Oglasio se HNB: 'Vujčić i Švaljek su postupali po propisima koji su bili na snazi u to vrijeme, nisu koristili povlaštene informacije'

HNB ističe da se na taj slučaj nisu odnosili međunarodni propisi Europske unije jer Hrvatska tada nije ni bila članica EU

09.12.2021., Rovinj - U Grand hotelu Park odrzana je konferencija Vecernjeg lista "Hrvatska kao dio eurozone". Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujcic Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Guverner Boris Vujčić i viceguvernerka Sandra Švaljek te zaposlenici Hrvatske narodne banke nisu se ogriješili uz zakonske i druge propise, priopćila je danas Hrvatska narodna banka u svom priopćenju kojim se očitovala na navode iz afere koju je otkrio Index. Istovremeno, naveli su kako će aktivno sudjelovati u svim provjerama koje u tom slučaju provodi Hanfa.

Iz Index istraga, podsjetimo, proizlazi da je oko 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke u posljednjih 20-ak godina trgovalo vrijednosnim papirima banaka koje HNB nadzire i u čije povlaštene informacije ima uvid. Među njima su, tvrde, bili i guverner Vujčić i viceguvernerka Švaljek. No, iz HNB-a danas poručuju da u tom slučaju nema ništa sporno jer su Vujčić, Švaljek i ostali zaposlenici postupali “u skladu s propisima i etičkim standardima koji su bili na snazi u vrijeme poduzimanja pojedinih radnji”, te da prema dosad poznatim podacima “ne postoje čak ni naznake da su koristili neke povlaštene informacije”.

Slučaj Vujčić i Švaljek

“Boris Vujčić je, podsjećamo, dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio u vrijeme kad nije bio guverner, zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a i kada mu ni jedan propis nije zabranjivao ili ograničavao mogućnost stjecanja dionica neke hrvatske banke. Dionice je prodao 2001., iako ga ni jedan propis ili etičko načelo na to nisu obvezivali”, pojašnjavaju.

Za Švaljek navode kako je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d. kupila krajem 2012., u vrijeme kad je bila vanjska članica Savjeta HNB-a i na temelju, kako navode, “javno dostupnih informacija, sadržanih u prospektu izdavatelja obveznica, koji je odobrila Hanfa.”

“Nije postojao propis ili etički standard koji je članovima Savjeta HNB-a zabranjivao ili ograničavao pravo stjecanja obveznica banaka. Te je obveznice Sandra Švaljek držala pet godina, odnosno do dospijeća 2017., kako je i bilo ugovoreno, a tada nije bila ni članica Savjeta niti djelatnica HNB-a. Radilo se o obveznicama koje su imale karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci”, stoji u pojašnjenju HNB-a.

Pitanje kršenja propisa EU

Ističu i kako se na Vujčića i Švaljek u to vrijeme nisu odnosili međunarodni propisi Europske unije jer Hrvatska tada nije ni bila članica EU. Istovremeno navode i kako Hrvatska i HNB od 2013, kada je zemlja ušla u EU, kontinuirano usklađuju svoje zakone i propise s onima međunarodnima pa i propise koji uređuju poslovanje Europske središnje banke, čiji će član HNB postati u trenutku uključenja u europodručje.

“HNB će u skladu sa Zakonom i općim aktima poduzeti mjere radi provjere zakonitosti postupanja djelatnika u kupoprodaji vrijednosnica banaka, te aktivno surađivati s Hanfom i drugim državnim institucijama ovlaštenima provesti nadzor nad zakonitosti rada i postupanja čelnika i djelatnika HNB-a kako bi svako njihovo eventualno protupravno ili neetičko postupanje bilo sankcionirano”, poručuju iz HNB-a.