem, a Hrvatska je treća s 18 noćenja po glavi stanovnika.

Najveći problemi hrvatskog turizma

Premda podacima Hrvatske turističke zajednice u Hrvatskoj je 92.000 ljudi zaposleno u ugostiteljstvu i turizmu. Premda je to relativno mala brojka, Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja, u kojoj je oko 116.000 nezaposlenih, a ipak joj dramatično nedostaje domaće radne snage. Procjenjuje se da će ove godine svaki šesti zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu biti stranac.
Kristian Orsini i Vukašin Ostojić, autori prošlogodišnje studije Hrvatski turizam: više od sunca i mora, upozoravaju kako unatoč svim tim pozitivnim trendovima, Hrvatska, po većini pokazatelja, zaostaje za glavnim mediteranskim konkurentima, Grčkom, Maltom, Ciprom, Italijom i Španjolskom.

Po toj studiji najveće boljke hrvatskog turizma su visoka sezonalnost, siromašna turistička ponuda i niska prosječna potrošnja gostiju. Više od 75 posto noćenja ostvari se u srpnju, kolovozu i rujnu jer većina turista posjećuje Hrvatsku zbog sunca i mora. Tako jakog sezonskog utjecaja, premda se iz godine u godinu sezona ipak produžuje, nema nigdje u Europi. Hrvatska također ima nepovoljnu strukturu smještaja, jer u njoj dominiraju uglavnom jeftiniji smještajni kapaciteti u apartmanima i kampovima.

Hotelski smještaji čine tek 30 posto kapaciteta, za razliku 65 posto koliko ih imaju zemlje Mediterana. Inače, od 9,5 milijardi dolara prihoda od stranih turista prošle godine, najviše se zaradilo na noćenjima, a najmanje na rastu potrošnje. Prosječni turist u Hrvatskoj troši oko 30 posto manje nego u mediteranskim zemljama, oko 79 eura dnevno.