Od EU-a smo dobili 110 milijuna eura za čuvanje granice. Obučavamo li tim novcem policiju da mlati migrante?
Donosimo reakciju iz EK nakon što je u medijima objavljena snimka na kojoj, navodno, hrvatski policajci brutalno tuku migrante
U četiri godine, od 2014. do 2020. godine, Europska je unija Hrvatskoj dala ukupno 110,69 milijuna eura kao potporu za upravljanje granicom. Taj novac uglavnom je bio namijenjen za nabavu opreme, razvoj velikih informatičkih sustava, specijaliziranu obuku graničara, nabavu opreme i imovine za graničnu kontrolu te poboljšanje nadzornih graničnih točaka. Dio tog novca (78,14 milijuna) Hrvatskoj je isplaćen iz EU Fonda za unutarnju sigurnost granice, a 32,55 milijuna eura izravno je odobrila Europska komisija putem hitne pomoći.
Nadalje, tim je novcem plaćan i prekovremeni rad policajaca, servisiranje i troškovi goriva za policijska vozila te održavanje opreme za nadzor. Dio tog novca trebao je bio iskorišten za obuku i podizanje svijesti službenika granične policije koju provode instruktori iz organizacija civilnog društva i Ministarstva unutarnjih poslova.
No, jesu li takvu obuku prošli i policajci, po svemu sudeći hrvatski, koji se vide na snimci Lighthouse Reportsa, dok nemilosrdno pendrecima mlate migrante, protjerujući ih u Bosnu i Hercegovinu? Tu snimku sinoć je, uz respektabilne medijske kuće iz Njemačke, Francuske, Nizozemske, Švicarske i Austrije (te RTL i Novosti u Hrvatskoj), objavio i Telegram. Jesu li tim novcem nabavljene i drvene palice kojima policajci brutalno tuku migrante?
Skupina novinara je osam mjeseci istraživala
To je pitanje skupina novinara koja je osam mjeseci istraživala postupanje Hrvatske policije prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom postavila Europskoj komisiji. Ciara Bottomley, glasnogovornica u odjelu za migracije Europske komisije, dala je načelan odgovor. Kaže kako Komisija pomno prati provedbu trošenja sredstava u skladu s važećim zakonodavstvom EU-a.
U slučaju otkrivanja neprihvatljivih izdataka, Komisija ima obvezu nadoknaditi neiskorištena sredstva od države članice, a radi li se o prijevari ili zlouporabi za provođenje istraga odgovoran je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Na pitanje kako u Bruxellesu, u Europskoj komisiji, komentiraju izvješće Lighthouse Reportsa i novinara iz šest zemalja, potkrijepljeno brutalnim video-snimkama policijskog nasilja nad migrantima, Ciara Bottomley je odgovorila:
”Za Europsku komisiju, kad je riječ o upravljanju vanjskim granicama, ključno je potpuno poštivanje temeljnih prava. Komisija se snažno protivi bilo kakvoj praksi prisilnog uklanjanja ljudi s teritorija države članice bez dužnog uzimanja u obzir njihovih pojedinačnih slučajeva. Komisija je kontinuirano i jasno stavljala do znanja nacionalnim vlastima da su takve prakse nezakonite i da trebaju istražiti sve navode, s ciljem utvrđivanja činjenica mogućih nezakonitosti. S tim u vezi, Komisija i dalje ima ozbiljnu zabrinutost na temelju dokaza i izvješća koja su prezentirali i Europski parlament i UNHCR, a koje je iznijela nacionalnim tijelima.”
‘Države članice moraju poštovati temeljna prava’
Novinare je zanimao i stav Europske komisije o tome da su mnoge europske zemlje voljne legalizirati nezakonito protjerivanje migranata, te misle li u Europskoj komisiji da je time ugroženo pravo na traženje azila u EU?
”Države članice moraju poštovati temeljna prava, u skladu s ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima, pri provedbi prava Europske unije. Načelo zabrane protjerivanja i pravo na traženje međunarodne zaštite zajamčeno je prvenstveno međunarodnom Ženevskom konvencijom o zaštiti izbjeglica iz 1951. i pravom EU. Članak 18. Povelje EU-a o temeljnim pravima jamči pravo na azil u provedbi prava EU-a”, kaže Ciara Bottomley, glasnogovornica u odjelu za migracije Europske komisije.
No, na snimci koju je objavila nizozemska organizacija Lighthouse Reports, a koja je sinoć emitirana i u nekoliko europskih država, više je nego vidljivo da se na granicama tako ne postupa. Osoba odjevena u odore nalik onima kakve ima hrvatska interventna policija, vidljivo je na snimci, nakon što nasilno tjera migrante, viče: ”Go to Bosnia!”.
Može li ovo utjecati na ulazak Hrvatske u Schengen?
Novinari su zato željeli saznati stav Europske komisije: mogu li snimke i opsežno novinarsko istraživanje medijskih kuća iz više europskih država utjecati na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor. Iz prilično opsežnog odgovora koje je dala Ciara Bottomley izdvojili smo najzanimljivije dijelove.
”Države članice prilikom pristupanja Schengenskom prostoru moraju osigurati potpunu provedbu schengenskih pravila u različitim područjima (npr. zaštita podataka, policijska suradnja, zajednička vizna politika, schengenski informacijski sustav itd.). Nakon gotovo četverogodišnjeg procesa ocjenjivanja provedbe schengenske pravne stečevine od strane Hrvatske, Komisija je smatrala da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjenje uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine”, navela je.
“Schengenska evaluacija Hrvatske koja je započela 2016. dovršena je za sva područja politike, osim za upravljanje vanjskim granicama”, kaže se u odgovoru. Nabrajaju se, zatim, sve aktivnosti koje je Europska komisija provodila u suradnji s Hrvatskom i na što je sve upozoravala naše vlasti nakon posjeta i razgovora čiji je cilj bio pratiti napredak u ispunjenju uvjeta za ulazak u Schengenski prostor.
‘Komisija u potpunosti podržava puno pristupanje Schengenu’
Na kraju se kaže: ”Činjenica da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjenje uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine, ponovljena je nedavno u priopćenju o schengenskoj strategiji, usvojenom 2. lipnja 2021. Hrvatska je uspješno završila proces ocjenjivanja Schengena i Komisija u potpunosti podržava njezino puno pristupanje Schengenu. Sada je na Vijeću da donese odluku o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru. Ovu odluku treba donijeti jednoglasno”.
Gostujući sinoć u Direktu RTL-a, televiziji koji je u emisiji Potraga prva u Hrvatskoj prikazala uznemirujuće snimke postupanja policije prema migrantima, načelnik uprave za granicu Zoran Ničeno rekao je da je indikativno vrijeme u kojem je izvještaj, zajedno s uznemirujućim – i kako je rekao ”dojmljivim” snimkama – došao u javnost. Rekao je kako je ovo je drugi put da se ovakve snimke objavljuju neposredno pred važne sastanke Europskog vijeća, a istraživanje je trajalo osam mjeseci. ”Nisu to teorije zavjere, indikativno je da su objavljene sada pred sastanak Europskog vijeća”, kazao je Ničeno.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, komentirajući moguće negativne posljedice dokaže li se da je hrvatska policija brutalno postupala prema migrantima, danas je pak rekao kako je formirana radna skupina čija je zadaća utvrditi što se dogodilo i tko je u tome sudjelovao.