Od svađa, neshvatljivih propusta i velike ležernosti do potpune karantene. Kako je koronavirus paralizirao Italiju

Prije šest tjedana Conte je tvrdio da je sve pod kontrolom; danas je Italija najpogođenija europska zemlja

ZADNJA IZMJENA: ožu 12, 2020
Foto: AFP
Što se upravo događa s koronavirusom:

Kada je krajem siječnja Italija potvrdila dva slučaja zaraze koronavirusom, kod dvoje turista iz Kine koji su odmah hospitalizirani u rimskoj bolnici, talijanska vlada bila je sigurna da sve konce čvrsto drži u svojim rukama. “Situacija je potpuno pod kontrolom”, umirivao je premijer Giuseppe Conte talijansku javnost, uvjeravajući da Italija provodi maksimalno stroge preventivne mjere. “Talijanski zdravstveni sustav jedan je od najboljih na svijetu”, nadovezao se ministar zdravstva Roberto Speranza.

Šest tjedana kasnije Italija se suočava s nezapamćenom zdravstvenom krizom: više od 12 tisuća ljudi je zaraženo, do sinoć je umrlo 827 osoba, cijela zemlja je u karanteni, zračne veze su prekinute, Austrija i Slovenija od talijanskih putnika traže liječničke potvrde da su zdravi, Hrvatska ih na granici šalje u karantenu, a i domaći brodar Jadrolinija objavio je da privremeno prekida linije prema Italiji.

Krizno upravljanje i nestabilna vlast

U pokušaju suzbijanja epidemije, Italija je uvela dosad najstrože mjere među zapadnim zemljama pogođenima koronavirusom, usporedive tek s onima koje je uvodila Kina. Cijela je država od početka tjedna “zaštićena zona”, s ograničenim kretanjem za sve građane. Pred talijanskom vladom su višestruki izazovi – treba kontrolirati 60 milijuna ljudi, ali ih istovremeno umiriti; zaustaviti širenje zaraze, ali i nekontrolirano širenje panike; spriječiti kolaps zdravstvenog sustava, pa onda i ublažiti teške ekonomske posljedice ove krize. I sve to u zemlji koja se nikad – pa ni sada – nije mogla podičiti stabilnom vladom, ključnom za krizno upravljanje ovakvih razmjera.

Političke tenzije između vlade i regionalni vlasti, pa onda i vlasti i oporbe, te neshvatljivi propusti u komunikaciji – kao kad su vijesti o karanteni procurile u javnost još dok je vlada o njima raspravljala – dodatno pogoršavaju situaciju. Mada se premijer Conte krajem siječnja hvalio preventivnim mjerama, kasnije će se pokazati da reakcija nije bila dovoljno učinkovita.

Pogrešni koraci u startu

Italija je tada, primjerice, otkazala sve izravne letove prema i iz Kine, a talijanske vlasti pohvalile su se kako su prvi u EU poduzeli takve mjere opreza. Pitanje je, međutim, je li to bilo ispravno, jer se nije moglo pratiti tko dolazi iz rizičnog područja povezanim letovima, preko neke druge zračne luke u Europi ili svijetu. “Greške su učinjene, vjerojatno, krajem siječnja”, napisao je početkom ožujka u kolumni za New York Times talijanski novinar Beppe Severgnini, spomenuvši upravo odluku o izravnim letovima: “ti letovi dali bi jasniju naznaku” tko dolazi iz Kine, ocijenio je, pa bi i zdravstveni pregledi bili lakši.

Telegram je u veljači prenio i prilično zabrinjavajuću priču o tome kako su u Italiji postupali s prvim pacijentom za kojeg se, među ostalim, nije moglo pouzdano utvrditi tko ga je i kad zarazio. “Pacijent jedan”, kako su ga nazivali tamošnji mediji, sredinom veljače javio se liječnicima, ali su ga najprije poslali kući. Kad je sljedeći dan ponovno došao u bolnicu, dan i pol je bio izvan izolacije, posjećivali su ga rodbina i prijatelji, da bi tek nakon 36 sati bio testiran na koronavirus.

Nova kriza, stari obračuni

Epidemija koronavirusa dobila je i političku dimenziju, na njoj su se posvađali vlada u Rimu i lokalne vlasti. Premijer Conte je krajem veljače – kada je broj zaraženih bio 322, a smrtnih slučajeva 11 – prozvao jednu bolnicu, nije naveo koju, da nije poštivala stroge protokole. Komentar je razbijesnio predsjednika regije Lombardija Attilia Fontanu, koji je očito u Conteovim riječima prepoznao kritiku na račun lokalne bolnice. Fontana je političar iz krajnje desne Lige, stranke koje je do prošlog ljeta vladala Italijom – s Conteom kao premijerom – a onda bila prisiljena prijeći u oporbu.

