Očekuje nas napet drugi krug izbora. Ovo su neizvjesne bitke koje će uzdrmati odnose u HDZ-u i SDP-u
Izdvojili smo očekivano najneizvjesnije utrke na koje će trebati obratiti pažnju 30. svibnja
Prvi krug lokalnih izbora dao je nekoliko dosta važnih odgovora – one o ogromnom uspjehu zeleno-lijeve koalicije, kao i one o lošim rezultatima dvije najjače stranke. No, kao i uvijek kad su lokalni izbori u pitanju, konačni zaključci moći će se donijeti tek nakon drugog kruga, koji se održava za desetak dana.
Bitnih i neizvjesnih utrka u drugom krugu ima doslovno posvuda, svatko od stranačkih lidera i marketinških gurua koji ih savjetuju moći će uprijeti prstom na neku svoju dobivenu bitku i razviti zastavu pobjede u noći 30. svibnja. Raditi izbor najvažnijih bitaka drugog kruga nije pretjerano zahvalan posao, jer su stvari još uvijek otvorene u cijelom nizu važnih gradova i županija, čak i u onima kojima vodeći imaju solidne prednosti.
Primjerice, nije nezamislivo da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji SDP-ov Ranko Ostojić ozbiljno približi HDZ-ovom Blaženku Bobanu, kao što ni u Primorsko-goranskoj županiji Zlatko Komadina (SDP) ne može biti potpuno miran zbog Garija Cappellija (HDZ). No, takvi preokreti ipak su manje vjerojatni, pa smo se u ovom kratkom pregledu odlučili samo za politički najvažnije i očekivano najneizvjesnije utrke na koje će trebati posebno obratiti pažnju u predzadnjem danju svibnja.
Vukovarsko-srijemska: drama na istoku
Kad se političari javno svađaju, to je vijest. Kad se javno svađaju političari iz iste stranke, a pritom još s visokih pozicija, to je znak da nešto u stranačkim redovima ozbiljno ne štima. A tako su se u HDZ-u svađali zbog Vukovarsko-srijemske županije. Ishod izbora u toj županiji stoga bi mogao imati i šire reperkusije.
U drugom krugu izbora za župana HDZ-ov kandidat Damir Dekanić sučelit će se s Josipom Dabrom, jednim od onih koji su nedavno napustili stranku i čiji su odlasci bili predmet javnih prepirki. U Vukovaru Ivan Penava brani mandat protiv HDZ-ovog Nikole Mažara. U nekoliko manjih mjesta HDZ-ovci u drugi krug ulaze sa zaostatkom. Čak i u nekim općinama koje godinama neprikosnoveno vode HDZ-ovi načelnici.
Zbog lokalnih izbora, unutarstranački prijepori oko stanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji privremeno su stišani, ali rezultati drugog kruga lako bi ih mogli opet razbuktati. Ako HDZ 30. svibnja izađe ozbiljno oslabljen na istoku zemlje, u stranci bi se moglo postaviti pitanje tko je za to odgovoran.
A moglo bi biti drame – u Vukovaru Penava ima vrlo ozbiljnu prednost u prvom krugu, dobio je 43,8, a Mažar 28 posto glasova. U županiji je situacija naizgled komotnija za HDZ, ali samo naizgled – iako HDZ-ov Dekanić ima 38,6, a Dabro 18,3 posto – na onih 17,9 posto glasova koji su išli trećeplasiranom kandidatu Hrvatskih suverenista HDZ teško može računati.
Šibensko-kninska: šok u Dalmaciji?
Pisalo se o “čudu u Kninu” i “padu kninske kraljice”: treće nedjelje u svibnju 2017. godine dotadašnja HDZ-ova gradonačelnica Knina Josipa Rimac, koja je na ranijim izborima bez problema branila mandat, u drugi krug lokalnih izbora ušla je kao drugoplasirana, iza nezavisnog Marka Jelića. Dva tjedna kasnije Knin je dobio novog gradonačelnika.
