Ogroman udar za HPB. Moraju platiti 82 milijuna kuna odštete jer su otkazali kredit za gigantsku zgradu u Zagrebu
Nakon dugogodišnjeg postupka, sud je donio neporavomoćnu presudu u korist poduzetnika Zdravka Markote
Poduzetnik Zdravko Markota imao je 2006. veliki poslovni plan. Želio je u iduće dvije godine na zagrebačkoj Trešnjevci izgraditi jednu od najneobičnijih stambenih zgrada u Hrvatskoj, koju je nazvao Moj dvor. Ta zgrada nepravilnog oblika od impozantnih 15 tisuća metara kvadratnih, sa 113 stanova, terasama obraslima zelenilom, zimskim vrtom i bazenom na vrhu, panoramskim dizalima i brojnim drugim tehnološkim inovacijama zapravo je trebala biti eko pametna kuća.
Idejno rješenje Mog dvora izradio je poznati hrvatski arhitekt, akademik Andrija Mutnjaković. Markota je 2008. potpisao i ugovor s Hrvatskom poštanskom bankom o projektnom financiranju. Banka mu je odobrila kreditni okvir od 50 milijuna kuna. Sve se, dakle, u tom trenutku činilo optimističnim. Markota je i počeo radove, ali dalje od prvih iskopa nije stigao. Banka mu je otkazala kredit i projekt je propao. No, Markota bi sada, prema nepravomoćnoj presudi koju je Trgovački sud u Zagrebu donio ovaj tjedan, trebao dobiti 82,3 milijuna kuna odštete od banke, jer je ostao bez zgrade i bez zarade. Telegram je rekonstruirao što se u međuvremenu događalo.
Ideja o sasvim posebnoj zgradi
“Nekoliko godina na Trešnjevci sam tražio zemljište za poslovne prostore koje sam namjeravao izgraditi za svoju tvrtku. Nešto sam planirao i iznajmljivati. Nikako nisam uspijevao pronaći adekvatan plac, sve dok u jednom oglasu nisam vidio da se u susjedstvu Doma sportova, gdje se trenutačno nalazi moja tvrtka, prodaje veliko zemljište. Nakon par mjeseci pregovora kupio sam ga, ali sam potom uvidio da je plac naprosto prevelik samo za poslovnu zgradu. Zato sam odlučio uložiti u puno isplativiju gradnju stanova”, ispričao je za Nacional prije početka gradnje Željko Markota, brat Zdravka Markote.
“Inzistirao sam da zgrada bude takva da, kad za 10 godina prođem pored nje, ne okrenem posramljen glavu na drugu stranu. Želio sam da je prolaznici ne opisuju kao neku tamo zgradu, a da njezini stanari budu sretni i ponosni što u njoj žive. Htio sam izgraditi zgradu o kojoj će se pričati”, izjavio je tada. Akademik Mutnjaković ideju za Moj dvor pronašao je u Medvednici, objašnjavajući kako su neke zemlje još tada zakonski uvjetovale da se na gornjima površine zgrada mora saditi zelenilo.
Ugovor o kreditu s HPB-om
Markota je kredit za gradnju ugovorio najprije s Erste bankom, a zatim i s HPB-om koji mu odobravaju 50 milijuna kuna kredita. Od toga je 30 milijuna bilo isplaćeno Erste banci za vraćanje prijašnjeg kredita, te izvođačima.
“Kada samo iskopali rupu dubine 13 metara i kada smo potrošili tih prvih 30 milijuna, očekivao sam odobravanje i isplatu preostalih 20 milijuna. Tražili smo ih šest mjeseci prije nego što smo prvi iznos potrošili, ali banka nas je tada pozvala na dostavu dodatnih jamstava. Ne bismo ušli u daljnje radove da nismo očekivali i tih 20 milijuna kuna. Osim što je tražila dodatna jamstva banka je željela dugoročni kredit od 30 milijuna pretvoriti u kratkoročni, s rokom vraćanja od šest mjeseci, odnosno do 31. prosinca 2010. godine. To je bilo u suprotnosti sa svim onim što smo ranije dogovorili.
Je li poduzetnik prekršio ugovor?
Nisam mogao pristati na sve tražene izmjene ugovora o kreditu pa ga nisam ni potpisao. Ja sam u projekt ušao s oko 28 milijuna kuna vlastitih sredstava, a kredite sam planirao vratiti prodajom stanova. Tvrtku sam i osnovao isključivo zbog gradnje te zgrade.
