Odbor koji je trebao nadzirati proračun Sveučilišta: 'Mi nemamo kontrolu nad Borasovim financijama'
Odbor za proračun unisono argumentira na koje je sve načine već neko vrijeme marginaliziran, bez stvarne uloge koju mu propisuje Statut Sveučilišta
Odbor za proračun Sveučilišta u Zagrebu, savjetodavno tijelo Senata i Rektorskog kolegija za financijska pitanja, danas se pismom obratilo rektoru Damiru Borasu, Senatu i Rektorskom kolegiju. Detaljno argumentiraju na koje je sve načine, u pitanjima važnima za financije Sveučilišta, taj Odbor već neko vrijeme marginaliziran, bez stvarne uloge koju mu propisuje Statut Sveučilišta.
Iz njihovog se današnjeg pisma lako može iščitati da su gotovo sva ključna sveučilišna financijska pitanja isključivo u rukama rektora Borasa i njegovih najbližih suradnika.
Zaključke podužeg pisma jednoglasno su podržali svi članovi Odbora za proračun: Zoran Nakić, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Mario Cifrak, v.d. dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Boris Cota, profesor Ekonomskog fakulteta, Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta, Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta, Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dragan Sremec, profesor Muzičke akademije.
Bez uspjeha upozoravali na nužnost pregovora oko programskih ugovora s Ministarstvom
Odbor za proračun u navedenom sastavu navodi da su na više svojih sjednica razmatrali pitanje programskog financiranja Sveučilišta; radi se o modelu financiranja sveučilišta prema ostvarenim rezultatima, a za taj je model potrebno sklopiti ugovor s Ministarstvom znanosti. S obzirom na to da Sveučilište u Zagrebu nije potpisalo posljednji paket ugovora o programskom financiranju s Ministarstvom, ističu da su svojedobno pripremili iscrpne financijske analize i prijedloge na temelju kojih bi se moglo pregovarati s Ministarstvom.
Njihove analize i prijedlozi, pišu, trebali su biti “dodatan poticaj Upravi Sveučilišta da započne proces pregovaranja s nadležnim institucijama”. Niti Odbor niti Senat, tvrde, nemaju nikakvu informaciju što je uprava Sveučilišta poduzela po pitanju programskih ugovora.
Na svojim su sjednicama, pišu dalje, upozoravali da je potrebno početi raditi i pripremati financijske i pravne analize za pripremu novog ciklusa programskih ugovora. “Za navedenu inicijativu, Odbor nije dobio nikakav odgovor od nadležnih tijela Sveučilišta u Zagrebu”, ističu. Programskim ugovorima, podsjećamo, sveučilišta mogu uprihoditi milijunske iznose na osnovu ugovorenih i potom postignutih rezultata.
Odbor: Sveučilište i fakulteti u prekršaju zbog Fonda za razvoj
Iz Odbora za proračun tvrde i kako su se na svojim sastancima intenzivno bavili pitanjem Fonda za razvoj Sveučilišta, na čije je funkcioniranje svoje primjedbe svojevremeno dala i Državna revizija. “Iako je o navedenom prijedlogu, koji je pregledala i pravna služba Sveučilišta, bio upoznat rektor i resorni prorektor, ovaj prijedlog nikada nije stavljen na sjednicu Senata”, navode u pismu. Po pitanju Fonda za razvoj Sveučilišta, državna revizija je 2016. godine utvrdila da fakulteti nisu uredno obavljali zakonski propisane uplate iz vlastitih prihoda u Fond za razvoj Sveučilišta.
“Važno je naglasiti da je Odbor u više navrata upozoravao na ozbiljnost ovoga problema, kao i na činjenicu da su, s obzirom na trenutno stanje i nalaz revizije, u prekršaju, kako Sveučilište u Zagrebu, tako i sve sastavnice Sveučilišta”, upozoravaju iz sveučilišnog Odbora za proračun. Problematiziraju i raspodjelu sredstava iz državne doznake za subvenciju studentskih participacija.
