Nekad je nužno odabrati stranu

Obrat u aferi s mjenicama: Sud opet mora odlučivati jesu li služile za prikriveno financiranje Agrokora

Županijski sud u Zagrebu prihvatio je žalbu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu

06.09.2018., London - Ivica Todoric i njegovi odvjetnici, Jadranka Slokovic, Cedo Prodanovic i Cherie Blair odlaze sa zakazanog rocista o izrucenju na visokom sudu u Londonu. Novo rociste zakazano je za 15.10.2018. godine na istom ovom sudu. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Afera sa sumnjivim mjenicama Agrokora, preko kojih su navodno njegovi dobavljači financirali koncern, dobila je novi zaplet. Naime, prihvaćena je žalba tužiteljstva na odluku Općinskog kaznenog suda u Zagrebu koji je svih 13 optužnica u aferi mjenice odbacio, smatrajući kako tu nema kaznenog djela. Zato će taj sud sada morati donijeti novu odluku.

U pitanju je krak slučaja Agrokor u kojem tužiteljstvo tvrdi kako su mjenice godinama izdavane ne bi li se uz pomoć njih tajno financirao sam koncern. Banke su, naime, bile previše kreditno izložene Agrokoru pa je uprava Ivice Todorića, tvrdi tužiteljstvo, u dogovoru s dobavljačima osmislila kako da dođe do svježeg novca i osigura si likvidnost.

Zašto su izdavane sporne mjenice?

Tužiteljstvo, konkretno, tvrdi da su preko banaka i faktoring tvrtki, čiji rad godinama navodno nije bio reguliran, naplaćivane su Agrokorove mjenice. Kada je Zakon o faktoringu konačno stupio na snagu u siječnju 2017., Agrokor je već bio u iznimno ozbiljnim financijskim problemima i financijski teret mjenica pao je na dobavljače. Optužnicama podignutima zbog ovih krivotvorenih mjenica bilo je pokriveno više milijardi kuna financiranja Agrokora, tvrdilo je tužiteljstvo.

Optužnice su bile podignute protiv 13 tvrtki, Agrokorovih dobavljača i njihovih čelnih ljudi, kojima se na teret stavljalo krivotvorenje. Naime, u mjenicama su bile navedene razne usluge i roba koje međutim, prema sumnjama tužiteljstva, nikada nisu isporučene Agrokoru. Umjesto toga, mjenice su, tvrdi tužiteljstvo, samo naplaćene da se dođe do novca za likvidnost koncerna.

Je li ovo ipak kazneno djelo?

Općinski kazneni sud utvrdio je da se ne radi o krivotvorenju budući da, kako su objasnili, sadržaj same mjenice nije bitan za pravni posao koji iza nje stoji. Drugim riječima, ako su lažno upisane robe i usluge, ne znači da je mjenica nevrijedeća. Zato je sve optužnice odbacio. Tužiteljstvo je uložilo žalbe, tvrdeći kako je rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu bilo nerazumljivo, te samim time nezakonito.

Vijeće Županijskog suda u Zagrebu, koje je žalbe prihvatilo, naložilo je sada Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu da u ponovljenom postupku uzme u obzir širi kontekst cijelog slučaja. Posebno traži da se ima na umu da se okrivljenima na teret stavlja da su svjesno lažirali mjenice u svrhu prikrivenog financiranja koncerna Agrokor. Županijski sud također primjećuje da je u inkriminirano vrijeme, a riječ je o periodu od siječnja 2010. do kraja ožujka 2017., Agrokor doista bio prekomjerno financijski izložen prema bankama. Sumnjivima se smatra 3070 mjenica.