Od ponoći je krenulo kažnjavanje za kršenje mjera; evo što sve trebate znati
Sabor je izglasao izmjene Zakona koje će omogućiti kažnjavanje građana
Hrvatski sabor jučer je izmijenio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i time otvorio dodatne mogućnosti kažnjavanja onih koji se ne pridržavaju mjera zaštite od zaraze koronavirusom. Sabor je zakon usvojio sa 76 glasova za i 53 glasa protiv.
Na sjednici Vlade u ponedjeljak premijer Andrej Plenković rekao je kako su se odlučili ići u izmjenu zakona zbog građana koji se ne pridržavaju mjera, odnosno “neodgovornih pojedinaca”. Jučer izglasani zakon propisuje kazne za nepravilno nošenje maski za lice ili medicinskih maski, te za održavanje javnih i privatnih događanja i okupljanja unatoč zabranama i ograničenjima. Izdvojili smo nekoliko bitnijih detalja koje trebate znati.
1. Kolika je kazna za građane?
Građani koji ne budu nosili masku za lice ili medicinsku masku, odnosno oni koji ju ne budu pravilno nosili tamo gdje je ona obvezna, bit će kažnjeni s 500 kuna.
Maske su od sredine listopada obavezne u svim zatvorenim prostorima gdje nije moguće održavati fizički razmak od minimalno dva metra. Maske cijelo vrijeme moraju nositi zaposlenici zdravstvenih i socijalnih ustanova, ali i vozači i putnici u javnom prometu. Maske su obavezne za sve trgovce i kupce u trgovinama. Dok su radili restorani i kafići, maske su bile obavezne za ugostitelje kao i za goste, osim tijekom konzumacije hrane i pića za stolom. Od 28. studenog su maske za lice ili medicinske maske obvezne na otvorenom u situacijama kada nije moguće održavati fizičku distancu od najmanje 1.5 metara.
2. Kolika je kazna za organiziranje privatne zabave?
Oni koji organiziraju privatnu zabavu s više od desetero ljudi, bit će kažnjeni iznosom između 5.000 do 10.000 kuna. Kaznit će se vlasnik privatnog posjeda koji organizira ili dopusti privatno okupljanje.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ranije ovog tjedna rekao je kako policija neće upadati u stanove i brojati ljude, budući da je dom Ustavom zaštićena kategorija. No, rekao je, sankcionirat će kršenje epidemioloških mjera. Izmjenama zakona, dakle, policija nije dobila nove ovlasti no u okviru onih koje već ima može intervenirati i izaći na teren u određenim situacijama, posebice kad je riječ o kršenju javnog reda i mira. U slučaju da im dođe dojava, policija se može obratiti vlasniku ili posjedniku stana.
3. Kolike su kazne za pravne osobe?
Pravne osobe, odnosno poduzeća, tvrtke i tako dalje, koje ne bude poštivale zabranu ili ograničenje održavanja javnih događaja ili privatnih okupljanja, bit će kažnjene iznosom od 10.000 do 40.000 kuna. Šefovi firmi, odnosno poduzetnici, obrtnici itd., koji unatoč zabrani budu priređivati javna događanja, ili u slučaju da na njima bude previše sudionika, mogu dobiti kazne u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna.
4. Kako će se naplaćivati kazne?
Sukladno Zakonu o prekršaju, za sve prekršaje propisane ovim Zakonom kazna se može naplatiti na licu mjesta. U slučaju da se kazna odmah plati, iznos će se umanjiti za 50 posto. Svatko tko dobije kaznu može uložiti prigovor i onda će o tom prekršaju odlučivati sud.
5. Tko će provoditi mjere?
Mjere će provoditi policija, civilna zaštita i inspektori Državnog inspektorata. Svi oni će, prema ovlastima koje imaju, moći građanima ispisivati kazne u onom rasponu što ga je propisao izmijenjeni Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
6. Od kada je Zakon na snazi?
Zakon je na snazi prvog sljedećeg dana od dana objave u Narodnim novinama. Kako je Zakon objavljen jučer, kazne će se početi naplaćivati danas.
7. Što je cilj ovih kazni?
Iz Vlade su više su puta ponovili da poanta zakonskih izmjena nije u novčanom kažnjavanju, već u prevenciji i pridržavanju propisanih mjera. Prema prekršiteljima će se prvo ići upozorenjem i edukacijom, no ako netko ostane uporan u tome – prema njemu se mogu primijeniti prekršajne odredbe.
8. Tko će zapravo odlučivati o kaznama?
Građani i firme moraju znati da kazne nisu dužni platiti na licu mjesta već na prekršajni nalog koji dobiju zbog kršenja mjera imaju pravo uložiti prigovor.
O tom prigovoru odlučivat će Općinski prekršajni sud. Moguće je da se prigovor rješava u tzv. žurnom postupku, ako se poriče da je zakon prekršen. U slučaju da se prigovor ulaže iz nekog drugog razloga na prekršajnom sudu nastavlja se redovni postupak.
Ovo je važno znati jer u žurnom postupku odluka prvostupanjskog suda je pravomoćna, dok se u redovnom postupku čeka pravomoćna odluka Visokog prekršajnog suda.
Sudovi ljude mogu i osloboditi kazne ili im, zbog primjerice teške financijske situacije, izreći puno blažu novčanu kaznu.
9. Što će točno raditi inspektori?
Mladen Vinković iz Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite kazao je kako će inspektori danas početi provjeravati poštuju li se mjere na tržnicama hrvatskih gradova. “U planu je obilazak tržnica i to ne samo u Zagrebu, već i u Osijeku, Rijeci i Splitu. Taj nadzor će vršiti oko 80 pripadnika Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite”, rekao je Vinković sinoć za Dnevnik Nove TV.
Vinković ističe da naglasak nije na kažnjavanju građana, čak ni ako ih inspektori zateknu bez maske. “Naše je da preventivno upozorimo, da pomognemo. Tko nema masku, dat ćemo mu mi masku ako je zaboravio. Naravno da nećemo kažnjavati, ali ako će baš trebati postupati, onda ćemo to raditi uz pomoć policije”, objasnio je.
Ako uvjeravanje ne pomogne, pisat će se službene zabilješke temeljem kojih će Civilna zaštita postupiti po službenoj dužnosti. “Hoće li napraviti izvid ili će postupati na njihove zabilješke, ovisi o samom inspektoru”, kazao je Vinković, koji je na kraju razgovora rekao da nema primjedbi na ponašanje građana u šoping centrima. “Zadovoljni smo. Mislim da smo pomogli i samim shopping centrima i dućanima da ne bi došlo do širenja zaraze”, zaključio je.