Od štrajka do propasti vukovarske interkulturne škole; ovo je 10 najvažnijih obrazovnih trenutaka u 2019.

1. Štrajk kojim su prosvjetari ‘vratili dostojanstvo’

Čak 36 dana nastava se u hrvatskim školama nije održavala uobičajenim ritmom, a sve u znaku isključivog zahtjeva učitelja, nastavnika i nenastavnog osoblja za povećanjem koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto. Nakon prosvjeda u Zagrebu i dugotrajnog natezanja Vlade i sindikata, prosvjetari su na kraju, u tri rate do 2021., dobili što su zahtijevali.

Pritom spremačice, kuharice i domari, iako su štrajkali za isto, nisu dobili koeficijente, već dodatke na plaću. Najinteresantniji dio štrajka uslijedio je u danima nakon njegova završetka kada su sindikalni čelnici, kako je otkrio Telegram, priznali da su dodaci na plaću daleko bolja i sigurnija opcija od dogovorenih koeficijenata za koje su se netom prije tako srčano borili.

Štrajk je, između ostaloga, obilježilo i široko nerazumijevanje te medijska nepismenost sindikalnih čelnika i obrazovnih djelatnika s obzirom na pisanje medija o prosječnoj plaći u prosvjeti tijekom štrajka. Također, važnu ulogu odigrale su nastavničke Facebook grupe kao predani motivatori prosvjetarima u štrajku, ali i kao veliki generatori dezinformacija, fake newsa pa i govora mržnje.

Osim raznolikih i kompleksnih modela nadoknade nastave, štrajk je iznjedrio i vrlo jasnu sliku oportunog vodstva obrazovnog resora; na čelu mu je i dalje Blaženka Divjak, kojoj su prosvjetari iskazali široko nepovjerenje, što štrajkom što porukama nezadovoljstva njenim reformskim projektima. Međutim, ministricu kritike nisu pokolebale niti se smatrala odgovornom za dugotrajnu blokadu vlastitog sustava.

2. Tablet – personifikacija reformskog zahvata

S krajem školske godine u lipnju, završila je i prva eksperimentalna godina reformskog programa Škola za život u 74 osnovne i srednje škole. Istraživanje, koje je o programu proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pokazalo je kako 93 posto učenika prvih razreda srednje škole nije ostvarilo zadovoljavajuće rezultate u kategoriji logičkog razmišljanja i rješavanja problema, navodnim okosnicama ovog reformskog zahvata.

Ministrica je rezultate, očekivano, relativizirala i poručila kako je to tek preliminarna analiza. Na tim je temeljima Škola za život najesen ušla u sve hrvatske škole, a njena su istaknuta personifikacija tableti kojima se učenici u školama za život sada koriste u nastavi.

3. Novčani penali zbog nepravilnosti u EU projektu

U jeku pripreme za uvođenje Škole za život u sve hrvatske škole, u javnost su dospjeli vrlo detaljni podaci o astronomskim isplatama netransparentno odabranim nastavnicima za rad na tzv. metodičkim priručnicima. Ti su iznosi isplaćivani iz europskih sredstava, e da bi se tijekom njihove izrade utvrdilo da baš i ne valjaju. Istim milijunskim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda financirani su i udžbenici za eksperimentalne škole, a sve to palo je na testu opravdanosti troškova.

Od utrošenih 25 milijuna kuna u prvoj dionici EU projekta, čak je 6,4 milijuna kuna utrošeno nepravilno, za što će Hrvatska iz državnog proračuna morati platiti kaznene penale. Odgovorna osoba za projekt bila je ministričina pomoćnica Lidija Kralj koja je, pak, s krajem ove godine najavila svoj odlazak iz Ministarstva.

4. Otkrivene krivotvorine u sustavu

Ministarstvo je ove godine krenulo u borbu protiv lažnih diploma u obrazovnom sustavu, nakon što je prva takva pronađena upravo u Ministarstvu. Ističući kako se radi o snažnoj antikorupcijskoj mjeri, školama su još u siječnju dali rok od godine dana za provjeru diploma svih zaposlenika. S krajem 2019. saldo je sljedeći: otkrivena je ukupno 31 nevjerodostojna isprava, od toga 18 diploma i 13 svjedodžbi.

5. Učenici i dalje u slobodnom padu na PISA-i

Točno dan nakon završetka štrajka prosvjetara, predstavljeni su rezultati najnovijeg PISA istraživanja, provedenog u proljeće 2018. U skladu s očekivanjima, hrvatski se 15-godišnjaci nisu pretjerano proslavili; u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti bilježe ispodprosječne rezultate pa bi se Hrvatska u budućnosti mogla suočiti s velikim udjelom građana nedovoljno razvijenih vještina neophodnih u modernom društvu i na tržištu rada.

Ipak, najnovije PISA istraživanje pokazalo je i neke dobre strane hrvatskog školstva u odnosu na ostatak Europske unije. Primjerice, socioekonomski status naših učenika ne utječe u pretjeranoj mjeri na njihova obrazovna postignuća pa ih se smatra akademski otpornim učenicima.

