Odvjetnici za Telegram: ‘Vlada ne može natjerati trgovce da snize cijene. Sve kazne kojima se hvale past će na sudu’
Odvjetnici s kojima smo razgovarali tvrde da potezi Državnog inspektorata nemaju zakonsko uporište
Stotine inspektora posljednjih tjedana na terenu provjeravaju promjene cijena prije i nakon uvođenja eura, a krenulo je i kažnjavanje. Državni inspektorat u petak je objavio da je do sada izrekao oko 230 kazni u ukupnoj vrijednosti od oko 400 tisuća eura.
Odvjetnici s kojima smo razgovarali tvrde da u važećoj zakonskoj regulativi ne postoji osnova za kažnjavanje zbog “neopravdanih poskupljenja”. Kažu da, iako u Zakonu o uvođenju eura postoji članak kojim se zabranjuje neopravdano povećanje cijena, u istom zakonu za to ne postoje kazne. Isto tako, stava su da ni Zakonom o zaštiti potrošača povećanje cijena nije zabranjeno.
Inspektorat nas uputio na Ministarstvo
Upitali smo Državni inspektorat na temelju kojih se točno zakonskih odredbi vrši kažnjavanje poduzetnika zbog povećanja cijena, no nisu nam htjeli odgovoriti. Tvrde da to spada “u tumačenje zakona”, te su nas uputili na Ministarstvo gospodarstva.
Iz Ministarstva gospodarstva odgovoreno nam je da je pitanje regulacije povećanja cijena regulirano Zakonom o uvođenju eura i Zakonom o zaštiti potrošača. Tvrde da podizanje cijena u ovoj situaciji spada u nepoštenu poslovnu praksu, što je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača, i opisano u člancima 34. do 38. i za što su propisane kazne.
‘U Hrvatskoj ne postoji takav zakon’
Odvjetnik Stjepan Lović, koji je specijaliziran za trgovačko pravo, smatra da ne postoji zakon kojim bi se radi uvođenja eura ograničilo pravo trgovca na podizanje cijena svojih proizvoda. Izuzetak su jedino onih nekoliko proizvoda obuhvaćenih Odlukom o iznimnim mjerama kontrole cijene određenih prehrambenih proizvoda donesenom početkom rujna prošle godine.
Lović pojašnjava da je Zakonom o uvođenju eura definirano načelo zaštite potrošača. “Ali to se načelo ostvaruje samo kroz ispravno preračunavanje kuna u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona”, kaže.
‘Prijetnje su prazne, trgovci se trebaju žaliti’
U članku 8. Zakona o uvođenju eura definirano je i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena kojim je zabranjeno svim poslovnim subjektima kao i državnim institucijama, pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Zanimljivo je, kaže Lović, da je ovim zakonom izostalo propisivanje prekršajne kazne za povredu načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, pa samim time ne može ni biti pokrenut inspekcijski postupak jer za takvo djelo nije predviđena nikakva kazna. “Već iz ovoga je jasno da je svaka prijetnja trgovcima radi povećanja cijena isprazna prijetnja”, kaže.
‘Ne pomaže ni zakon o zaštiti potrošača’
Što se, pak, tiče Zakona o zaštiti potrošača, na koji se poziva Ministarstvo gospodarstva, Lović smatra da ni te odredbe, koje se odnose na nepoštenu poslovnu praksi, ne mogu biti osnova za kažnjavanje.
“Naime ni Zakon o zaštiti potrošača ne propisuje sankcije za ‘neopravdano’ povećanje cijena već regulira pitanje nepoštene poslovne prakse kojom se osobito smatraju zavaravajuća i agresivna poslovna praksa te predviđa prekršajnu sankciju za trgovca koji se koristi praksom koja je nepoštena”, kaže odvjetnik.
“Ali jako je upitno hoće li se u eventualnim inspekcijskim postupcima povećanje cijena proizvoda uopće moći podvesti pod pojam nepoštene poslovne prakse onako kako je ista definirana postojećim propisima, uključujući pojam zavaravajuće prakse. Trenutno ne postoji nikakva osnova za kažnjavanje, a sve one koji dobiju kazne pozivam da svakako na takva rješenje ulože žalbu”, zaključuje Lović.
‘Sloboda poduzetništva je u Ustavu’
Odvjetnica Inge Ilin također smatra da odredbe Zakona o zaštiti potrošača o zabrani nepoštene trgovačke prakse ne mogu biti osnova za kažnjavanje “neopravdanog povećanja cijena”.
“Tim zakonom su jasno propisane situacije u kojima se određena poslovna praksa može smatrati nepoštenom, kao i postupci trgovca koji predstavljaju nepoštenu trgovačku praksu. Neopravdano povećanje cijena proizvoda nije regulirano ovim odredbama, niti je regulirano koji bi to kriterij bio da se određeno povećanje cijena smatra opravdanim ili neopravdanim”, kaže.
“Navedeno niti ne može biti regulirano, jer bi bilo u suprotnosti s ustavom zajamčenom poduzetničkom i tržišnom slobodom, koja u sebi obuhvaća i slobodno oblikovanje cijena prema uvjetima tržišta. Naime, na slobodnom tržištu cijena se formira na osnovu ponude i potražnje, pa bi svako reguliranje cijena, osim iznimki koje predviđa Ustav, bilo protuustavno”, dodaje Ilin.
‘Ne mogu inspektori to određivati’
Smatra i da bi kažnjavanjem trgovaca zbog “neopravdanog povećanja cijena” imali situaciju da neki inspektor sam paušalno određuje koje je povećanje cijena opravdano ili neopravdano, što je, kako kaže, nedopustivo.
Što se tiče Zakona o uvođenju eura, i Ilin kaže da je tu prvenstveno regulirano pitanje ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena, za što su i propisane kazne, dok za samo povećanje cijena nema kazni.
“Treba razlikovati preračunavanje cijene iz kune u euro od povećanja cijene proizvoda. U prvom slučaju trgovac može odgovarati za prekršaj, ako je preračunavanje izvršio suprotno odredbama Zakona. Međutim, trgovac slobodno može određivati cijenu svog proizvoda pa povećanje cijene proizvoda nije prekršaj po odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o uvođenju eura, niti po odredbama bilo kojeg drugog zakona”, zaključuje Ilin.