Odnosi na svjetskom tržištu nafte sve su neizvjesniji, Trump ih uporno pogoršava
U četvrtak je američki predsjednik još jednom unio pomutnju preko Twittera
Američki predsjednik Donald Trump izazvao je u četvrtak opet pomutnju na tržištu energenata. Na Twitteru je, po drugi put ove godine, zatražio od OPEC-a, međunarodne organizacije 14 zemalja najvećih proizvođača nafte, da povećaju proizvodnju nafte kako bi zaustavili novi dramatičan rast cijena na svjetskom tržištu. Trump je napisao “da je vrlo važno da OPEC poveća proizvodnju nafte. Svjetska tržišta su krhka, cijena nafte postaje previsoka. Hvala vam!” Neposredno po objavi tog tvita cijene su nakratko pale za gotovo 2 posto, ali su se ubrzo oporavile i vratile na 67.18 dolara po barelu.
Predsjednik Trump reagirao je na odluku OPEC-a da nastavi sa smanjenom proizvodnjom nafte s namjerom da izazove manjak na tržištu koji bi doveo do povećanja cijena. Ove godine cijena nafte je dosegnula čak 68,69 dolara po barelu. Posljednji put kad je Trump tako upozorio OPEC, cijena nafte bila je blizu 74 dolara po barelu pa su članice na čelu sa Saudijskom Arabijom, ali i Rusijom koja nije u tom kartelu, pod pritiskom Washingtona, u lipnju prošle godine ukinule ograničenja proizvodnje.
I prošle godine Trump prijetio naftnom kartelu
Zbog toga su se cijene strmoglavile na svega 51 dolar po barelu, pa je OPEC u prosincu bio prisiljen donijeti novu odluku o smanjenju proizvodnje. I to za čak 1,2 milijuna barela dnevno. Zbog presporog rasta cijena ubrzo je smanjio proizvodnju za još 300.000 barela dnevno pa je u siječnju ta proizvodnja pala na 30,68 milijuna barela dnevno, što je najniža razina od veljače 2015. godine. Saudijska Arabija je otišla korak dalje pa je ovaj mjesec još smanjila proizvodnju za oko 500.000 barela. Ministar energetike Saudijske Arabije Khalid al-Falih priznao je da je krajem prošle godine njegova zemlja izvozila dnevno 8,2 milijuna barela, a da je u ožujku ove godine izvozi svega 6,9 milijuna barela dnevno.
Saudijski naftni gigant Saudi Aramco objavio je da ima narudžbe za prodaju 7,6 milijuna barela nafte dnevno, no odlučio je proizvoditi samo 7 milijuna barela. Najnovije upozorenje predsjednika Trumpa ipak nije tako oštro kao prethodni tvitovi. Tijekom 2018. američki predsjednik objavio je čak 13 tvitova u kojima je prijetio kartelu da će ga kazniti ako ne poveća proizvodnju te da će poduzeti sve kako bi zaustavio umjetno napuhavanje cijena.
Unatoč sankcijama nekima dopušten uvoz nafte
Prošlog tjedna OPEC je otkazao redoviti sastanak u travnju što znači da će se tek u lipnju moći razgovarati o mogućem povećanju proizvodnje. Takvo ignoriranje zahtjeva Washingtona posljedica je nezadovoljstva dijela članica OPEC-a na čelu sa Saudijskom Arabijom odlukom Trumpove administracije da unatoč sankcijama dopusti većem broju zemalja, Kini, Južnoj Koreji, Japanu da nastave kupovati ograničene količine sirove nafte u Iranu.
Washington je prošle jeseni najavio da će strogo kažnjavati sve države koje nakon uvođenja sankcija nastave kupovati iransku naftu, pa su najveći izvoznici nafte naglo povećali proizvodnju kako bi nadoknadili manjak koji je trebao nastati zbog toga što je Iranu uvedena zabrane izvoza nafte. No, kako je iranska nafta nastavila pristizati na tržište, ono je odjednom bilo preplavljeno naftom što je izazvalo novi pad cijena.
Kontradiktorna politika SAD-a naspram Venezuele
Na svjetskom tržištu nafte postoji još cijeli niz problema koje na izravan ili neizravan način generira Trumpova administracija. Među ostalim, Washington potiče nemire u Venezueli i ne krije želju da iskoristi veliko nezadovoljstvo u zemlji kako bi izazvao pad režima Nicolasa Madura. Zbog političke nestabilnosti i stalnih sukoba vlasti i oporbe proizvodnja nafte u toj zemlji sunovratila se na samo 1.106 milijuna barela dnevno. Politika SAD-a prema Venezueli u potpunoj je međutim suprotnosti s nastojanjima da se smanji cijena nafte.
