Opet fijasko s dodjelom EU novca. Da bi se prijavili, građani su morali potrošiti 60.000 kuna. U par sekundi sve im je propalo

U pitanju su bile sekunde?

Iskustvo onih koji su se prijavili – ustvari, pokušali prijaviti – pokazuje, međutim, da su ih od ulaska u konkurenciju za dodjelu željenih sredstava dijelile sekunde, a ne minute.

„U prvim sekundama nakon otvaranja poziva podnijeli smo projektni prijedlog. Ali kao da ga nismo niti podnijeli. Projekt je sada u statusu (u informacijskom sustavu za prijavu, op.a.) da je ‘spreman za slanje’“, kazao je Telegramu vlasnik stana u jednoj četverokatnici izvan Zagreba, koja se natjecala za EU novac.

„Riskirali smo sredstva iz pričuve da bismo na kraju ovisili o nekoliko sekundi. Da je poziv doista trajao 15 minuta, naš projekt bi ušao. Ovako, po svemu sudeći, neće biti niti razmotren“, razočaran je Telegramov sugovornik.

Sporan način dodjele

„Kriteriji bodovanja na natječaju“, nastavlja, „vrlo su jasno tehnički opisani i opravdano definirani“. Dakle, sam poziv i njegovi kriteriji su, prema mišljenju našeg sugovornika koji je po struci inženjer i ima iskustva s EU fondovima, kvalitetno postavljeni. Ali način dodjele sredstava je „itekako sporan“.

Poziv za energetsku obnovu privremeno je obustavljen kada je dosegnuto 200 posto alokacije – kada je u sustav uneseno projektnih zahtjeva u vrijednosti od 600 milijuna kuna (dvostruko više od iznosa koji je na raspolaganju). U resornom ministarstvu ustraju da se to desilo nakon 15 minuta.

„Provjera podnesenih projektnih prijedloga, u ukupnoj vrijednosti traženih bespovratnih sredstava od 600 milijuna kuna (200% alokacije) je završena u 9:15 i tada je Poziv obustavljen”, odgovorili su nam iz resora ministra Ivana Paladine.

Sustav mjeri milisekunde

No, na dan kada je natječaj proveden, portal Zgradonačelnik.hr objavio je fotografiju sustava eNPOO, preko kojeg se prijavljuju projekti, iz koje je vidljivo da uz projekt rednog broja 237 stoji vrijeme zaprimanja “9:00:01,149” i napomena “poziv obustavljen”. Prema toj snimci, već taj zahtjev, podnesen u sekundama nakon otvaranja poziva, ostao je ispod crte jer je do tog trenutka ispunjeno 200 posto alokacije.

I naš sugovornik dao nam je na uvid screenshot njihove prijave iz kojeg proizlazi da je projekt podnesen u prvim sekundama, ali da je u tom trenutku, prema sustavu eNPOO, poziv već obustavljen. Zašto onda Ministarstvo tvrdi da je prošlo 15 minuta? Za objašnjenje su nas uputili na Ministarstvo financija. U resoru Zdravka Marića zaduženi su za tehnički dio sustava.

U tom Ministarstvu kažu da sustav omogućava evidenciju svake prijave “s točnošću koja se mjeri u milisekundama i bilježi na serverskoj strani” te da prijavitelji odmah vide svoju jedinstvenu oznaku prijave, zabilježeno vrijeme zaprimanja i poredak u odnosu na druge prijave. Sustav, dakle, bilježi milisekunde, što prijavitelji i vide. Ali je, očito, Ministarstvu trebalo 15 minuta da formalno obustavi poziv.

Troškovi dokumentacije

Za suvlasnike zgrada, koji su se htjeli prijaviti na ovaj poziv, problem je, međutim, u tome što su, zbog načina dodjele novca, u vrlo kratkom roku potencijalno izgubili značajna sredstva.

“U dokumentaciji za prijavu trebalo je priložiti tzv. glavni projekt koji mora napraviti ovlašteni arhitekt ili ovlašteni strojarski inženjer, ovisi o tome što se planira raditi na zgradi. Glavni projekt energetske obnove je knjiga od 50-ak stranica, s preciznim troškovnicima, skicama, količinama materija, procjenom investicije. Za to smo potrošili 60 tisuća kuna“, tvrdi naš sugovornik.

Potrošen novac za pričuvu

Taj su novac, dodaje, namaknuli iz pričuve. „Sredstva iz pričuve smo time praktički ispraznili“, kaže. Druga je opcija da dokumentaciju financiraju kreditom. Samo projekti koji prođu na natječaju imaju mogućnost povrata novca za dokumentaciju iz dodijeljenih sredstava.

Osim toga, upitno je sada hoće li i kada moći financirati i samu energetsku obnovu svoje zgrade: „Za našu zgradu investicija u energetsku obnovu iznosila bi oko četiri milijuna kuna. To je iznos koji nijedna zgrada, pa ni naša, ne može platiti sama“.

Što se zbiva s natječajem

Ministarstvo prostornog uređenja sada obrađuje prijave onih koji nisu ostali ispod crte – radi se o 235 zahtjeva – pa će izraditi rang listu. Prema njihovom tumačenju, neki od prijavljenih mogli bi u tom postupku i ispasti s popisa za sufinanciranje, ako ne budu zadovoljavali kriterijima ili ne budu imali dovoljno bodova.

Moguće je, dakle, da u ovom krugu barem dio od 300 milijuna kuna na kraju ostane neraspodijeljen. U tom slučaju poziv će se, kažu nam u Ministarstvu, ponovno otvoriti. Hoće li se to i kad dogoditi, međutim, u ovom je trenutku nemoguće predvidjeti.

A ako ponovno bude otvoren, pitanje je i u kojem će statusu biti projekti koji su u ovom krugu u milisekundama ostali ispod crte. Iz Ministarstva, pak, najavljuju i nove natječaje, financirane iz novog EU proračuna, gdje bi za energetsku obnovu višestambenih zgrada na raspolaganju trebalo biti još 451 milijun kuna.

A onda – sve iz početka?

No, ako ne prođu na ovom natječaju, što će biti s dokumentacijom za koju je zgrada, kako ističe jedan od suvlasnika, izdvojila iz pričuve značajnu cifru? Trenutne okolnosti na tržištu nisu povoljne i uvjeti izvođenja građevinskih radova ubrzano se mijenjaju – praktički iz tjedna u tjedan, a kamoli ne u dužem razdoblju.

„Ako natječaj bude sljedeće godine, naša dokumentacija više neće vrijediti. Jer cijene stalno rastu, i za materijal i za radove. Za sljedeći natječaj morali bismo u najmanju ruku napraviti reviziju troškovnika, a to znači da ćemo opet morati platiti projektanta“, zaključuje Telegramov sugovornik. A onda, lako je moguće, sve iz početka.