Marko Jelić ove je nedjelje osvojio 36,52 posto glasova za župana Šibensko-kninske županije. HDZ-ov Goran Pauk, koji se natječe za četvrti uzastopni mandat, u drugi krug ulazi kao drugoplasirani. “Treba biti iskren i kazati da nismo očekivali ovako malu razliku u prvom krugu”, priznaje HDZ-ov kandidat, koji, naravno, vjeruje u pobjedu.
Razlika između Jelića i Pauka puno je manja nego u Kninu prije četiri godine. Pauk ima 36,1 posto – za Jelićem je u prvom krugu zaostao tek za 187 glasova. Sasvim je, međutim, moguće da za dva tjedna, umjesto čudu, svjedočimo šoku – za HDZ, koji županijom vlada od njezina osnutka.
Ličko-senjska: rasplet u fotofinišu
Kad je usred babljeg ljeta 2018. godine Darko Milinović izbačen iz HDZ-a, činilo se da je to kraj duge političke karijere jednog od senatora ove stranke. Na izvanrednim izborima za županijsku skupštinu koje je uskoro isforsirao lokalni HDZ Milinović nije pao zahvaljujući samo tzv. lex Šerifu, koji je značajno otežao smjenu čelnika jedinica lokalne samouprave. No, rezultati na tim izvanrednim izborima upućivali su prema kraju – HDZ je dobio 35, a Milinovićeva lista 20 posto.
Lički Obama, kako su ga jedne novine prozvale zbog svojevremenog pokušaja reformiranja zdravstva (bio je ministar u tom resoru), međutim, nije očajavao, nego je osnovao stranku Lipo i 16. svibnja na izborima za župana dobio više glasova od HDZ-ovog protukandidata Ernesta Petryja.
Razlika je, međutim, minimalna, 33:32 posto i rezultat drugog kruga u Ličko-senjskoj županiji bi mogao biti jedan od najtijesnijih. Dogodi li se da Milinović svoju prednost ipak sačuva, HDZ će po prvi put s izbora za Ličko-senjsku županiju izići kao gubitnik. A Andrej Plenković na stolu imati još jedno vrlo neugodno pitanje na koje će morati naći uvjerljiv odgovor.
Split: HDZ pred gubitkom vlasti
HDZ je jako dugo trpio teške poraze u četiri najveća grada – otkad su 2009. godine uvedeni direktni izbori za gradonačelnike, ova stranka do Splita 2017. godine nije pobijedila – niti jednom. Stoga je tijesna pobjeda Andre Krstulovića Opare nad Željkom Kerumom bila krunski dragulj lokalnih izbora za stranku Andreja Plenkovića.
Četiri godine kasnije, HDZ je pred gubitkom Splita. Unatoč tome što su ankete uporno na čelo prvog kruga stavljale HDZ-ovog Vicu Mihanovića, splitski fizičar iz stranke Centar Ivica Puljak u 30. svibnja unosi skoro četiri postotna boda prednosti. Pritom su i one ankete koje su davale Mihanoviću prednost u prvom krugu predviđale da ga Puljak relativno komotno pobjeđuje u drugom.
Kao što bi Rijeka bila SDP-u melem na otvorenu ranu, tako bi i Split bio utjeha za ukupno dosta lošiji rezultat HDZ-a u odnosu na izbore 2017. godine (o lanjskim parlamentarnim izborima da se ne govori). Štoviše, sa Splitom i Osijekom (gdje je HDZ-ov kandidat veliki favorit u drugom krugu) priče Andreja Plenkovića o dobrom rezultatu na lokalnim izborima ne bi više uopće zvučale kao nevoljko izgovoren generički PR materijal.
Rijeka: najvažnija SDP-ova bitka
Žele li stanovnici grada na Rječini značajnu političku promjenu? Nakon 20 godina vladavine SDP-ovog gradonačelnika Vojka Obersnela, koji se na ovim izborima nije kandidirao, odgovor na to pitanje bit će jedan od elemenata koji će presuditi u drugom krugu izbora.