Banka nas nikada nije upozorila na neka kršenja ugovora, jer su oni novac plaćali izravno izvođačima nakon što bi završili pojedine situacije. Sve je sama kontrolirala. Cijela situacija sa smjenom uprave HPB-a dovela do toga da su nam u pola igre promijenili pravila. Napravili su nam time ogromnu štetu. Po mom mišljenju nova uprava nije htjela imati ništa s ugovorima što ih je zaključila stara uprava tako da cijelo vrijeme pregovora nisu ni imali namjeru sklopiti novi Ugovor o kreditu. Zapravo su tražili način kako bi iz svega izašli”, uvjeren je Zdravko Markota.
Uhićenja i promjena uprave HPB-a
A što se u stvari u tom periodu dogodilo? Kada je početkom 2010. uhićen čelni čovjek HPB-a Josip Proteg zbog afere bankomat, banku preuzima nova uprava, s Čedom Maletićem na čelu. Oni donose odluku da više neće financirati projekt Moj dvor.
Ovdje valja podsjetiti da je Josip Protega i dio njegove uprave u HPB-u u aferi bankomat optužen zbog plasiranja 255 milijuna rizičnih kredita. Protega je, prema tvrdnjama USKOK-a, kao predsjednik uprave HPB-a, zajedno s dijelom svojih suradnika, zlorabio ovlasti uprave. Sumnja se da su imali dogovor da pogoduju pojedinim klijentima HPB-a, pa su im odobravali kredite koji su po iznosu, namjeni osiguranja, visini kamatne stope, visini naknade i vremenu počeka odstupali od uobičajenih kredita u ponudi banke za građane i pravne osobe. Sa svojih visokih pozicija nalagali su sektorima i podružnicama HPB-a da prijedloge za odobrenje takvih plasmana, bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost tražitelja te bez adekvatnih instrumenata osiguranja povrata plasmana, upućuju na Upravu banke i potom su posebnim odlukama odobravali potpuno i djelomično nenadoknadive kreditne plasmane.
Kako su se ranije odobravali krediti?
Od 2005. godine do 30. siječnja 2009. godine odobrili su, stoji u optužnici, visokorizične kredite u iznosu od najmanje 254.876.534,87 kuna, koji nisu po dospijeću vraćeni HPB-u već su kontinuirano prolongirani povrati glavnica kredita. Time su korisnicima kredita pribavili znatnu imovinsku korist, oštetivši istovremeno HPB.
Markotin kredit, iako je odobren u to isto vrijeme, nije obuhvaćen ovom optužnicom. Iz nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi kako mu je banka u biti bez razloga prekinula financiranje. Još neki krediti doživjeli su nakon promjene uprave istu sudbinu, zbog čega u banci, kako neslužbeno doznajemo, sada strahuju od novih sličnih odšteta.
Bankari su sve svalili na Markotu
Vesna Ljubetić, koja je bila ekspert u Sektoru gospodarstva HPB-a, na sudu je objašnjavala kako Markota nije želio jamčiti za kredit mjenicama i zadužnicama, a banka je samo pod tim uvjetom bila spremna odobriti mu preostalih 20 milijuna kuna.
Da je Markotin projekt tadašnja uprava prihvatila, potvrdio je Marijo Kirinić, koji je od 2005. do 2009. bio predsjednik kreditnog odbora, a s Protegom je optužen u aferi bankoma. Zna i da je Markoti bilo odobreno 50 milijuna kuna okvirnog kredita. Nije se mogao sjetiti kako je Markota trebao vraćati kredit, no u interesu je banke bilo da zgradu završi i proda stanove, jer se u protivnom ne bi mogla naplatiti.
Evo što stoji u presudi
Sudski vještak na kraju je utvrdio koliku je štetu banka napravila Markotinoj firmi. “Treba napomenuti i da je opće poznato kako je 2008. stanogradnja bila u ekspanziji i puno se stanova prodavalo. Još više ih se gradilo.
HPB je u projektu Moj dvor prepoznao dobar projekt s mogućnošću zarade, što od kamata na odobreni kredit, što od prodaje stanova, odnosno od odobravanja kredita za kupnju stanova potencijalnim kupcima kojih je u to vrijeme bilo dosta. Kada se situacija, što je također notorna činjenica, promijenila zbog globalne krize, banka je željela mijenjati uvjete za dodatnih 20 milijuna kredita koji je već bio odobren okvirnim limitom.
To predstavlja kršenje ugovornih obveza i time je tvrtka Moj dvor građenje dovedena u nepovoljan položaj. Jer, bez tih dodatnih 20 milijuna, laički rečeno, Markota nije mogao izaći iz iskopane rupe, odnosno nastaviti gradnju do prizemlja ili prve etaže što bi omogućilo prodaju stanova i vraćanje kredita”, zaključio je sud u presudi, kojom nalaže HPB-u da poduzetniku namiri štetu od 82,3 milijuna kuna i plati još gotovo milijun kuna sudskih troškova.