Opet počinje suđenje za jednu od gorih epizoda našeg pravosuđa. Hoće li zviždač ponoviti optužbe protiv Šišljagića?

Bivši osječki župan je prije tri godine oslobođen krivnje za političku korupciju, no sada mora ponovno na sud

21.06.2016., Osijek - Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovic u radnom posjetu gradu Osijeku sastala se sa zupanom Vladimirom Sisljagicem i gradonacelnikom Ivicom Vrkicem. 
Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Sumnje u korupciju kod dodjele bespovratnih poticaja za razvoj malog poduzetništva Osječko-baranskoj županiji, ponovno će se rasplitati na Županijskom sudu u Osijeku. Svi se pitaju hoće li zviždač koji je cijeli slučaj prijavio USKOK-u ponoviti optužbe protiv tadašnjih čelnih ljudi Županije.

Naime, novac se iz fonda za bespovrata sredstva izvlačio još 2011. kada je Osječko-baranjsku županiju vodio Vladimir Šišljagić, nekadašnji čelnik HDSSB-a i saborski zastupnik. Šišljagić, koji je inače liječnik i danas ponovno radi u osječkom KBC-u, nakon poraza na lokalnim izborima 2017. nije sasvim napustio politiku. Izabran je za predsjednika stranke Snaga Slavonije i Baranje, a u ovom je slučaju optužen za zloporabu položaja u vrijeme dok je bio na čelu Županije.

Na prvom suđenju Šišljagić je bio oslobođen krivnje, dok je istovremeno, pravomoćno kažnjen osječki liječnik Zlatko Maksimović koji ga je prijavio USKOK-u. Dobio je 11 mjeseci zatvora uvjetno na dvije godine. Cjeli slučaj nakon prve presude prozvan je jednom od gorih epizoda hrvatskog pravosuđa. Naime, kažnjen je zviždač, a osoba koju je prokazao nije osuđena.

Vrhovni sud: ‘Ova presuda nije OK’

Međutim, da oslobađajuća presuda nije bila utemeljena zaključio je Vrhovni sud Republike Hrvatske, koji je uočio niz propusta nižeg suda,te vratio slučaj na ponovno suđenje. Tražio je pri tome da sudi potpuno novo sudsko vijeće.

Inače, optužnica je Šišljagića, bivšeg pročelnika Agencije za razvoj Martina Marolina, ali i samog Maksimovića, teretila da su bespovratna županijska sredstva namijenjena poticanju malog i srednjeg poduzetništva dodjeljivali osobama od povjerenja, te od njih naknadno tražili da 80 posto novca predaju Šišljagiću i Marolinu.

Maksimović je u to vrijeme bio predsjednik Županijske skupštine Osječko-baranjske županije. Kada je shvatio u kakvu je igru uvučen i nakon što je i sam u nekoliko navrata sudjelovao u tim radnjama, predajući – prema vlastitim tvrdnjama – preuzeti novac Šišljagiću, sve je odlučio prijaviti USKOK-u.

U iskazu je detaljno opisao tehniku izvlačenja novca iz županije, naveo imena tvrtki i njihovih vlasnika, poduzetnika, koji su u tome sudjelovali, što je dio njih i priznao u istrazi koja je uslijedila. Maksimović je USKOK-u ustupio i više fotografija na kojima je snimljen u društvu tadašnjeg župana Šišljagića i osoba koje su dobile poticaje, a potom dio novca, kako je tvrdio, predavale njemu ili Šišljagiću.

Najvažniji detalji iskaza političkog zviždača

Tako je potvrdio i da je početkom 2011., na nagovor župana Šišljagića, dogovorio suradnju s nekoliko tvrtki i privatnih poduzetnika da apliciraju za županijska bespovratna sredstva, namijenjena poticanju malog poduzetništva. Tvrdi da je to bila samo forma za ilegalno financiranje HDSSB-a jer su poduzetnici, kojima je novac dodijeljen, 80 posto tog iznosa morali vratiti Šišljagiću za stranačke potrebe.

“Šišljagić mi je rekao da je to uobičajena praksa koja traje godinama”, tvrdio je dr. Maksimović koji je u međuvremenu, kako je ispričao Telegramovom novinaru Dragi Hedlu, bio izložen pritiscima da povuče prvo svjedočenje. Hoće li to doista učiniti trebalo bi biti poznato uskoro.

Zašto sud nije vjerovao ključnom svjedoku?

Unatoč izravnim optužbama jednog od najbližih suradnika, Županijski sud u Osijeku 2016. oslobodio je Šišljagića i Marolina krivnje. To je, prema ocjeni Vrhovnog suda RH bio površan zaključak zbog čega je nužno da se proces ponovi.

Naime, ono prvo vijeće zaključilo je kako je Maksimović nepouzdan svjedok. Njegove tvrdnje, po mišljenju članova tog vijeća, nisu bile ničim potkrijepljene. Točnije, potvrdila ih je samo Maksimovićeva supruga, a ona je, primijetili su osječki suci, jednu od primopredaja novca, koja se odigrala 18. lipnja 2011., gledala s nekoliko metara udaljenosti. Zato joj nisu povjerovali.

USKOK je u žalbi upozorio na sve propuste

Nakon USKOK-ove žalbe, Vrhovni sud je obrazloženje oslobađajuće presude ocijenio netemeljitim, a cijeli prvi postupak iznimno plošnim. Prihvatio je argumentaciju USKOK-a, da je potpuno zanemareno dugogodišnje poznanstvo Šišljagića i Maksimovića. Obojica su, naime, radila u KBC-u Osijek i to još od 1998., a Maksimović je 2011. iz SDP-a prešao u Šišljagićev HDSSB. Zbog toga je Maksimović i pomogao nekim ljudima da preko Šišljagića dođu do bespovratnih sredstava Županije.

Osječki sud, stoji u odluci Vrhovnog suda, zanemario je i nalaz Sektora za financijski i proračunski nadzor Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor Ministarstva financija koji je utvrdio netransparentnost dodjele financijske pomoći iz sredstava Županije. U oslobađajućoj presudi pisalo je pak da je taj proces bio potpuno transparentan pa su svi poslovni subjekti mogli dobiti informacije, a na raspolaganju su im bile i stručne osobe Agencije za razvoj.

Osječkom sudu posebno je zamjereno što nije prihvatio svjedočenje Zlatka Maksimovića i njegove supruge. Vrhovni suci nakon ponovljenog procesa, čiji je početak zakazan za ponedjeljak, očekuje novu, kako kažu, na zakonu utemeljenu presudu.