Kandidat SDP-a Marko Filipović u prvom je krugu ostvario pomalo neočekivano – a s obzirom na ankete – veliku prednost pred nezavisnim Davorom Štimcem. Filipović je imao 30,25 posto glasova, a Štimac gotovo upola manje, 16,1 posto. Filipovićeva prednost ipak je osjetno manja nego što ju je pred protukandidatima imao Obersnel (2013. Obersnel je imao 48 posto, a četiri godine kasnije 40 posto, a protukandidat Hrvoje Burić bio je na 16, odnosno 17 posto).
Rijeka je, pritom, majka svih bitaka za SDP – tvrđava te stranke otkad je demokratskih izbora u Hrvatskoj i jedni od četiri velika grada u kojem su uopće još u igri za osvajanje vlasti. Pobjeda u Rijeci dala bi nešto ružičaste boje na rezultat SDP-a na ovim lokalnim izborima, poraz bi dodatno i ozbiljno uzdrmao cijelu stranku.
Zadar: presuđuju protestni glasovi
Da, sasvim je moguće da bi gubitak Zadra bio najboljniji udarac za HDZ 30. svibnja. Vukovar je, istina, golemog simboličkog značaja, ali Penava je tamo već neko vrijeme na vlasti kao nezavisan. Županije koje im vise jesu bile stranačke tvrđave “od početka vremena”, ali baš je Zadar uvijek bio dokaz kako HDZ može pustiti korijen u urbanoj sredini i kako se ta sredina, pritom, vrlo solidno razvijala.
Aktualni gradonačelnik Branko Dukić, međutim, neće se previše naspavati u narednih desetak dana. Prije četiri godine pobijedio je u prvom krugu, sad je na 38 posto glasova. Iza njega je bivši saborski zastupnik koje je jedno vrijeme djelovao u okviru Mosta, Marko Vučetić, s podrškom stranaka centra i lijevog centra.
Vučetić ima 26 posto, a pobjedu će u drugom krugu donijeti onih 23,5 posto birača koji su u prvom krugu svoj glas dali komičaru i performeru Eniu Meštroviću. Kad birači glasove daju nekom tko dolazi posve izvan politike i cijelu priču predstavlja kao performans, obično se radi o protestnim glasovima. A kad su u pitanju protestni glasovi – to je uvijek lošija vijest za one koji su na vlasti.
Sisak: može li HDZ preuzeti vlast?
Kako bi priča, bolje rečeno obrana Peđe Grbina pred eventualnim stranačkim nezadovoljnicima bila uvjerljivija, za SDP bi bilo jako dobro da, osim Rijeke, zadrže i Sisak. U ovom gradu kojim je nekad vladao HDZ, Kristina Ikić Baniček je već odradila dva mandata, a kao vodeća ulazi i u treći.
No, prednost koju ima nije garancija za miran Dan državnosti. Gradonačelnica je osvojila 39,55 posto glasova, a izazivačica iz HDZ-a Željka Josić šest postotnih bodova manje. Prije četiri godine Ikić Baniček je ispred kandidata HDZ-a imala 16 postotnih bodova prednosti, tako da bi ova bitka dvije kandidatkinje u gradu pogođenom potresima mogla biti dosta neizvjesna.
Pobjeda u Sisku bi, pak, za HDZ vrijedila dvostruko, jer bi s trona skinuli kandidatkinju iz stranke koja im je, bez obzira na sve, i dalje glavna opozicija.
Varaždin: tračak nade za SDP?
Tri tjedna pred lokalne izbore Vrhovni sud je ukinuo nepravomoćnu presudu protiv varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka kojom je, zbog zlouporabe položaja i ovlasti, bio osuđen na dvije godine zatvora. Sad ulazi u drugi krug izbora s 29 posto glasova, deset postotnih bodova više od Nevena Bosilja, kandidata SDP-a. Kako je troje nezavisnih kandidata osvojilo ukupno 30 posto glasova u prvom krugu, čini se da su u ovom gradu sve opcije moguće.
Eventualna pobjeda SDP-a u Varaždinu, uz obranu sredina u kojima su dosad držali vlast bi, pak, dala nade socijaldemokratima da u njihovoj stranci još ima nade za budući rast, te da period praktički desetljetnog pada i stagnacije nije neizbježan dugoročni usud ove političke opcije.