Odnosi Poljske i ostatka EU sve su lošiji, evo kronologije
EU parlament započinje proces oduzimanja Poljskoj prava glasa u Europskoj uniji
Europski parlament u srijedu je s 438 za i 152 glasova protiv usvojio rezoluciju kojom započinje proces oduzimanja Poljskoj prava glasa u Europskoj uniji. Ta odluka, temeljena na članku 7 Ugovora o osnivanju EU, donesena je zbog kršenja demokratskih standarda i ljudskih prava u toj zemlji. U dokumentu se navodi da je ta mjera izglasana jer postoji “jasan rizik od ozbiljnog kršenja pravila i vrijednosti EU”.
Poljska premijerka Beata Szydlo, odmah je burno reagirala pa je nazvala glasovanje u EU parlamentu skandaloznim događajem te je zaprijetila svim poljskim političarima koji blate i napadaju svoju zemlju u inozemstvu i na međunarodnim forumima, zaključujući kako oni ne zaslužuju da budu predstavnici svoje države.
Ministarstvo vanjskih poslova Poljske priopćilo je kako je rezolucija “jednostrani dokument koji se prečesto temelji na političkim procjenama” te da je “takav pristup štetan za proces europskih integracija jer dovodi do stigmatizacije pojedinih država članica”. Stoga se ta rezolucija ocjenjuje “instrumentom za vršenje političkog pritiska na Poljsku”. Ministar vanjskih poslova Poljske ocijenio je pak raspravu u Parlamentu kao “govor mržnje”.
Tek druga država na udaru članka 7
Bijesne reakcije koje je rezolucija izazvala u Varšavi ne čude jer je Poljska tek druga država članica EU u povijesti koja se našla na udaru članka 7. Slična rezolucija izglasana je u svibnju protiv mađarske vlade zbog njezinih odluka da se ograniči broj tražitelje azila te restriktivno regulira rad nevladinih organizacije.
Nakon EU parlamenta, istragu će nastaviti Odbor za građanske slobode Europske unije: prvi je korak formalno upozoravanje Poljske na kršenje EU normi, a potom sankcije koje uključuju i suspenziju glasačkih prava EU.
Međutim, podizanje optužnih prijedloga zbog kršenja standarda demokracije i vladavine prava, dug je i kompliciran proces, koji ponekad može trajati i godinama. A kako donošenje končane odluke zahtijeva suglasnost svih država, to je kažnjavanje Poljske malo izgledno. Naime, već sada se zna da će se toj odluci usprotiviti Mađarska, a možda i Slovačka.
‘Ilegalni križarski rat protiv Poljske’
Ryszard Legutko, član poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) optužio je EU da je povela “ilegalni križarski rat protiv Poljske”, a medije u Njemačkoj da neprestano uživaju u “antipoljskim orgijama”.
Vođa liberala u EU parlamentu Guy Verhofstadt izjavio je kako je poljska vlada “izgubila svoja osjetila”, a Gianni Pittella, čelnik saveza socijalista i demokrata, optužio je Varšavu da “prezire vrijednosti liberalne demokracije”.
Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije, upozorio je Varšavu: “ako želite igrati nogomet, pridržavajte se pravila igre”. Kazao je također da EU ne može funkcionirati tako da pojedine zemlje odabiru pravila kojih će se pridržavati, a da ostale odbacuju i ne primjenjuju.
Vlada u Varšavi podupire ksenofobiju i neofašizam
Svojom odlukom europarlamentarci podržali su Komisiju EU koja je već više puta izrazila zabrinutost zbog autokratskog ponašanja vladajućih nomenklatura u Poljskoj i Mađarskoj, zbog njihova kršenja demokratskih normi, ograničavanja neovisnosti pravosuđa, slobode govora i djelovanja, nezavisnosti medija, ozbiljnog kršenja vrijednosti Europske unije. Takvo ponašanje, ocijenila je Komisija EU, izaziva podjele i destabilizaciju EU.
Neposredni povod za izglasavanje odluke u EU parlamentu bile su demonstracije ekstremnih desničara i neofašističkih skupina u Varšavi u kojima je sudjelovalo oko 60.000 ljudi, a kojima su se priključili i neki viđeniji članovi vladajuće stranke Pravo i Pravda. Više zastupnika u EU parlamentu optužilo je poljsku vladu da je dopustila eskalaciju “rasizma, ksenofobije i neofašizma na poljskim ulicama”, ukazujući na postere i plakate koji su se pojavili za desničarskih demonstracija u Varšavi.
Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije, najoštrije je napao te proteste na kojima se širila netrpeljivost i rasna i vjerska mržnja, okrivljujući ih za produbljivanje jaza između Varšave i Bruxellesa.
Najveći raskol bio je ovog ljeta
No, do pravog raskola između EU i Poljske došlo je već tijekom ljeta nakon što je poljski parlament prihvatio prijedloge zakona koji su cijeli pravosudni sustav u toj zemlji stavili pod kontrolu vladajuće stranke, kako je ocijenila Komisija EU.
Tim zakonima omogućeno je Vladi da u roku od dva tjedna smjeni i pošalje u mirovinu čak 83 suca iz najviših pravosudnih institucija u državi te da zamijeni sve suce Vrhovnog suda. Zakoni su omogućili Vladi da može smjenjivati i premještati svakog suca, a na njihova mjesta imenovati one koji su po njenom političkom ukusu. Ministarstvo pravosuđa dobilo je pravo imenovati većinu od 25 sudskih upravitelja koji mogu poništavati odluke sudaca ili preuzeti od njih slučajeve na kojima rade, a dobilo je mogućnost da ima odlučujuću riječ pri izboru sudaca u visoke sudove.
Ministar pravosuđa ima također pravo smijeniti predsjednike regionalnih i apelacijskih sudova. Stoga je oporba u Varšavi optužila vladajuću stranku Pravo i Pravda da je “slomila pravosudni sustav u Poljskoj” da “tako počinje diktatura” te da je to “kraj demokracije u Poljskoj”.
Sve češće je uspoređuju Poljsku s Turskom i Rusijom
Sve one koji su se protivili tim zakonima Jarosław Kaczyński, čelnik stranke Pravda i zakon, optužio je da pokušavaju izvršiti državni udar protiv demokratski izabrane vlade.
Tri bivša poljska predsjednika, uključujući i Lech Walesu, objavili su manifest protiv predloženih promjena, upozorivši da se Poljska ne smije odreći temeljnih građanskih sloboda. Dio oporbenih čelnika sve češće uspoređuju Poljsku s Turskom i Rusijom, a Kaczyńskog s Tajipom Erdoganom i Vladimirom Putinom.
Trump, za razliku od ostalih, hvali Poljsku
Za razliku od oporbe, EU i vlastitog ministarstva vanjskih poslova, američki predsjednik Donald Trump nazvao je Poljsku bastionom kršćanskih vrijednosti. Istodobno, američki State Department neprekidno osuđuje poljsku vladu zbog suzbijanja medijskih sloboda, potkopavanja demokratskih institucija te pokoravanja pravosudnog sustava.
Od listopadu 2015. kada je stranka Pravo i pravda preuzela vlast, u zemlji se sustavno smanjuju demokratska prava i slobode: među ostalim, preuzeli je kontrolu nad medijima, ograničila javna okupljanja i aktivnosti nevladinih organizacija, smijenila je menadžere u svim državnim tvrtkama, a potkopala je ljudska prava, posebice ona koja se odnose na prava žena.