Odakle Tolušiću milijuni za gradnju velebne vinarije? Njegova verzija zvuči čudno

Bivši ministar, primjerice, kaže da je projekt financirao prodajom stana u Zagrebu. No taj stan i dalje glasi na njega

Ulazak u poduzetničke vode bivšeg ministra poljoprivrede i bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, koji je ponovno došao u žižu javnosti zbog gradnje velebne vinarije u Rezovcu (o čemu je Telegram prvi pisao), izazvao je logična pitanja odakle novac za tako golemu investiciju.

Emisija Potraga RTL televizije, koja je o gradnji vinarije nadomak Virovitice izvijestila prošlog petka, ponudila je Tolušićev odgovor kako vinariju gradi iz četiri izvora: obiteljskim sredstvima, sredstvima od prodaje nekretnine u Zagrebu, kreditom koji je u realizaciji, te novcem koji očekuje od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), jer se ondje prijavio na natječaj za tzv. Vinsku omotnicu, o čemu je Telegram također prvi pisao.

Tolušić, dakle, tvrdi da je dio novca za gradnju vinarije osigurao prodajom nekretnine u Zagrebu. U njegovoj imovinskoj kartici, posljednjoj koju je ispunio 20. prosinca prošle godine, stoji kako u Zagrebu ima samo jednu nekretninu, stan veličine 83,45 metara četvornih, čiju je vrijednost procijenio na 630.000 kuna. Međutim u podacima iz gruntovnice, stoji da je 5. lipnja ove godine Tolušićev stan u Lojenovom prilazu u Zagrebu, još uvijek u njegovom vlasništvu. Dakle, stan u Zagrebu, ili nekretnina, kako to kaže bivši ministar i potpredsjednik Vlade, nije prodan.

Izvor? Nevelika ‘obiteljska sredstva’

Što se pak obiteljskih sredstava tiče, koje Tolušić spominje kao još jedan izvor financiranja radova na izgradnji vinarije, a koji su započeli 8. svibnja i koji su u punom zamahu, ona su – sudeći prema imovinskoj kartici – prilično mala. Ušteđevina koju je naveo iznosi tek 5200 eura, a poslovnih udjela, dionica i vrijednosnih papira, taj bivši visoki državni dužnosnik, nema. Kao što nema ni vrjednije pokretnine, one koje su dužnosnici obvezni upisati u imovinsku karticu, ako njihova vrijednost prelazi 30.000 kuna.

Dio zemljišta na kojem njegov OPG Terra Slavonia gradi vinariju, ukupno 17.905 metara četvornih, Tolušić je, kako smo pisali, kupio od Maria Abramovića. Abramović i Tolušić su kumovi, a Potraga RTL-a došla je do kupoprodajnog ugovora iz kojeg je vidljivo da je Tolušić zemljište platio 101.000 kuna, što je znatno više od iznosa obiteljske ušteđevine navedene u imovinskoj kartici (oko 39.000 kuna).

Podiže kredit pored 4 postojeća kredita?

Treći izvor sredstava kojeg spominje Tolušić je kredit za kojeg tvrdi da je u realizaciji. Vratimo se opet na njegovu posljednju imovinsku karticu u kojoj stoji kako njegova obitelj mjesečno vraća četiri kredita, dva u ukupnom iznosu od 1248 eura i dva u iznosu od 3334 kuna. Tu je i alimentacija od 2000 kuna, što ukupno mjesečno iznosi tek nešto manje od 15.000 kuna. Nije to zanemariv podatak i svatko tko odlazi u banku dobro zna kako se propitkuje bonitet klijenta koji traži novac.

Četvrti izvor na kojeg računa Tolušić je tzv. Vinska omotnica. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prvo su Telegramu rekli kako se Tolušić nije javio na natječaj, da bi sljedeći dan rekli da ipak jest. No, taj je natječaj u tijeku, rezultati nisu objavljeni pa teoretski, Tolušić može, ali i ne mora, dobiti milijun eura. Na taj iznos može računati tek hipotetski, sve drugo bilo bi šiljenje ražnja na onom Tolušićevom roštilju od 120 metara četvornih, za zeca koji još veselo skakuće po šumi.

Brani se da više nije političar, problem je što jest

Možda je upravo zbog ovog posljednjega izvora novca na koji računa Tolušić, objašnjavajući čime će platiti gradnju velebne vinarije, zanimljivo njegovo isticanje kako se povukao sa svih javnih i političkih funkcija, kako više nije javna osoba, već samo vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi vinogradarstvom. Tolušić se na taj način želi prikazati osobom koja, s obzirom na to da više nije u politici, ne bi trebala biti propitkivana i u žiži zanimanja medija.

No, njegov samoproglašeni izlazak iz politike (što je u svibnju objavio na svom Facebook profilu) još uvijek ne znači da je izvan politike i de jure. Zastupnički mandat, naime, kako nam je pojasnio ustavno-pravni stručnjak dr. Mato Palić, profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku, prestaje nakon proteka mandatnoga razdoblja s konstituiranjem novoga saziva Sabora. Dakle, Tolušić je i de facto još uvijek u politici, a kako nije dao ostavku na mjesto saborskog zastupnika kada se u parlament vratio nakon što ga je premijer Andrej Plenković smijenio, on će zastupnik biti sve dok se nakon izbora 5. srpnja ne konstituira novi saziv Hrvatskog sabora.

Bivši ministar poljoprivrede i bivši potpredsjednik Vlade, tako još uvijek nije i bivši saborski zastupnik. To će postati tek kada prisegnu zastupnici novog saziva Sabora. Do tada on ne može biti nejavna osoba, kako za sebe već sada tvrdi. Javnost ima pravo, s obzirom na to da se plaće saborskih zastupnika financiraju iz državnog proračuna, javnim novcem, znati čime se bave i što rade, kao i, u konkretnom slučaju još uvijek aktualnog saborskog zastupnika, na koji način i kojim novcem podižu višemilijunsku investiciju.