Okupatori su pobjegli iz Hersona, ali izmučeni stanovnici imaju novog neprijatelja. Još je nemilosrdniji od Rusa

Ukrajinski predsjednik Zelenski odavno je znao da je hladnoća jedna od najvećih prepreka u ovom ratu

An elderly woman reacts as she waits for aid supply distribution in the centre of Kherson on November 18, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by BULENT KILIC / AFP)
FOTO: AFP

Da nije rata, ukrajinska djeca ovih bi dana u Hersonu uživala u prvom snijegu. U normalnim okolnostima, 71 -godišnja Kateryna Sliusarchuk pripremala bi piroške, tipične ukrajinske lepinje s raznim nadjevima, i uživala u njima sa svojim unucima. Međutim, ova zima neće biti kao bilo koja druga.

Snijeg koji je prošlog četvrtka zabijelio ulice Kijeva označio je početak, kako se očekuje, najteže zime u povijesti zemlje. Dolazi ukrajinska hladnoća, a s njom i noćna mora za milijune koji su ostali bez struje, vode i grijanja. No, pad temperatura sve će teže podnositi i loše opremljena ruska vojska.

Podsjetimo kako posljednjih tjedana Rusija, u pokušaju da natjera Ukrajinu da se vrati za pregovarački stol, masovno uništava ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Nijedan energetski sustav na svijetu nije bio izložen tako snažnim zračnim udarima, a stanovništvu sada prijeti dugo razdoblje periodičnih nestanaka struje.

Opasno skupljanje drva

“Već sam počela koristiti burzhuiku”, kaže Katerina, misleći na ukrajinsku tradicionalnu metalnu peć, dok su temperature u Hersonu pale blizu nule. “Naravno, svaki dan ću morati ići tražiti drva, a to neće biti lako u mojim godinama”, rekla je za Guardian 71- godišnja Ukrajinka.

Nakon prvotne euforije i proslave oslobođenja grada od Rusa, stanovnici Hersona bacili su se na skupljanje drva za ogrjev – nimalo jednostavan zadatak u ratom razorenoj zemlji. Ukrajinske vlasti upozorile su građane da ne idu u šumu bez konzultacija s vojskom, zbog opasnosti od mina koje su Rusi možda ostavili. No, pošto cijena drva za ogrjev raste, mnogima ne preostaje ništa drugo nego riskirati. Ako ih ne ubije mina, mogla bi hladnoća, razmišljaju mnogi.

Svjetska zdravstvena organizacije prošlog je tjedna upozorila: “Uništavanje kuća i nedostatak pristupa gorivu ili električnoj energiji zbog oštećene infrastrukture – moglo bi postati pitanje života ili smrti”.

Stari sovjetski sustavi grijanja

I dok se ljudi u kućama uglavnom griju na drva, oni koji žive u stanovima često se oslanjaju na stare sovjetske centralizirane sustave grijanja. Rusi su bombardirali brojne termoelektrane u zemlji, koje su pumpale toplu vodu u radijatore stanova.

Tako Oleksija Kokorina (60) živi na osmom katu stambenog bloka u predgrađu Hersona bez svijetla, pitke vode i struje. I nije jedina. “Teško mi je nositi zalihe vode uz stepenice, ali ne želim otići odavde. Ako odem, opljačkat će mi stan. Što se grijanja tiče, tu baš nemam opcija. Nadam se da će se uskoro riješiti problem s radijatorima jer preko noći temperature značajno padaju”, kazala je.

Kokorina u daljini još može čuti pucnjavu jer prva crta bojišnice nije dalje od milje. Ovdašnji stanovnici znaju da budućnost grada ovisi o tekućoj bitci s druge strane rijeke Dnjepar. Naime, ondje se nalazi druga elektrana u Hersonskoj regiji i sve dok je u ruskim rukama, male su nade za ponovno uspostavljanje struje, grijanja i vode u gradu.

I Rusi su u problemima

Međutim, nadolazeća ukrajinska zima nije problem samo za lokalno stanovništvo. Kako temperature padaju, to su veći problemi za loše opremljene ruske snage koje će opremu morati premještati kroz blato, snijeg i led. U dijelovima regije Donbas, primjerice, temperature znaju pasti i na minus 30 cezijevih stupnjeva, piše Guardian.

Prema američkim dužnosnicima, odluka Kremlja da se povuče iz Hersona djelomično se temeljila na zabrinutosti da će njihovi vojnici biti odsječeni od opskrbe s dolaskom zime.

Ukrajinska vojska je, pak, priopćila da su njihovi vojnici dobili vreće za spavanje koje bi trebale biti dobre na -30C te posebno donje rublje i čarape, kako bi izbjegli ozljede stopala uzrokovane dugotrajnim izlaganjem hladnoći, što je bilo uobičajeno tijekom Prvog svjetskog rata.

‘Ako preživimo zimu, dobivamo rat’

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odavno je znao da je hladnoća jedna od najvećih prepreka u ovom ratu. Tako je još u kolovozu upozoravao na “teška vremena koja dolaze”. Zelenski je prije četiri dana u razgovoru s novinarima bio još jasniji: “Ako preživimo ovu zimu, a hoćemo, Ukrajina će definitivno dobiti ovaj rat”.