6. Mature su iz godine u godinu loše; ovogodišnja je bila katastrofalna

Od 2010. otkada se provodi u Hrvatskoj, državna matura pokazuje sve lošije rezultate naših učenika na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Ljetos ju, tako, nije položio 1041 gimnazijalac i još 6947 učenika strukovnih škola. Alarmantno stanje posebno dolazi do izražaja ako se brojke usporede s podacima iz prijašnjih godina; na ljetnom roku 2018. maturu je palo 649 gimnazijalaca, 2017. na istom roku njih 425, dok su 2013. točno 324 gimnazijalca pala maturu.

Ovogodišnji jesenski rok donio je još 2900 padova, a posljedice očajne mature vrlo su se brzo odrazile na hrvatska sveučilišta; čak 11.251 upisno mjesto, što je više od trećine ukupne upisne kvote za novu akademsku godinu, ostalo je zjapiti prazno. Sve to opravdano dovodi u pitanje prenapuhane upisne kvote na sveučilištima, koje postoje usprkos studijima koji buduće studente više uopće ne zanimaju.

7. Dalekosežna odluka kojom je obezvrijeđeno krhko učeničko čitanje

U svjetlu sve lošijih rezultata na maturi treba promatrati dosta problematičnu odluku ministrice Divjak kojom je u potpunosti obezvrijedila esej iz Hrvatskog jezika na maturi. Drugim riječima, maturanti će u lipnju 2020. moći predati potpuno prazan list na ispitu iz eseja, a maturu će svejedno moći položiti ako se za dvojku potrude riješiti samo drugi dio ispita – test jezika i književnosti.

Esej je van svake sumnje maturantima bio problematičan; 1200 učenika na ljetnom je roku mature ove godine predalo prazan list papira na eseju, dok ih je 2018. bilo čak 1700. No, struka s postojanjem kriterija oko polaganja eseja nije imala problem pa su opravdane ocjene kako ovakva odluka o eseju iz Hrvatskog dovodi u pitanje i onako skromno učeničko čitanje i pisanje.

8. Definitivna propast ideje o interkulturnom obrazovanju u Vukovaru

Nedosanjana ideja o vukovarskoj interkulturnoj školi, koja se trebala temeljiti na multikulturalnosti i multietničnosti i koju bi učenici zajedno pohađali neovisno o tome jesu li Hrvati, Srbi, Rusini ili Mađari, ove je godine definitivno dokinuta. Republika Hrvatska morala je, naime, vratiti Kraljevini Norveškoj oko 300 tisuća eura uloženih u ovaj projekt jer ga, zapravo, u Vukovaru nije htjela ni hrvatska gradska uprava niti tamošnji srpski vijećnici.

9. Agresivni nasrtaj akademske zajednice na novi Zakon o znanosti

Uz sva nastojanja resorne ministrice i njezinog državnog tajnika zaduženog za znanost, Tome Antičića, čini se kako od novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće biti ništa. Zakon koji su osmislili, trebao je na kvalitetan i moderan način povezati znanost, visoko obrazovanje i gospodarstvo te biti okosnicom reforme visokoobrazovnog sustava.

No, ujedinjeni, nadstranački otpor akademske zajednice, s epicentrom na zagrebačkom sveučilištu predvođenim rektorom Damirom Borasom, ovaj je zakonski pokušaj zapravo već osudio na propast, o čemu je Telegram ekstenzivno pisao.

10. Veselo sveučilište

Na već uvriježeno problematičnom zagrebačkom sveučilištu, u galeriji spornih odluka ove se godine svakako istaknulo lansiranje postupka dodjele počasnog doktorata gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Osnovano je povjerenstvo koje treba procijeniti Bandićeve kvalitete za počasnog doktora, a potom o svemu treba odlučiti Senat. To se još nije dogodilo pa ćemo u 2020. saznati hoće li gradonačelnik ponijeti ovu časnu titulu.

Borasovo sveučilište zabilježilo je još nekoliko sjajnih trenutaka u 2019.; tati premijera Plenkovića, Mariju, dodijelilo je počasno zvanje profesora emeritusa, najmoćniji Borasov prorektor Čović ostao je prorektor nakon 70. rođendana i nije otišao u mirovinu, a Hrvatski studiji postali su fakultet, iako za to još nisu pribavili odobrenje Ministarstva.

Telegram je ekskluzivnom reportažom razotkrio postojanje luksuznih apartmana u sveučilišnom centru u Dubrovniku, koje uprava Sveučilišta na čelu s gospodinom Borasom koristi za svoje privatne odmore tijekom ljeta. Istovremeno, riječko sveučilište ove je godine demokratiziralo postupak izbora rektora, uključujući u njega širi krug ljudi kroz institut pred-izbora, dok je splitsko sveučilište za svoje počasne doktore izabralo istaknute hrvatske znanstvenike Ivana Đikića i Igora Rudana.