Ova epizoda ukazala je na politički nezgodnu poziciju lokalnih guvernera i gradonačelnika iz oporbene Lige: s jedne strane moraju misliti na ljude iz svojih regija i gradova i na njihovo zdravlje, osigurati provođenje vladinih mjera i spriječiti paniku. S druge strane, osjećaju se (politički) prisiljenima da tvrde kako vlada u Rimu ne valja, ni sada kada treba upravljati odgovorom na nacionalnu krizu. Kako je to nedavno u intervjuu španjolskom listu El Pais ustvrdio njihov stranački šef Matteo Salvini, “ova vlada nije sposobna upravljati niti u normalnim situacijama, a kamoli u izvanrednim”. No, u vremenima krize političke trzavice samo doprinose dodatnoj konfuziji ionako uznemirene javnosti.

Neshvatljiv propust u komunikaciji

Dodatni kaos izazvala je, pak, prijevremeno objavljena vijest da će 16 milijuna ljudi na sjeveru zemlje biti praktički stavljeno u karantenu da bi se pokušalo spriječiti širenje zaraze. Talijanski mediji dobili su tu informaciju prije nego što ju je vlada službeno komunicirala, pa su ljudi pohitali u automobile i vlakove da pobjegnu iz zatvorenih zona prije nego što odluka formalno stupi na snagu.

Učinak je bio upravo suprotan onome koji je vlada svojim dekretom nastojala postići – umjesto da ograniči kretanje iz regija najpogođenijih epidemijom, ljudi su krenuli prema jugu zemlje, a izgledno je, naravno, da je dio njih već bio zaražen. To je “neprihvatljivo”, izazvalo je “nesigurnost i konfuziju”, ljutio se talijanski premijer što je vladina odluka prijevremeno završila u medijima. Odgovornost za taj propust je, međutim, na njemu i njegovim suradnicima.

Ljudi, očito, nisu do kraja shvatili ozbiljnost situacije, zato su i pohrlili na jug, u druge talijanske regije koje u tom trenutku nisu bile dio zaštićene zone. Tom dosta ležernom pristupu – zbrišimo dok još možemo – pridonijeli su, pak, i sami političari, čak i kada su im motivi bili sasvim ispravni.

Zbunjujuće poruke javnosti

U želji da pruži podršku stanovnicima sjeverne Italije, gdje se koronavirus već bio proširio, čelnik vladajuće Demokratske stranke Nicola Zingaretti uputio se krajem veljače u Milano. U sklopu inicijative ‘Milano non si ferma’, koju je pokrenuo lokalni ogranak stranke, družio se s mladima u jednom milanskom lokalu. “Naša ekonomija jača je od straha: izađimo na piće, na kavu ili na pizzu”, napisao je na Instagramu uz fotografiju s druženja.

Poruka javnosti bila je sasvim sigurno zbunjujuća: s jedne strane tvrdi se da je situacija ozbiljna, ali čelnik vladajuće stranke provodi opuštenu večer u društvu mladih ljudi, na javnom mjestu, u lokalu usred Milana, grada koji je u epicentru krize. Motivi su, dakako, bili u redu – spriječiti širenje panike, pokazati da se Italija može nositi s krizom. Ali je svejedno izgledalo kao dosta opušten pristup u vrijeme kada bi trebalo primjenjivati stroge mjere. Mnogi su se sigurno sjetili te objave kada je nekoliko dana kasnije Zingaretti potvrdio da je i sam zaražen koronavirusom.

Zdravstveni sustav pred kolapsom

Iz Italije, pak, zadnjih dana sve više dolaze i uznemirujuća svjedočanstva liječnika o iscrpljenosti, nedostatku medicinskog osoblja, sve većem broju pacijenata, teškim odlukama kojem bolesniku prvome pomoći… “Jedan od najboljih zdravstvenih sustava na svijetu”, kako ga je krajem siječnja opisivao resorni ministar, na rubu je pucanja. Antonio Pesenti, šef krizne jedinice u Lombardiji, kazao je prije nekoliko dana za Corriere della Sera da je zdravstveni sustav u toj sjevernoj pokrajini “korak do kolapsa”. Prisiljeni su, kaže, organizirati intenzivnu skrb za pacijente na hodnicima i operacijskim salama. A Lombardija je jedna od najbogatijih i razvijenijih talijanskih regija.

“Ako se jedna takva pokrajina ne može nositi s potrebama svih pacijenata, to bi trebalo biti indikativno koliko je dramatično”, komentirala je u utorak za N1 liječnica Nela Sršen koja živi i radi u Italiji. Ugledna liječnica svjedoči da se shvaćanje situacije, nakon drakonskih mjera koje je početkom tjedna uvela vlada, ipak počelo mijenjati: tek sada, kazala je, u svijest počinje ulaziti spoznaja da je ozbiljnije nego što se mislilo.

Conteova vlada i dalje apelira na građansku svijest i odgovornost, ali ipak ne žele sve prepustiti na dobru volju građana. Dok se uvode još strože restrikcije – zatvaraju se svi lokali, osim dućana s hranom i ljekarni – talijanski mediji javljaju da su karabinjeri u jednom danu prijavili 161 osobu zbog kršenja pravila. Ali to je možda podatak nad kojim se treba zamisliti: unatoč nacionalnoj krizi i drakonskim mjerama, unatoč epidemiji koja ne pokazuje znakove slabljenja, neki ljudi, izgleda, i dalje misle da situaciju ne treba shvaćati previše ozbiljno.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
474 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program