Očekivali su rješavanje problema visokih izdataka za Rektorat
Naime, za svaku akademsku godinu država Sveučilištu doznači iznos kojim subvencionira studentske participacije; iz tog se iznosa oko 25 posto sredstava izdvaja za, primjerice, naknade profesorima emeritusima, interventna sredstva i slično. Od tih 25 posto, čak se 10 posto izdvaja za poslovanje Rektorata. Precizno, do akademske godine 2018./2019. za Rektorat se izdvajalo pet posto, no taj postotak se tada penje na 10 posto.
Iz Odbora za proračun kažu da su tada široko raspravljali o prijedlogu povećanja sredstava za Rektorat i naposlijetku ga podržali. To su učinili nakon, kako pišu, dostavljenih financijskih podataka iz kojih su vidjeli da je Sveučilište u debelom minusu i nakon “uvjeravanja rektora i resornog prorektora da se radi o privremenoj odluci koju će detaljno razmotriti Uprava Sveučilišta u suradnji s Odborom tijekom naredne akademske godine”.
Očekivali su, pišu dalje, inicijativu uprave Sveučilišta oko rješavanja ovoga problema, međutim nikakav im prijedlog iz Uprave Sveučilišta nije došao “usprkos opetovanim pozivima članova Odbora da se započne rješavanje ovoga pitanja”.
Nema dijaloga između Uprave Sveučilišta i Odbora
Navode i kako su napravili dodatne analize pokrića materijalnih troškova fakulteta i Rektorata iz kojih je bilo vidljivo da neki fakulteti, poput Veterinarskog, Metalurškog i svih akademija, dobivaju značajno manje sredstava za pokriće materijalnih troškova od iznosa koji dobiva Rektorat iz državne doznake za subvencije studentskih participacija.
“O svemu tome trebalo se raspraviti u dijalogu između Uprave Sveučilišta i Odbora, međutim, to se nije ostvarilo”, navode i dodaju da umjesto toga, Senat sada već treću godinu zaredom prihvaća identičnu raspodjelu sredstava od subvencija studentskih participacija, “a ove zadnje godine bez rasprave na Senatu i bez prethodnoga mišljenja Odbora za proračun”.
Više od 6 mjeseci nisu u mogućnosti prezentirati dekanima koliko novca Sveučilištu nedostaje
Svojim su analizama na Odboru za proračun utvrdili da Sveučilištu u cjelini na godišnjoj razini nedostaje između 178 i 284 milijuna kuna za podmirenje materijalnih troškova, troškova za završetak kapitalnih projekata i infrastrukturnoga održavanja objekata; sve su to prezentirali rektoru, tvrde, i tražili da s podacima upoznaju i dekane i članove Senata. “Iako je od tada prošlo više od šest mjeseci, Odbor nije dobio priliku upoznati dekane i članove Senata s ovim analizama”, naglašavaju.
Tvrde da su se, naročito u posljednjih godinu dana, sveli na administrativno tijelo, koje nema utjecaja na korištenje proračuna Sveučilišta i njegovih fakulteta. Tražili su, kažu, i detaljan uvid u prihode i rashode Rektorata, ali pišu da do danas nisu dobili tražene podatke.
‘Rad Odbora u ovakvim se uvjetima ne može nastaviti’
Ističu i da resorni prorektor za financije, Tonći Lazibat, nije nazočio sjednicama Odbora niti sudjelovao u njegovu radu. Članovi Odbora zbog svega što su pobrojali zaključuju da se rad Odbora u ovakvim uvjetima ne može nastaviti. Od uprave Sveučilišta na čelu s Borasom traže da se jasno odredi prema svim problemima koje su naveli, kao i prema daljnjoj ulozi i radu Odbora za proračun.
Prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za proračun obavlja poslove pripreme prijedloga proračuna Sveučilišta, vrši nadzor nad korištenjem proračuna, razmatra završne račune Sveučilišta i njegovih fakulteta i druga financijska izvješća, predlaže mjere racionalizacije u financijskom poslovanju Sveučilišta i njegovih fakulteta te predlaže Sveučilišnom savjetu mjere u slučajevima nepoštivanja proračuna i utvrđene financijske politike na Sveučilištu.
“Odbor naročito inzistira na tome da se poštuje njegova statutarna uloga”, zaključuju u danas odaslanom pismu koje su na znanje poslali i Sveučilišnom savjetu.