Od 1. srpnja za Austriju nam više neće trebati radne dozvole. Što radnike tamo uopće čeka?
Beč više ne može zadržati ograničenja za hrvatske državljane, ali zbog koronavirusa stanje s nezaposlenošću nije bajno
Za desetak dana hrvatski građani moći će se bez radne dozvole zaposliti i u Austriji, posljednjoj zemlji članici Europske unije koja ukida restrikcije za zapošljavanje radnika iz Hrvatske. Nakon ulaska Hrvatske u EU prije sedam godina, ograničenja za zapošljavanje hrvatskih građana, bez dodatne papirologije i dozvola, uvelo je 13 zemalja članica.
No, sve su one postupno ta ograničenja ukidale, da bi prije dvije godine Austrija ostala jedina članica EU-a u kojoj su radnicima iz Hrvatske još uvijek trebale radne dozvole. Zbog koronakrize sve donedavno bila su ograničena čak i putovanja između Hrvatske i Austrije, ali pandemija nije poremetila plan za otvaranje austrijskog tržišta rada – prema EU pravilima, Beč ne može zadržati ograničenja dulje od sedam godina.
Otvaranje od 1. srpnja
Taj rok istječe s prvim danom srpnja. “Od 1. srpnja 2020. godine hrvatski državljani mogu raditi u Austriji pod istim uvjetima kao radnici iz država EU/Europskog gospodarskog prostora i Švicarske, tj. nisu im više potrebne radne dozvole”, potvrdili su nam iz trgovinskog odjela austrijskog veleposlanstva u Zagrebu.
Prije izbijanja epidemije koronavirusa, u uslužnim djelatnostima u Hrvatskoj strahovalo se da će potpuno otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske građane pogoršati problem nedostatka radnika u domaćem ugostiteljstvu i turizmu općenito. O tome je još krajem veljače u intervjuu za Privredni.hr govorio bivši ministar turizma, danas direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.
Utjecaj korone na turizam
“Zbog otvaranja austrijskog tržišta ova će godina biti još izazovnija te će zasigurno pogoršati ionako lošu situaciju s turističkim radnicima. Domaći hotelijeri, iako svjesni da moraju dizati plaće, neće moći u tako kratkom roku biti konkurentni Austrijancima koji radnicima, pored 1.500 eura neto konobarske plaće, daju onda još i 13. plaću, plaćeni smještaj i prehranu te još kojekakve povlastice”, kazao je Ostojić. Razlog za takvu neravnopravnu utakmicu našao je u visokim troškovima poslovanja u Hrvatskoj koji “nama smanjuje dio kolača koji možemo podijeliti sa zaposlenicima”.
Sada je, međutim, pitanje kako će epidemija koronavirusa utjecati na zapošljavanje u Austriji i dostupnost radnih mjesta. Koronakriza je snažno pogodila hrvatsko gospodarstvo, osobito turistički sektor koji je, preko ljetnih mjeseci, jedan od glavnih generatora radnih mjesta. No, ozbiljno je uzdrmano i gospodarstvo Austrije: u ožujku je, primjerice, nezaposlenost bila 12,2 posto, odnosno na razini koja nije zabilježena u zadnjih više od 70 godina. Posebno je teško bila pogođena pokrajina Tirol koja se snažno oslanja na turizam.
Oporavak tržišta rada
Razlog za takvu nepovoljnu situaciju na tržištu rada je, dakako, blokada cijelog gospodarstva kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. Kao i u Hrvatskoj, i u Austriji su mnoge djelatnosti morale privremeno zatvoriti vrata. S labavljenjem mjera, situacija se polako počela normalizirati, ali još uvijek nije povoljna kao prije krize. Prema izvješću Reutersa s početka lipnja, prvi puta od početka koronakrize broj nezaposlenih pao je ispod pola milijuna.
U ekonomskoj prognozi, objavljenoj u svibnju, Europska komisija predviđa da će stopa nezaposlenosti u Austriji ove godine rasti s prošlogodišnjih 4,5 posto na 5,8 posto. Sljedeće godine trebala bi se spustiti na 4,9 posto. Do rasta nezaposlenosti došlo je unatoč brzoj reakciji vlade u Beču na krizu, navela je tada Komisija. Predviđanja briselske administracije govore da će se, s obzirom na relaksaciju restrikcija i predviđeni oporavak gospodarstva, austrijsko tržište rada početi doista oporavljati u drugoj polovici 2020. godine.