Odakle uopće novac za obnovu od potresa? Gradu Zagrebu upravo je srušen kreditni rejting
Jedna od triju najvećih svjetskih agencija upozorava na loše stanje u Gradu Zagrebu
Grad Zagreb koji je nakon dva desetljeća vladavine Milana Bandića financijski devastiran (i ne samo financijski), usprkos tome što njegovi građani plaćaju najviši prirez u zemlji, mogao bi se naći u još većim problemima zbog troškova obnove nakon potresa.
Predviđeno je da Grad pokrije petinu troškova, no pitanje je odakle će namaknuti taj novac. Naime, i do sada je bio prilično opterećen dugovima, jednako kao i Zagrebački holding koji okuplja većinu gradskih tvrtki.
Da je pozicija Grada Zagreba vrlo loša pokazuje i rušenje kreditnog rejtinga od strane jedne od triju najvećih svjetskih agencija. Naime, prije desetak dana Standard & Poor’s snizio je rejting Grada Zagreba s BB na BB- uz negativne izglede.
Dva godišnja proračuna za obnovu nakon potresa
U svom obrazloženju analitičari Standard & Poor’sa ističu kao razlog sniženja rejtinga upravo očekivanja da će zaduženost Grada znatno porasti zbog troškova obnove. Naime, kao što je poznato, Zakonom o obnovi predviđeno je da Zagreb sudjeluje u troškovima s 20 posto, što je oko 17 milijardi kuna.
“Snizili smo svoju dugoročnu ocjenu kreditne sposobnosti Zagreba s obzirom na naše stajalište da će se potencijalne obveze znatno povećati zbog novog zakona u skladu s kojim je Grad dužan pokriti 20 % troškova obnove od potresa iz ožujka. U skladu s trenutnim procjenama trošak koji bi Zagreb trebao pokriti mogao bi premašiti godišnji proračun Grada više od dvaput, iako bi se protezao na više od desetljeća”, navodi se u izvješću.
Samo 21 milijun kuna na računu
Osim povećanih troškova, Grad Zagreb će se suočiti s padom poreznih prihoda zbog koronakrize, što će mu dodatno narušiti financijsku poziciju. Analitičari, osim toga, ističu i slabu likvidnost te upozoravaju da Zagreb neće imati dovoljno gotovine za otplatu kredita u idućih 12 mjeseci.
“Pozicija likvidnosti Zagreba i dalje predstavlja ključnu slabost vezano za kreditiranje. Likvidna sredstva raspoloživa Gradu Zagrebu i dalje su ograničena, pri čemu su gotovinska sredstva na kraju 2019. iznosila 21 milijun kuna, te očekujemo da će i ubuduće ostati približno na toj razini i da neće biti dovoljna za pokriće otplate duga u narednih 12 mjeseci ili za nadolazeće deficite”, navodi se u izvješću.
‘Nepredvidivim potezima država sputava Grad’
Kritizira se i državna politika, pa se tako upozorava na “nepredvidiv institucionalni okvir koji je podložan relativno čestim promjenama”, u kojem posluju lokalne jedinice.
“Okvir se često mijenja, raspodjela sredstava je neuravnotežena i nedovoljno usklađena sa zadacima koji se delegiraju gradovima. To naglašava povećani akumulirani deficit Grada Zagreba, koji odražava očekivanje Grada da će od središnje vlasti dobiti sredstva u zamjenu za delegirane zadatke.
Pored navedenoga, višestruke promjene poreznog sustava otežavaju financijsko planiranje. Svojim nepredvidivim postupanjem država sputava Grad u djelotvornoj provedbi njegovih politika jer mu umanjuje prostor za djelotvorno planiranje”, navode analitičari.
Loša kontrola gradskih tvrtki
Što se upravljanja Gradom tiče, Standard & Poor’s detektirao je probleme u dugoročnom planiranju, koje su ocijenili nepouzdanim. Kritiziraju i slabu kontrolu nad gradskim poduzećima, koja su i dalje ovisna o pomoći Grada.
“Gradski nadzor i kontrolu nad gradskim poduzećima ocjenjujemo slabima, s obzirom na to da izgleda da gradskim poduzećima, uključujući među ostalima i Zagrebački Holding d.o.o., nedostaju jasni okviri za donošenje odluka i da nastavljaju biti ovisna o pomoći Grada.”