Odakle novac?
Pobrojali smo sve sporne nekretnine ministra uprave čija je imovina procijenjena na gotovo 9 milijuna kuna
Telegramova otkrića o ministru uprave Lovri Kuščeviću, koji na svojim parcelama u Nerežišćima na Braču svjesno izigrava zakone, izazvala su veliki interes javnosti. Naše priče već su dva dana glavne teme u zemlji i o njima izvještavaju svi mediji, no premijer se dosad nije oglasio niti se poteglo pitanje političke odgovornosti. Problem gospodina Kuščevića je dubok i u mnogim segmentima podsjeća na slučaj njegovog kolege Tomislava Tolušića kojeg je također razotkrio Telegram.
U oba ova primjera najvažnije je pitanje: odakle novac? Gospodin Kuščević prije ulaska u politiku nije imao puno uspjeha. U privatnom poduzetništvu je propao i njegova tvrtka Kuščević d.o.o. otišla je u stečaj s 300.000 kuna duga državi i milijun kuna duga dobavljačima. Iako je kasnije radio isključivo na javnim funkcijama, ministar danas ima imovinu procijenjenu na gotovo devet milijuna kuna, a ni jednu nekretninu nije dobio u nasljedstvo. Izvukli smo sve zanimljivosti o njegovim kućama.
1. Nije unio kuću u katastar
Na katastarskoj čestici 3898 k.o. Nerežišća ministar je sagradio kuću s okućnicom veličine 350 m2. Građevinsku dozvolu dobio je 2004., a uvjerenje za uporabu u studenome 2008. Iako je prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru imao 90 dana da prijavi tu promjenu, Kuščević to nije učinio sve dok ga na to nije natjerala objava Telegramovog članka i naša prijava Državnoj geodetskoj upravi – 11 godina kasnije. Riječ je o prekršaju i prijeti mu kazna od 3 do 6 tisuća kuna.
2. Ne zna ispuniti imovinsku karticu
Kako je zapazio portal Index.hr Kuščević je kvadraturu te kuće nekoliko puta krivo unosio u imovinsku karticu. Od 2011. do 2016. navodio je kako je vlasnik kuće s okućnicom površine 1000 kvadrata, vrijedne sedam milijuna kuna. No, kada je 2016. postao ministar prvo je površinu smanjio na 952 četvorna metra, a onda je u listopadu 2017. u novu imovinsku karticu upisao da se kuća s okućnicom prostire na 350 kvadrata. Vrijednost kuće smanjio je pak sa sedam na 6 milijuna kuna.
3. Kako je dobio dozvolu za iznajmljivanje?
Ministar je i danas potvrdio da kuću ljeti iznajmljuje turistima. Doduše ostaje nejasno kako je od Ispostave državne uprave u Supetru uopće dobio Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na toj parceli. Naime za to je u ispostavu potrebno donijeti i vlasnički list koji nije stariji od 6 mjeseci. Podsjećamo da u Kuščevićevom vlasničkom listu i dalje nema unesene kuće već piše da se tamo nalazi pašnjak. Ministar je medijima poručio i kako nije riječ o vili, već o kući u kojoj živi. “Budući da je moja supruga nezaposlena, nije negdje uhljebljena, ona iz te kuće iseljava ljeti kako bi ostvarila svoj dodatni prihod” izjavio je Kuščević.
4. U kući se nalazi grb s prvim bijelim poljem
S obzirom na to da je obitelj Kuščević iznajmljuje, kuća je ponuđena i na popularnom turističkom portalu za pronalazak smještaja. Iz priloženih fotografija jasno je da je, unatoč Kuščevićevoj procjeni, prije riječ o luksuznoj vili nego skromnoj obiteljskoj kući za odmor. Ono što upada u oči na fotografijama iz unutrašnjosti vile je i hrvatski grb s prvim bijelim poljem na polici. Na pitanje novinara, ministar uprave je odgovorio da ima puno raznih umjetnina i suvenira “pa vjerojatno i taj grb”.
5. U katastar nije prijavio niti nadstrešnicu niti još jednu kuću
Preko puta zemljišta na kojem je izgradio kuću, postoji još jedna parcela u vlasništvu Lovre Kuščevića. To je čestica 4038. k.o. Nerežišća koja se u katastru vodi kao pašnjak s cestom. Međutim na njoj je ministar u međuvremenu sagradio prvo nadstrešnicu, a potom i štalu koja je poslije prenamijenjena u stambenu zgradu. Tih podataka u katastru nema (i dalje piše pašnjak i cesta), a Državna geodetska uprava (DGU) potvrdila nam je kako će protiv Kuščevića i u ovom slučaju pokrenuti postupak kako bi utvrdili je li u prekršaju. Kazna za to je već spomenutih tri do šest tisuća kuna.
