Iduće godine ističe dogovor koji smo isposlovali kod ulaska u EU pa će i stranci moći kupovati obradivu zemlju u Hrvatskoj

U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima, koji smo isposlovali na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011.. Premda smo tada dobili mogućnost njegova produljenja na dodatne tri godine, Hrvatska do danas takav zahtjev nije uputila Europskoj komisiji, piše Večernji list.

Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu, kaže da smo sedmogodišnje prijelazno razdoblje dobili kako bi se uklonili nedostaci u poljoprivrednom sektoru i unaprijedila konkurentnost na tržištu EU koje nam se iznenada otvorilo. Pritom smo se Europskoj komisiji obvezali provesti niz mjera, poput uređivanja vlasničkih prava i podataka u zemljišnim knjigama i katastru te okrupnjavanja rascjepkanih zemljišnih čestica.

Država nije izvršila obveze

No, do danas nismo osnažili vlastite poljoprivredne proizvođače dodjelom dovoljnih količina zemljišta kako bi bili konkurentniji na tržištu EU. Nevjerojatno je, tvrdi Blažić, da ni u zadnje tri godine nije bilo gotovo nikakvog raspolaganja državnim zemljištem, iako je EK još pri u preispitivanju prijelaznih mjera 2017. utvrdila da nismo puno odmakli s mrtve točke. Štoviše, po novom Zakonu o poljoprivredom zemljištu koji je stupio na snagu 2018. nije raspisan nijedan natječaj za dodjelu zemlje u zakup pa nije dodijeljen nijedan hektar, ističe Večernji.

Dakle, obveze koje smo si kao država sami zadali u prijelaznom razdoblju nismo izvršili. Stoga je jasno da nećemo dobiti dodatne tri godine odgode, pa će od 2020. mogućnost kupnje zemljišta imat i ostali subjekti iz EU, kaže Blažić.

S obzirom na izuzetno složenu demografsku situaciju i veliku stopu migracije stanovnika iz tradicionalnih ruralnih sredina, moglo bi doći do potražnje za kupnjom poljoprivrednog zemljišta. Naime, u EU nema puno slobodnog poljoprivrednog zemljišta, a i znatno je skuplje.