Odnosi između dva bliska saveznika na najnižim su razinama ikada, a sve zbog jednog starog razloga

SAD i Saudijska Arabija svađaju se oko odgovornosti za napad od 11. rujna 2001.

US President Barack Obama (R) poses for photographs along with Saudi King Salman bin Abdulaziz Al Saud during a meeting on the sidelines of the G20 summit in Antalya, Turkey, November 15, 2015. AFP PHOTO / SAUL LOEB / AFP PHOTO / SAUL LOEB
FOTO: AFP

Prije gotovo točno 11 godina, u travnju 2006. godine, prijestolonasljednik Saudijske Arabije princ Abdullah posjetio je američkog predsjednika Georgea W. Busha na njegovom ranču u Crawfordu u Teksasu. Bio je to više prijateljski posjet, piše Atlantic.

Obitelj Bush je niz godina održavala dobre odnose sa saudijskom kraljevskom obitelji. Iako se rat u Iraku i nije baš odvijao dobro po njih, Saudijsci su bili zadovoljni odlaskom Saddama Husseina. Bush i Abdullah su objavili priopćenje o ‘prijateljstvu dvaju naroda,’ u kojem su isticali kako se partnerstvo između dviju zemalja treba razvijati i rasti kako bi se lakše nosile s izazovima koji će se pred dvije države naći u sljedećih šezdeset godina.

Uzdrmani temelji

US President George W. Bush (L) chats with Saudi King Abdullah bin Abdul Aziz al-Saud during a meeting November 13, 2008 at a hotel in New York City. AFP PHOTO/Mandel NGAN / AFP PHOTO / MANDEL NGAN
Bivši američki predsjenik George W. Bush sa saudijskim kraljem Abdullahom bio je u iznimno prijateljskim odnosima AFP

Američki predsjednik Barack Obama ovoga utorka kreće na šestodnevno putovanje tijekom kojeg će posjetiti Saudijsku Arabiju, Veliku Britaniju i Njemačku. Temelji koje je Bush udario prije deset godina time su izjalovljeni. Odnosi između dvaju dugogodišnjih saveznika su iznimno napeti.

Bush već dugo vremena nije aktualan na političkoj sceni, Abdullah je umro, a zamijenio ga je njegov polubrat Salman. Saudijska i američka vlada spore se oko niza pitanja. SAD ne odobrava saudijsku intervenciju u Jemenu i razljutilo ih je kada su ubili šijitskog svećenika Nima al-Nimra početkom ove godine. S druge strane, Saudijci bi htjeli da SAD više učini u Siriji, a posebno ih uznemirava američki nuklearni sporazum s Iranom. No, najvažnije i najspornije pitanje datira mnogo prije svih ovih aktualnosti: To je napad od 9. rujna. Baš kada se Obama sprema za posjet tijekom kojeg će se u Rijadu sastati sa saudijskim kraljem Salmanom i nazočiti sastanku Vijeća za suradnju u Zaljevu. Kongres raspravlja o zakonu kojim bi se pred sud za umiješanost u teroristički napad od 11. rujna 2001. mogli izvesti dužnosnici saudijske vlade.

Saudijska Arabija na to je zaprijetila administraciji predsjednika Baracka Obame prodajom imovine u SAD-u u iznosu od 750 milijardi dolara. Obitelji žrtava od 11. rujna su pokušali tužiti Saudijsku Arabiju, no prema zakonu od 1976. strane vlade su imune na velik broj tužbi koji se protiv njih podnese pred američkim sudovima. Prijedlog koji se sada razmatra omogućio bi da strane Vlade mogu odgovarati pred sudom ako se smatraju krivim za napade u SAD-u u kojima su stradali građani SAD-a.

Bijela kuća lobira protiv zakona

A Senator claps as US President Barack Obama delivers the State of the Union Address during a Joint Session of Congress at the US Capitol in Washington, DC, January 12, 2016. AFP PHOTO / SAUL LOEB / AFP PHOTO / SAUL LOEB
Kongres raspravlja o zakonu kojim bi se pred sud za umiješanost u teroristički napad od 11. rujna 2001. mogli izvesti dužnosnici saudijske vlade AFP

Prijedlog je još u veljači prošao kroz Odbor za pravosuđe u Senatu, a podržavaju ga i neke od demokratskih struja, ali i neki republikanci. Primjerice, Ted Cruz, jedan od pretendenata za predsjedničku nominaciju na strani republikanaca , ali i kandidati Demokratske stranke Hillary Clinton i Bernie Sanders. Značajno je, međutim, što mu se Obamina administracija protivi. Bijela kuća lobirala je Kongres da blokira odobravanje zahtjeva i da prijetnja iz Saudijske Arabije mora postati predmetom intenzivnih razgovora, prenosi The New York Times. Iz Ureda za odnose s javnošću Bijele kuće otvoreno su poručili da je prilično

Američki državni tajnik John Kerry još je u veljači rekao senatorima da bi ovakav prijedlog zakon mogao biti ‘strašan presedan’ koji bi otvorio mogućnost drugim državama da pokrenu tužbe protiv američke vlade. NYT je pisao i kako su zastupnici na sastanku iza zatvorenih vrata upozoreni kako bi zakon mogao izložiti američke vojnike i diplomate u inozemstvu.

Saudijska prijetnja vrijedna 750 milijardi dolara mogla bi ozbiljne štete nanijeti američkom gospodarstvu, ali je zapravo još gora za gospodarstvo same Saudijske Arabije, koje je već dobrano potreseno krizom na tržištu nafte.