6. Nadstrešnica je prevelika i upitne legalnosti
Projektanti i arhitekti kojima smo u pripremama istraživačkih tekstova predočili dokumentaciju, upozorili su nas kako Kuščević na poljoprivrednom zemljištu nije mogao sagraditi pomoćnu građevinu – u ovom slučaju nadstrešnicu – bez najvažnijeg uvjeta: da na parceli već postoji osnovna građevina. Kako je štala sagrađena kasnije, ministar je de facto do tada bio u prekršaju.
Prostorni plan Nerežišća dozvoljava gradnju nadstrešnica od lakog materijala i površine do 40 četvornih metara, isključivo na zemljištima poljoprivredne namjene koja pritom moraju biti veća od 10.000 četvornih metara. Podsjećamo kako se u ministrovu slučaju radi o zemljištu čija je površina 2648 četvornih metara. Uz to, nadstrešnica ima površinu od najmanje 40 četvornih metara, što je dvostruko više od dopuštenog na poljoprivrednom zemljištu prema Prostornom planu općine Nerežišća. Uz to, stručnjaci kojima smo se obratili oko ove priče upozorili su nas i kako je nadstrešnica napravljena od armiranog betona što je također protivno Prostornom planu i Pravilniku o jednostavnim građevinama.
7. Štalu je pretvorio u kuću
Na toj čestici ministar je nakon nadstrešnice izgradio i štalu. Ona se naime može sagraditi na poljoprivrednom zemljištu i bez građevinske dozvole. Unatoč tomu što prema tadašnjem Prostornom planu na toj parceli nije imao stoku niti dovoljnu površinu ni udaljenost od građevinskog područja, Kuščeviću je tada svejedno izdana dozvola za građenje. I baš kada je ta štala dovršena, dolazi do promjena Prostornog plana uređenja općine Nerežišća, kojima je omogućeno da se štale mogu prenamijeniti u stambene zgrade.
Promjena koja je Kuščeviću omogućila ovakav manevar došla je od strane lokalnog HDZ-a u Nerežišću. Tim potezom ministar Kuščević više nije bio u prekršaju oko nadstrešnice (jer sada postoji osnovna građevina), a usput je štalu pretvorio u kuću. “Znači, u trenutku kada je podignuta, nadstrešnica je bila nelegalna, a sada to više nije jer je pravnim ekshibicijama odjednom dobila glavnu građevinu stambene namjene uz kakvu može legalno postojati”, pojasnila nam je Kuščevićev potez arhitektica Suzana Dobrić Žaja.
8. Jučer i danas govorio je neistine
Uz sve nabrojano, ministar je govorio neistine. Kad su ga novinari pitali zašto 11 godina nije upisao kuću u katastar, odgovorio je kako je zaboravio te da je za slučaj doznao iz medija u utorak 18. lipnja. To nije istina, budući da je Telegramov novinar njegovom ministarstvu poslao upit još 10. lipnja, a tekst je objavljen osam dana kasnije. U međuvremenu smo se još jednom čuli s njegovom glasnogovornicom, a kada se više nije javljala, poslali smo joj i SMS poruku. Odgovor na naš upit poslan prije 9 dana nismo dobili ni nakon objave priče.
9. Kuća možda ima još
Portal Index.hr nedavno je pisao i o tome kako se u bračkoj uvali Grška nalaze dvije kuće, kojima je formalni vlasnik Ivica Žuvić, brat supruge Lovre Kuščevića. Dok su radili reportažu, novinari su tamo zatekli ministra kako odmara. Iako nisu utvrdili da su kuće Kuščevićevo neupitno vlasništvo došli su do niza zanimljivih podataka. Naime, Žuvić je u Kuščevićevu načelničkom mandatu postao i vlasnik stana putem poticajne stanogradnje, ali i parcele o kojoj su pisali. Na njoj je, zahvaljujući izmjenama koje je inicirala Kuščevićeva općinska administracija (slično kao i u slučaju pretvaranja štale u kuću), dopuštena gradnja gospodarskih objekata. To znači, pisao je Index.hr “da bez dobre volje aktualnog ministra u Grškoj danas ne bi bilo kuća”. Novinari su i tu zatekli neusklađenost zemljišnih knjiga s onime što su vidjeli na terenu. “Tako katastar spominje samo jedan gospodarski objekt, u zemljišniku ga nema, a u zbilji smo vidjeli dvije kuće” piše u članku.
10. Od neuspješnog poduzetnika do najbogatijeg ministra
Novinar Ilko Čimić nedavno je pak podsjetio kako su obje tvrtke u kojima je Kuščević radio kao voditelj prodaje propale. Jednako kao i njegova trgovina namještaja “Kuščević d.o.o.” koja je otišla u stečaj ostavši dužna 300 tisuća kuna državi i više od milijun dobavljačima. Unatoč tome što se nije proslavio kao poduzetnik i što tvrdi da nema ušteđevine, Kuščević u imovinskoj kartici navodi niz nekretnina, ukupne vrijednosti devet milijuna kuna, od kojih niti jednu nije dobio nasljedstvom.