Premijer je, zgodno, nasilnom županu dao ultimatum da mora odstupiti; možda je mali problem to što mu legalno ne može ništa

Plenković je vijest potvrdio nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a

05.01.2018., Zagreb - Pozesko-slavonski zupan Alojz Tomasevic, optuzen za obiteljsko nasilje, u zgradi Vlade susreo se s premijerom Plenkovicem. Po izlasku je zapalio cigaretu, ne zeleci odgovarati na novinarska pitanja o ostavci, samo je kratko prokomentirao kako je sastanak prosao korektno. 
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Osim da se raspušta ličko-senjski HDZ, Plenković je u petak navečer, nakon sjednice Predsjedništva, potvrdio i da je stranka dala rok požeško-slavonskom županu Alojzu Tomaševiću do kojeg mora podnijeti ostavku. Župan optužen za obiteljsko nasilje, protiv kojeg je i nedavno podignuta optužnicu, tako mora sam odstupiti do 15. siječnja.

“Inzistiramo da on sam preuzme odgovornost i podnese ostavku. Rok koju smo mu dali je 15. siječnja”, rekao je kratko Plenković.

‘HDZ će naći načina da ga smijeni’

Tomašević je u petak bio na sastanku s Plenkovićem i Jandrokovićem u Banskim dvorima, nakon čega se pojavila informacija da su mu dali rok od deset dana da ostavku ili će HDZ “naći način da ga smijeni”. Župan to danas nije htio komentirati.

Premijer, s druge strane, nije komentirao što znači to da će “HDZ naći način da ga smijeni”. Legalnih mehanizama baš i nema, osobito nakon donošenja famoznog novog zakona koji je nedavno stupio na snagu. Lokalni moćnici postali su naprosto posve zaštićeni. Možda bismo se trebali prisjetiti kako je situaciju s nasilnim županom još u listopadu komentirao vodeći stručnjak za javnu upravu, profesor Koprić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Profesor je upozoravao kako je slučaj obiteljskog nasilja pokazao da su župani i načelnici u praksi nesmjenjivi. “Jedina je mogućnost napraviti dovoljan pritisak javnosti koji će ih prisiliti na ostavku. Drugi slučajevi prestanka njihove dužnosti nisu realistični”.

Potrebni su potpisi najmanje 20 posto birača

Profesor Koprić tom je prigodom potsjetio na mogućnost tzv. referenduma za opoziv, kojim bi se problem mogao riješiti, ali s obzirom na niz kompliciranih pretpostavki koje bi se morale ostvariti da bi se referendum održao, to ne smatra izglednim.

“U prvom mandatu nakon uvođenja neposrednog izbora (2009.-2013.) taj postupak mogli su pokrenuti građani i vijeće/skupština. No, jednom od izmjena ta je mogućnost vijeću/skupštini uskraćena, jer je 2012. ostavljena inicijativa za pokretanje referenduma za opoziv samo, jedino i isključivo građanima. Potrebno je skupiti potpise najmanje 20 posto ukupnog broja birača u jedinici lokalne samouprave te da nakon provjere potpisa i drugih pretpostavki takav referendum raspiše vijeće/skupština”, pojasnio je.

Profesor je ukazao na još jedan problem koji je izgledan kod pokušaja smjene nekog načelnika, odnosno župana. “Vijeće/skupština može stati ispred načelnika/župana i svojim ga tijelima obraniti. To jest, ako oni ne donesu odluku o raspisivanju referenduma, a svi su uvjeti postignuti, Vlada raspušta vijeće/skupštinu i raspisuje izbore za novo predstavničko tijelo u toj jedinici. Načelniku odnosno županu – ništa, on nastavlja obavljati svoju dužnost kao da ništa nije bilo”, pojašnjava Koprić.