Ako Washington eliminira Iran i Venezuelu sa svjetskog tržišta, tada će doći do još većeg manjka nafte što znači i do još većih cijena. Visoku cijenu nafte gura i politička neizvjesnost hoće li doći do trgovinskog sporazuma između Kine i SAD-a. Ako se dvije velesile ne uspiju dogovoriti moglo bi doći do usporavanja rasta svjetskog gospodarstva te smanjenja potražnje za naftom. Zbog svega toga Standard Chartered, britanska multinacionalna tvrtka za bankarske i financijske usluge koja ima više od 1.200 poslovnica u 70 zemalja te zapošljava oko 87.000 ljudi, objavila je analizu u kojoj optužuje Trumpovu administraciju da je jedan od izvora nestabilnosti na svjetskom tržištu nafte.
“Mislimo da se naftno tržište, proizvođači nafte i analitičari tek trebaju u potpunosti prilagoditi neizvjesnostima i političkim rizicima koje je donio američki predsjednik Trump. Njegova administracija je čimbenik koji ometa normalno funkcioniranje tržišta nafte, a dodatni je problem što nitko, čak ni u SAD-u, ne može predvidjeti što je sve u stanju izvesti američki predsjednik.”
Saudijska Arabija i SAD međusobno ovisni
Sukob zbog cijena nafte izazvao je i razdor u odnosima između najvećih saveznika na Bliskom istoku SAD-a i Saudijske Arabije. Zbog ratnog angažmana u Jemenu, želje da smanji ovisnost o nafti te poveća prihode od drugih industrijskih grana i turizma, Rijadu su potrebne silne milijarde dolara. A do njih može doći samo visokim cijenama nafte. Ako su cijene preniske dolazi u pitanje ne samo basnoslovan luksuzan život saudijske elite nego i kupnja američkog oružja vrijednog više od 100 milijardi dolara.
Stoga Saudijci mogu ucjenjivati Washingtona da će u slučaju preniskih cijena nafte otkazati već potpisane ugovore o kupnji naoružanja. Rusija se nalazi u sličnoj situaciji kao i Saudijska Arabija. Moskva posljednjih godina svako toliko izbaci neko novo ratno tehnološko čudo, od novih zrakoplova do sve moćnijih balističkih raketa, pa su joj zbog toga neophodne nove milijarde dolara.
Rusija i OPEC u problemu zbog nafte iz škriljavca
Zbog svega toga odnosi na svjetskom tržištu nafte toliko su komplicirani da niti najveći stručnjaci ne mogu predvidjeti što će se dalje događati s njenim cijenama. Posebno zbog toga što postoji još cijeli niz čimbenika, od ratova i političkih kriza do prirodnih katastrofa, koji utječu na formiranje cijena nafte. U cijelu tu priču posljednjih godina uvukao se i rat između tradicionalnih proizvođača nafte te američke industrije nafte koja se dobiva iz škriljavca.
OPEC, Rusija i ostali proizvođači našli su se na udaru nevjerojatne ekspanzije proizvodnje nafte iz škriljavca zbog koje su SAD, od najvećeg uvoznika nafte na svijetu, prerasle u najvećeg izvoznika. Zbog želje da očuvaju sadašnje pozicije na tržištu Rusija i OPEC ne žele pretjerivati s previsokim cijenama, dovoljno im je kažu da se one kreću između 70 i 80 dolara po barelu. No, to istodobno znači da će cijene benzina i dizel goriva nastaviti rasti. Američkim proizvođačima nafte potrebna je pak cijena od 40 do 50 dolara po barelu što je veliki problem za ostale proizvođače nafte. Posebno zbog toga što bi zbog nižih cijena Amerikanci mogli oteti veliki dio tržišta na kojem su do sada suvereno vladali OPEC i Rusija.
Smanjenje udjela sumpora u nafti izazvat će potres
Kao da sve to nije dovoljno, pa se svijet u posljednje doba suočio s još jednim novim uzročnikom turbulencija na naftom tržištu. Međunarodna pomorska organizacija odlučila je od 1. siječnja 2020. smanjiti udio sumpora u dizel gorivu za brodove sa sadašnjih maksimalnih 3,5 posto na najviše 0,5 posto kako bi se izjednačio sa standardima koji već vrijede za automobile i željeznicu. Ta je odluka donesena jer visokosumporna goriva izazivaju broje probleme na dišnim organima, a tvrdi se da uzrokuju i kisele kiše.
Procjenjuje se da dnevno oko 60.000 brodova troši oko 3,5 milijuna barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno, pa su svi oni sada pred velikim izazovom: hoće li nabaviti strojeve kojima će sami čistiti mazut od sumpora, kupovati naftu koja zadovoljava nove standarde ili možda početi koristi plin kao pogonsko gorivo. Što god odlučili to će svakako dovesti do novih potresa i neizvjesnosti na svjetskom tržištu nafte.