Opara nakon masakra uvjerava da Split ima 'najmanje kaznenih djela'. Evo stvarnih brojki
Posljednji cjeloviti statistički podaci objavljeni su lani, ali već su vidljivi neki trendovi kriminala u Splitu
“Po svim statistikama Split uvjerljivo vodi s najmanje kaznenih djela”, rekao je jutros na presici splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. I on i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i splitska policija uporno nakon trostrukog ubojstva u Splitu tvrde da je taj grad siguran. No, je li baš tako? Precizno smo pogledali statistiku.
Dio brojki iz službene statistike Ministarstva unutarnjih poslova RH doista potvrđuje njihove riječi. Naime, prema posljednjoj cjelovitoj statistici objavljenoj na internetskim stranicama MUP-a, a riječ je o podacima za 2017. i 2018., područje Splitsko-dalmatinske policije treće je najsigurnije, odnosno ima treći najmanji broj kaznenih djela na sto tisuća stanovnika.
Bolje stanje je samo u Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodsko-posavskoj županiji, odnosno istoimenoj policijskoj upravi. No, u ukupne brojke ulaze podaci o svim kaznenim djelima – i krađama, i spolnim deliktima i razbojništvima… One mogu ozbiljno zamagliti sigurnosno stanje u nekom gradu.
Ovo su puno opasnije brojke
Podaci koji ovdje upadaju u oko i koje je nužno posebno analizirati u kontekstu ovog posljednjeg tragičnog događaja, su oni koji se tiču zloporabe droga te krvnih delikata. Tu Split ne stoji baš dobro prema ovoj istoj statistici.
Naime, iako se ubojstava u 2018. u odnosu na 2017. dogodilo 50 posto manje, odnosno dogodila su se dva, dok ih je godinu ranije bilo 4, broj pokušaja ubojstava strašno je porastao. Upravo taj podatak govori u prilog obračunima pripadnika narko-miljea koji su se počeli događati u Splitu. Tako je 2017. bilo ukupno sedam pokušaja ubojstava u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U 2018. ta brojka je eskalirala i porasla za čak 185 posto – na 20 pokušaja ubojstava.
Što je s drogom u Splitu
Zanimljiva je brojka prijavljenih kaznenih djela zloporabe droga. Ona, što je notorno, uvelike ovisi o radu policije. Drugim riječima, koliko policija otkrije ove vrste kriminala, toliko počinitelja prijavi. U 2017. Splitsko-dalmatinska policija prijavila je 210 ovih kaznenih djela, a 2018. ta brojka je 10,5 posto manja – 188. Radilo se o ukupno 1.823 zapljene, za što je prijavljena 181 osoba.
Još jedan statistički podatak ukazuje na situaciju u Splitu. Naime, u 2017. je prijavljeno 95 kaznenih djela organiziranog kriminala, a 2018. 121. To je porast od 27,4 posto.
Korupcije je pak, prilično nevjerojatno, prijavljeno čak 89,5 posto manje. Tijekom 2017. prijavljena su 153 koruptivna kaznena djela, dok ih je tijekom 2018. prijavljeno 16.