Održan sastanak ključan za start megaprojekta u Borongaju. Prema prvoj procjeni, teži 2 milijarde eura
Sastankom novoizabranog rektora i gradonačelnika, projekt Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, nakon 15 godina ponovno je u pogonu. Iako se vrijednost još procijenjuje, potpuna realizacija Kampusa Borongaj bi mogla iznostit paprenih dvije milijarde eura.
Zemljište stoji neiskorišteno od 2007. godine., kada je završena početna faza projekta na istoku Zagreba. Tada stvoren je prostor za tri fakulteta- Hrvatski studiji, Edukacijsko-rehabilitacijski fakutet i Fakultet prometnih znanosti. Izgrađen je i podatkovni centar Sveučilišnog računskoga centra (SRCA) i studentski restoran. I tada je sve stalo, a trebala je to biti najveća investicija u hrvatskom obrazovanju u posljednjih 150 godina, piše Poslovni.hr
Izgradnja 90.000 četvornih metara
Stjepan Lakušić, novi rektor Sveučilišta u Zagrebu, kaže da je ono što je dosada realizirano skromno, te ističe i da ima puno potencijala. “U prvom redu ono što se odnosi na uređenje prostora kako bi ga se privelo društvenoj namjeni i pripremilo za daljnji razvoj. Gotovo istovremeno s tim aktivnostima počelo bi se s gradnjom prijeko potrebne komunalne i prometne infrastrukture kampusa, odnosno proširenje tramvajske mreže na sveučilišni kampus Borongaj i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog stajališta Borongaj”, kazao je rektor za Poslovni.hr.
Zatim je potrebno izgraditi 90 tisuća četvornih metara površine “koja uključuje studentski dom s 1500 do 2000 ležajeva, rekonstruiran i osuvremenjen studentski restoran, tehnološki-inovacijski park, odnosno novi prostor za Zicer, nove zgrade pojedinih fakulteta te njihovih zajedničkih sadržaja”, objašnjava Lakušić i dodaje da će se svim fakultetima omogućiti gradnaj dodatnih prostora za znanstveno-istraživački i obrazovni rad.
Uložiti trebaju i grad i država
Za realizaciju velikog projekta na Borongaju trebat će uložiti i država. Sva četiri sudionika (država, Grad, sveučilište i gospodarstvo) moraju osiguravati materijalne, financijske i ljudske resurse jer postoji međuovisnost, a “projekt neće moći biti izveden ako jedan od aktera ne pokaže spremnost na suradnju”, objašnjava Lakušić.
“Ta podrška mora biti koncipirana na održivom kvalitetnom konceptu i za to smo odabrali takozvani Triple Helix model zasnovan na suradnji između tri glavna društvena aktera – države i Grada Zagreba, poslovnoga sektora i Sveučilišta. Cilj Triple Helix modela je da se povezivanjem znanja i inovacija triju glavnih društvenih aktera postigne društveni i ekonomski razvoj”, dodaje rektor.