Odjednom se ozbiljno raspravlja o hitnom ulasku Ukrajine u EU. Kakve su šanse da se to zaista dogodi
Ne radi se o guranju Ukrajine u EU, nego prvenstveno o bitnoj političkoj poruci - napadnutoj zemlji i Putinu
U jesen 2013. u Kijevu su izbili prosvjedi protiv tadašnje vlasti i predsjednika Viktora Janukoviča nakon što je on, pod evidentnim ruskim pritiskom, odustao od potpisivanja sporazuma o približavanju Europskoj uniji. Ukrajinci su izašli na ulice u najmasovnijim prosvjedima od „narančaste revolucije“. Ti su prosvjedi u konačnici maknuli Janukoviča s vlasti.
Šefan Füle, koji je u to vrijeme bio povjerenik EU-a za proširenje, Ukrajincima je poslao ohrabrujuću poruku. Čovjek koji je bio zadužen za politiku širenja EU-a na nove države podržao je, kao dugoročni cilj, pristupanje Ukrajine, kao i Gruzije i Moldavije, Europskoj uniji. „Ako želimo biti ozbiljni u transformaciji zemalja u istočnoj Europi, moramo koristiti najmoćniji instrument: proširenje“, izjavio je za Die Welt.
Zelenskij apelira na EU
U narednih osam godina veze Ukrajine i EU-a su ojačale, na snazi je, na primjer, sporazum o pridruživanju, ali od članstva u Europskoj uniji Ukrajina je još jako daleko. No, nakon što je počela ruska invazija, pitanje ukrajinskog pristupanja EU ponovno je aktualizirano. O čemu se, dakle, radi?
Dok su ruski tenkovi gazili granicu i kretali prema Kijevu i drugim gradovima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je Europskoj uniji da je došao „ključan trenutak da se jednom zauvijek okonča dugogodišnja rasprava i odluči o članstvu Ukrajine u EU“. Zelenskij pritom nije jedini koji smatra da bi zemlje članice trebale poduzeti određene korake.
Perspektiva EU članstva
U zajedničkom članku, koji je objavio Atlantic Council, niz istaknutih europskih dužnosnika poručilo je da je u „ovim dramatičnim okolnostima, došlo vrijeme da se Ukrajini ponudi perspektiva članstva u EU“. To bi bila „hrabra, odvažna i smislena“ politička poruka, smatraju autori, među kojima su i neki bivši predsjednici i ministri. Govore, dakle, o perspektivi članstva, a ne o samom članstvu.
Podsjećaju pritom da su Ukrajinci veliki zagovornici ulaska u Europsku uniju. Prema jednom od dostupnih istraživanja javnog mnijenja, članstvo u EU ima potporu čak do 75 posto građana Ukrajine. No, ta zemlja zasad nije ni na popisu kandidata za članstvo niti na popisu potencijalnih kandidata. “Perspektiva članstva” koja se sada spominje to bi, naravno, promijenila.
Mukotrpni pregovori
U raspravu se preko vikenda uključila i predsjednica Europske komisije. Ursula von der Leyen izjavila je za Euronews da je Ukrajina „jedna od nas“, da pripada Europskoj uniji. „(…) Doista, s vremenom, oni nam pripadaju. Oni su jedni od nas i želimo da uđu“ u EU, kazala je von der Leyen.
Bitno je, međutim, primijetiti da predsjednica Komisija nije spomenula ubrzano pristupanje, koje bi omogućilo ulazak Ukrajine u EU po nekakvoj žurnoj proceduri. Pregovori o pristupanju, što je Hrvatska jako dobro naučila na vlastitom primjeru, dugotrajni su i mukotrpni. Uz to, politika proširenja nije više na visokoj cijeni u europskim vladama, a prepreke do članstva mogu biti goleme, kako je pokazao slučaj Sjeverne Makedonije.
Što traži Zelenski
Ukrajinski predsjednik je, pak, danas i službeno zatražio da EU žurno omogući pristup Ukrajine po “novoj posebnoj proceduri”. “Naš je cilj biti zajedno sa svim Europljanima i, što je najvažnije, biti ravnopravni. Siguran sam da je to pošteno. Siguran sam da je moguće”, citiraju zapadni mediji Zelenskog.
Kako bi to funkcioniralo u praksi, nije sasvim jasno. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ističe da je za primanje Ukrajine potrebna suglasnost svih država članica, a o tom pitanju među članicama postoje “različita stajališta”. Michel je podsjetio na proceduru: Ukrajina podnosi zahtjev, Komisija daje svoje mišljenje, a odluku donosi Vijeće (države članice).
Simbolična potpora?
Otvaranje diskusije o članstvu Ukrajine u EU stoga u ovom trenutku ne treba tretirati kao pokušaj da se tu državu sada ugura u Uniju na brzinu. Moguće je da EU raspravi ideju o tome da se Ukrajini, primjerice, osigura status koji bi potvrdio da EU načelno podržava njezino članstvo, ali vjerojatno u dugoročnijoj perspektivi.
No, dok rusko naoružanje udara po ukrajinskim gradovima, a ljudi bježe pred ratom, istupi poput onog gospođe von der Leyen i sama činjenica da se ovakva rasprava vodi, prvenstveno su važna i simbolična poruka – poruka podrške napadnutoj Ukrajini i poruka o tome što EU misli o Putinovim idejama o širenju sfere ruskog utjecaja na europskom kontinentu.