Tajni dokument

No, kakva je zapravo uloga Saudijske Arabije u napadima od 11. rujna? “Pronašli smo dokaze da je saudijska vlada kao institucija ili saudijski dužnosnici pojedinačno financirala organizaciju koja je obavila napad,” kažu iz Komisije koja istražuje napad.
Ipak, točni detalji još nisu poznati, kako kaže Bob Kerrey, bivši senator i član Komisije. “No, ne možete dati novac teroristima, a onda govoriti da nemate veze s onim što oni rade,” kaže Kerrey. “Nemamo detalja za ovu teoriju. Nismo imali vremena, ni resursa za to.”

Postoje informacije o saudijskom angažmanu u napadima, ali one nisu jasne. Navodno u 28 klasificiranih stranica koji datiraju iz 2002. stoji kako su u napade možda umiješani dužnosnici saudijske vlade, oni na nižoj razini, ali ne i Vlada kao službena institucija.

Financiranje napada

Bivši senator demokrata Bob Graham, koji je predsjedao Odborom za Obranu senata, dugi se niz godina borio da 28 spornih stranica bude objavljeno. Jednim dijelom i zato da se na taj način može obiteljima žrtava na neki način revanširati.

“Pod broj jedan, mislim da američki narod zaslužuje znati istinu u tome što se dogodilo,” rekao je prošle godine Graham za NYT, “Pod broj dva, to je pravda za članove obitelji onih koji su stradali, i koji su frustrirani naporima američke vlade da im da odgovarajuću naknadu.”

Stranice su klasificirane na zahtjev FBI-ja odmah kada je dokument nastao. Graham i tadašnji presjedavatelj Komisije Peter Goss sugerirali su da se dokument objavi, jer nema dobrog razloga da bi ga se stavilo pod tajne akte.

Obamin savjetnik Ben Rhodes, koji je bio u Komisiji 11.9. nedavno je otkrio neke stvari o uključenosti Saudijske Arabije u napade: “Ne ulazeći u detalje jer je dokument još uvijek klasificiran, mislim da saudijska Vlada nije podupirala Al Kaidu, ali bilo je nekoliko bogatih pojedinaca koji su financirali ekstremističke skupine, to je bio i jedan od načina pranja novca. Znači, puno novca, a znamo i da je Bin Laden bio bogati Saudijac, koji je dolazio u Al kaidu je izašao iz Saudijske Arabije.

Deklasifikacija kroz mjesec, dva?

Između povećanih tenzija Saudijske Arabije i SAD-a, Obaminog putovanja i opaske Saudijske Arabije, izgleda da je sve veći pritisak i svijest o potrebi objavljivanja 28 stranica. Zanimljivo je da su Saudijci i sami pritiskali da se dokumenti objave. Još 2003. tadašnji ministar vanjskih poslova Saud al-Faisal tražio je objavu dokumenata kako bi se Saudijska Arabija mogla obraniti.

“Želimo ih vidjeti iz dva razloga”, rekao je za CNN. “Ako postoje optužbe protiv Saudijske Arabije, želimo odgovoriti na njih, jer znamo da smo čisti od bilo kakvih optužbi. Ali, ako postoje bilo kakvi podaci o mogućim pristaša terorista, želimo to znati kako bismo se pobrinuti za to.” (Saud al-Faisal je umro prošlog ljeta, pa je sadašnja službena pozicija Saudijske Arabije po pitanju objave dokumenata malo nejasna.)

Sada postoji neka naznaka da će američka vlada deklasificirati dokumente. Graham je rekao prošli tjedan da će Bijela kuća u sljedećih mjesec, dva donijeti odluku o tome.

Obamin animozitet prema kraljevskoj obitelji

https://www.youtube.com/watch?v=LQOYb0JCyeA

Iako su američki dužnosnici prilično ambivalentni u stavu oko saudijske vlade, naročito zbog vrlo niskih ljudskih prava u toj državi i uključenosti u radikalni islam, sada su tu i novi elementi koji će utjecati na odnose dviju zemalja.

Novo raspoloženje odgovara i liberalima kojima se nikad nije sviđala bliska veza SAD-a sa Saudijskom Arabijom, i za konzervativce koji misle da Kraljevstvo ne radi ništa da se zaustavi terorizam, štoviše da ga potiču. No, SAD se i dalje oslanja na saudijske vlade u dosta stvari, posebice za podršku sirijskim pobunjenicima koji se protive Assadovom režimu.

Unatoč želji da se 28 stranica deklasificira, nije jasno rečeno hoće li Obama razgovarati s kraljem ovog tjedna. Unatoč svom lobiranju protiv aktualnog zakona, Obama je pokazao da nije ljubitelj saudijske vlade, a daleko više skeptičan je prema samoj kraljevskoj obitelji, nego njegov prethodnik. Kako je Atlantic već pisao, američki predsjednik nedavno se požalio australskom premijeru Malcolmu Turnbullu o utjecaju Saudijaca na liberalnije zemlje, primjerice Indoneziju, kojim se nastoji nametnuti striktniji režim što se tiče prakticiranja islamske vjere.

“Zar nisu Saudijci vaši prijatelji?” Turnbull je pomalo iznenađeno zapitao Obamu, na što je Obama odgovorio: “To je komplicirano.” I nije baš izgledno da će se u dogledno vrijeme išta u tim odnosima i pojednostavniti.