Odlučujući tjedan u 6 točaka: Senat Sveučilišta u petak konačno raspravlja o Borasovim skandalima
Rasprave će u petak morati biti, ali ne zato što je tako inicirao rektor, nego zato što ga je na to primorao Sveučilišni savjet
Tjedan pred nama trebao bi, velikim finalom u petak, staviti točku na posljednjih više od mjesec dana skandala koji tresu Sveučilište u Zagrebu i njegovu upravu na čelu s rektorom Damirom Borasom. U petak u 11.00 konačno će se, na izvanrednoj sjednici nakon gotovo godinu dana, uživo sastati Senat Sveučilišta sa zadaćom da raspravi široku i tešku temu kompleksnog stanja na Sveučilištu u Zagrebu.
Mjesto održavanja Senata potvrđeno nam je u ponedjeljak; održat će se u kino-dvorani Studentskog centra u Savskoj ulici. A ovo je šest ključnih pitanja uoči sjednice Senata:
1. Zašto se u petak sastaje Senat?
Senat, krovno upravljačko tijelo koje broji 70 članova, sastaje se prvi put uživo nakon gotovo godinu dana jer je tako tražio Sveučilišni savjet na svojem sastanku 12. veljače. Boras je čekao krajnji rok za sazivanje Senata (imao je 30 dana); usprkos svojoj praksi sazivanja elektroničkih sjednica Senata bez rasprave tijekom koronakrize, sada ipak mora održati sjednicu uživo. Rasprave će, dakle, morati biti – ne zato što je tako inicirao rektor, nego zato što ga je na to primorao Sveučilišni savjet.
2. Zašto je Sveučilišni savjet tražio posebnu sjednicu Senata?
Sveučilišni savjet to je tražio od Borasa u jeku niza ozbiljnih skandala koji od kraja siječnja potresaju Sveučilište u Zagrebu, rektora i njegove najbliže suradnike. Nakon pokretanja regionalne inicijative “Nisam tražila”, otkriveni su i prijavljeni brojni slučajevi uznemiravanja i zlostavljanja na fakultetima. Iako je najavio osnivanje sveučilišnog povjerenstva koje će se time baviti, rektor ga nije osnovao i, osim kratkog priopćenja na stranicama Sveučilišta, izostala je odlučna reakcija najviše sveučilišne razine na poplavu prijava.
Telegram krajem siječnja otkriva da je rektor Boras počasnim zvanjem professora emeritusa nagradio profesora Dragu Roksandića s Filozofskog fakulteta, iako je osobno bio upoznat s izjavom bivše studentice o tome da ju je Roksandić dugi niz godina seksualno uznemiravao. Rektor tih dana izjavljuje da je “i on bio zlostavljan, hvala Bogu ne seksualno”.
Otvoreno je i pitanje radnog odnosa Borasovog prorektora Ante Čovića, nakon što ga je resorni ministar Radovan Fuchs prijavio Državnom inspektoratu zbog rada na Fakultetu hrvatskih studija i obnašanja prorektorske funkcije nakon što je navršio 70. godinu života. Uz to, pojedini su članovi Senata upozoravali da rektor uporno, tijekom koronakrize, saziva elektroničke sjednice Senata bez mogućnosti rasprave pa je Sveučilišni savjet inzistirao na tematskoj sjednici Senata uživo.
3. Koja bi se pitanja mogla biti otvorena u petak na Senatu?
Osim o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju na Sveučilištu te radnopravnom odnosu prorektora Čovića kojeg utvrđuje inspekcija, Senat bi trebao raspraviti o zapošljavanju i financijama Sveučilišta. Upravo su zapošljavanje i financije bili tema daljnjih Telegramovih otkrića. Primjerice, otkrili smo razmjere zapošljavanja u administrativnim službama Rektorata; tijekom šest i pol godina rektorskog mandata, Boras je u Rektoratu zaposlio 87 ljudi, od toga 11 tijekom koronakrize.
Pritom, u tom periodu niti jedan fakultet nije kadrovski rastao kao Rektorat. Nakon podataka o zapošljavanju, u medije su procurile i konkretne brojke o raspodjeli novca od studentskih školarina, pri čemu najveći iznos sebi zadržava Rektorat (37,8 milijuna kuna), a daleko manji iznosi raspoređuju se fakultetima (npr. velikom FER-u ide 10,5 milijuna kuna od školarina).
Jednoglasno je progovorio i sveučilišni Odbor za proračun o tome da nema nikakvu kontrolu nad Borasovim financijama. Senat bi se mogao pozabaviti i sveučilišnim sredstvima koja se troše na sudske parnice protiv medija; u posljednjoj, Sveučilište će zbog izgubljenog spora morati platiti parnične troškove Mreži antifašistkinja Zagreba.
4. Što će biti s rektorom Borasom?
Senat bi u petak mogao otvoriti i pitanje sudbine Damira Borasa kao rektora Sveučilišta. Ranije se u medijima pojavila informacija da je oko tridesetak članova Senata spremno dati svoj potpis kako bi se točka o razrješenju rektora Borasa uvrstila u dnevni red sjednice Senata. Da im to pođe za rukom, potrebno je minimalno 36 potpisa članova Senata.
Rektor je Senatu u cijelosti odgovoran za svoj rad; kako ga bira, Senat na isti način može i smijeniti rektora. Ako prikupe 36 potpisa za uvrštavanje točke o razrješenju rektora u dnevni red, tajnim glasanjem o njegovoj rektorskoj sudbini odlučuje ovih 70 članova Senata i to natpolovičnom većinom.
5. Kakav sastanak prethodi sjednici Senata u petak?
U srijedu, dva dana uoči sjednice Senata uživo, rektor Boras sazvao je sastanak sa svim dekanima na Arhitektonskom fakultetu u 11 sati. Na dnevnom redu sastanka je točka “stanje i perspektive razvoja Sveučilišta”. Taj se sastanak može tumačiti kao priprema i konsolidacija rektora s dekanima uoči Senata u petak. Redovnim sjednicama Senata, naime, ne prethodi sastanak sa svim dekanima.
6. Kako Boras dalje namjerava održavati Senat?
Usprkos žestokim kritikama zbog elektroničkih sjednica putem maila, bez rasprave, rektor Boras i dalje ih planira održavati na isti način. Naime, nakon izvanredne sjednice Senata u petak, na kojoj će se uživo raspravljati o stanju na Sveučilištu, redovna sjednica Senata planirana je za utorak 16. ožujka. U pozivu članovima Senata naznačeno je da će se redovna sjednica opet održati elektroničkim putem, mailom, a o točkama dnevnoga reda opet će se glasati bez rasprave uvriježene za akademsku zajednicu.