S ulaskom u Schengen i eurozonu i uvođenjem eura, Hrvatska je betonirala svoj status unutar Europske Unije i s time se ovih dana opravdano hvale premijer Plenković, potpredsjednik Vlade Davor Božinović i drugi Vladini dužnosnici. Pritom posebno ističu da će naši ljudi odsad slobodno putovati do većine zemalja europskog kontinenta. Ulazimo u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu, kaže Božinović, a Plenković naglašava kako za nas ”više nema nikakvih kontrola kada putuješ unutar Schengena, bilo da ideš autom, vlakom ili brodom”.
To je odlično i praktično. Više nećemo čekati na graničnim prijelazima, putovnicu ne treba vaditi, turisti će lakše k nama, a i mi ćemo se osjećati bolje, kao potpuno ravnopravni građani EU.
Problem je, međutim, u tome što izrazito malo Hrvata igdje putuje, a pogotovo izvan države. Mnogi se nikad ne miču iz mjesta prebivališta čak ni u doba godišnjih odmora jer za to nemaju novaca. Zato će u pravu na nesmetano kretanje među državama EU uživati samo financijski povlašteni, a takvih nema mnogo jer je Hrvatska generalno siromašna zemlja.
Nikad ne putuje čak 50 posto Hrvata
Malobrojni su zbog toga nedavno dočekali još jednu dobru vijest, onu o ukidanju viza za putovanja u SAD. Hrvati bi voljeli vidjeti svijeta, ali to je za golemu većinu samo nedostižan san. Naše stanovništvo svrstano je na europskim ljestvicama među nacije koji najmanje putuju, a besparica se u svim anketama navodi kao osnovni razlog te statičnosti.
Jedno istraživanje Eurostata utvrdilo je da najmanje 50 posto Hrvata nikad ne putuje, a u toku godine ne odlaze čak ni na kratke izlete unutar Hrvatske u posjet rodbini. Po tome su od nas bili gori samo Rumunji, Bugari i Portugalaci. Kad je riječ o populaciji unutar cijele EU koju je neugodna financijska situacija prikovala za kuću navodi se da ona čini 38 posto.
Istraživanja o godišnjim odmorima hrvatskih građana koje je ljetos za RTL provela agencija Promocija plus pokazalo je da je Hrvatima problem i godišnji odmor u vlastitoj zemlji, a kamoli putovanja u inozemstvo. Čak 60 posto ispitanika kazalo je anketarima da nisu bili, niti planiraju ići na odmor izvan svog mjesta, a po regijama je najgore stajala Slavonija s čak 67 posto stanovništva koje i u sezoni odmora ostaje doma jer nema novaca.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Slobodu će iskoristiti oni koji odu raditi u Njemačku
U Njemačkoj, pak, ljetovanje za obitelj izvan mjesta boravka nije u stanju financirati samo 25 posto građana, a tu leži i odgovor na pitanje zbog čega se toliko Hrvata iseljava upravo u tu zemlju. U istraživanju za RTL stoji i podatak o putovanjima naših ljudi u inozemstvo. Dakle, samo 4,2 posto Hrvata putuje izvan granica, sva ostala putovanja odvijaju se unutar zemlje.
U drugom istraživanju se navodi da avionom putuje samo šest posto Hrvata. U trećem se ističe da u bogatijim državama EU, Švedskoj, Francuskoj, Finskoj, Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj, umirovljenici iznad 65 godina čine najveću skupinu putnika po Europi i dalje. U Hrvatskoj je, međutim, upravo među umirovljenicima najveći postotak onih koji nikad nigdje ne idu i uvijek su kod kuće, njih je čak 90 posto.
Prema tome, blagodat slobodnog putovanja po Europi tiče se u stvarnosti samo malog broja Hrvata i tako će ostati sve dok smo s ogromnom većinom plaća i mirovina na začelju EU. Ona će najviše koristiti onima koji se zapute na rad u Njemačku, koja je upravo oglasila da joj fali 400.000 radnika, ali to će biti oni koje smo izgubili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ogromna većina hrvatskih građana zbog siromaštva uopće ne putuje. I po tome smo na dnu EU
U pravu na nesmetano kretanje među državama EU uživati samo financijski povlašteni, a takvih nema mnogo
Blagodat slobodnog putovanja po Europi tiče se u stvarnosti samo malog broja Hrvata i tako će ostati sve dok smo s ogromnom većinom plaća i mirovina na začelju EU. Ona će najviše koristiti onima koji se zapute na rad u Njemačku, koja je upravo oglasila da joj fali 400.000 radnika, ali to će biti oni koje smo izgubili.
