Od početka pandemije 32 tisuće ljudi u BiH dobilo otkaze. Očekuju se za još desetke tisuća radnika

To nisu ni krajnje brojke, jer poslodavci u BiH veliki broj svojih zaposlenika ne prijavljuju

Employees produce protective masks and parts for artificial lung ventilation devices at the Asomedica factory in the "Great Stone" China-Belarus industrial park near the village Bykachyna, some 25 km east of Minsk, on March 24, 2020. (Photo by Sergei GAPON / AFP)
FOTO: AFP

Najmanje 32 tisuće ljudi dobilo je otkaze u Bosni i Hercegovini otkako je u toj zemlji izbila epidemija prouzročena koronavirusom, a poslodavci najavljuju kako će slična sudbina stići još desetke tisuća onih koji još uvijek imaju radna mjesta, prenose u ponedjeljak lokalni mediji.

Prema zbirnim podacima Agencije za statistiku BiH u Federaciji BiH od sredine ožujka do 20. srpnja otpušteno je više od 23 tisuće radnika dok je u Republici Srpskoj bez posla ostalo njih nešto više od 9 tisuća. No, ti su podaci pokazatelj tek dijela problema jer poslodavci u BiH veliki broj svojih zaposlenika ne prijavljuju niti im plaćaju doprinose, a pretpostavka je kako je upravo među takvima najveći broj onih koji su ostali bez posla.

Koji su najpogođeniji sektori

Uslužne djelatnosti te umjetnost i zabava područja su koja su najviše pogođena epidemijom, no negativni učinci osjetili su se u gotovo svim drugim gospodarskim granama i društvenim djelatnostima. Portal buka.ba navodi kako su samo iz Udruge poslodavaca u trgovini i turizmu RS najavili kako će morati otpustiti najmanje 15 tisuća svojih radnika ne pomogne li im država.

Gotovo 90 posto prijevozničkih usluga u domaćem i međunarodnom prometu mjesecima je blokirano, a nema ni naznaka moguće normalizacije poslovanja u tom sektoru. Drvna, strojarska, metalska, tekstilna i prerađivačka industrija rade pak s 30 do 50 posto kapaciteta.

Zabrinjavajuća prognoza Svjetske banke

Svjetska banka prognozirala je kako će potrošnja u BiH pasti zbog epidemije pasti za 3,5 do 6,7 posto a između 35 tisuća i 85 tisuća ljudi u toj zemlji moglo bi postati siromašno. Njih do 60 posto neće biti obuhvaćeno nikakvim programom državne pomoći jer je riječ o neprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja pa ne ispunjavaju uvjete za bilo kakvu naknadu ili pomoć.

Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u sektorima koji su najviše pogođeni krizom iznosilo oko 9 posto a sada bi se moglo povećati na 11 do 15 posto, procjena je Svjetske banke.