S ulaskom u Schengen i eurozonu i uvođenjem eura, Hrvatska je betonirala svoj status unutar Europske Unije i s time se ovih dana opravdano hvale premijer Plenković, potpredsjednik Vlade Davor Božinović i drugi Vladini dužnosnici. Pritom posebno ističu da će naši ljudi odsad slobodno putovati do većine zemalja europskog kontinenta. Ulazimo u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu, kaže Božinović, a Plenković naglašava kako za nas ”više nema nikakvih kontrola kada putuješ unutar Schengena, bilo da ideš autom, vlakom ili brodom”.
To je odlično i praktično. Više nećemo čekati na graničnim prijelazima, putovnicu ne treba vaditi, turisti će lakše k nama, a i mi ćemo se osjećati bolje, kao potpuno ravnopravni građani EU.
Problem je, međutim, u tome što izrazito malo Hrvata igdje putuje, a pogotovo izvan države. Mnogi se nikad ne miču iz mjesta prebivališta čak ni u doba godišnjih odmora jer za to nemaju novaca. Zato će u pravu na nesmetano kretanje među državama EU uživati samo financijski povlašteni, a takvih nema mnogo jer je Hrvatska generalno siromašna zemlja.
Nikad ne putuje čak 50 posto Hrvata
Malobrojni su zbog toga nedavno dočekali još jednu dobru vijest, onu o ukidanju viza za putovanja u SAD. Hrvati bi voljeli vidjeti svijeta, ali to je za golemu većinu samo nedostižan san. Naše stanovništvo svrstano je na europskim ljestvicama među nacije koji najmanje putuju, a besparica se u svim anketama navodi kao osnovni razlog te statičnosti.
Jedno istraživanje Eurostata utvrdilo je da najmanje 50 posto Hrvata nikad ne putuje, a u toku godine ne odlaze čak ni na kratke izlete unutar Hrvatske u posjet rodbini. Po tome su od nas bili gori samo Rumunji, Bugari i Portugalaci. Kad je riječ o populaciji unutar cijele EU koju je neugodna financijska situacija prikovala za kuću navodi se da ona čini 38 posto.
Istraživanja o godišnjim odmorima hrvatskih građana koje je ljetos za RTL provela agencija Promocija plus pokazalo je da je Hrvatima problem i godišnji odmor u vlastitoj zemlji, a kamoli putovanja u inozemstvo. Čak 60 posto ispitanika kazalo je anketarima da nisu bili, niti planiraju ići na odmor izvan svog mjesta, a po regijama je najgore stajala Slavonija s čak 67 posto stanovništva koje i u sezoni odmora ostaje doma jer nema novaca.
Slobodu će iskoristiti oni koji odu raditi u Njemačku
U Njemačkoj, pak, ljetovanje za obitelj izvan mjesta boravka nije u stanju financirati samo 25 posto građana, a tu leži i odgovor na pitanje zbog čega se toliko Hrvata iseljava upravo u tu zemlju. U istraživanju za RTL stoji i podatak o putovanjima naših ljudi u inozemstvo. Dakle, samo 4,2 posto Hrvata putuje izvan granica, sva ostala putovanja odvijaju se unutar zemlje.
U drugom istraživanju se navodi da avionom putuje samo šest posto Hrvata. U trećem se ističe da u bogatijim državama EU, Švedskoj, Francuskoj, Finskoj, Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj, umirovljenici iznad 65 godina čine najveću skupinu putnika po Europi i dalje. U Hrvatskoj je, međutim, upravo među umirovljenicima najveći postotak onih koji nikad nigdje ne idu i uvijek su kod kuće, njih je čak 90 posto.
Prema tome, blagodat slobodnog putovanja po Europi tiče se u stvarnosti samo malog broja Hrvata i tako će ostati sve dok smo s ogromnom većinom plaća i mirovina na začelju EU. Ona će najviše koristiti onima koji se zapute na rad u Njemačku, koja je upravo oglasila da joj fali 400.000 radnika, ali to će biti oni koje smo izgubili.