Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Opet svi šize oko GMO-a, pa podsjećamo na tekst u kojem su znanstvenici za Telegram objasnili o čemu se tu zapravo radi

Prema Direktivi EU države samostalno odlučuju kako će tretirati GMO na svom području, što je usvojio i Hrvatski sabor

ZADNJA IZMJENA: velj 5, 2018
Foto: Vjekoslav Skledar/Telegram

Sabor je prošlog tjedna izglasao izmjene Zakona o genetički modificiranim organizmima. Prijedlog je podržalo 90 zastupnika, a usvojenim izmjenama prenose se europske norme koje uređuju područja ograničavanja ili zabrane uzgoja GMO-a na dijelu državnog područja ili na cijelom državnom području. Prema Direktivi Europske unije dopušta se državama članicama da samostalno odlučuju o tome kako će tretirati GMO na svom području. Izmjene zakona podržali su HDZ i SDP, a Živi zid i Most uz uzgoj, traže i zabranu uvoza GMO hrane.

Telegram je na ljeto 2016., kada je stotinu nobelovaca potpisalo veliku online peticiju u kojoj od organizacije Greenpeace traže da zaustave kampanju protiv genetski modificirane hrane objavio tekst u kojem su znanstvenici objasnili što je zapravo GMO.

70 posto građana protiv GMO-a

Nobelovci su borbu protiv GMO-a nazivaju zločinom protiv čovječnosti. S druge strane, prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj se 70 posto građana protivilo GMO-u.

Analizirajući stanje u Hrvatskoj tada smo razgovarali s vodećim stručnjacima. Ivan Krešimir Svetec, profesor na PBF-u, Snježana Kereša, profesorica na Agronomiji te Nenad Malenica s PMF-a za Telegram, vrlo pojednostavljeno, objasnili su što je zapravo GMO.

1. Što je GMO?

GMO su organizmi izmijenjeni tehnikom genetičkog inženjerstva. Prvi je nastao 1973. godine, kada je američki znanstvenik Herbert Boyer izdvojio gen iz bakterije i ubacio ga u drugi organizam. Godine 1983. uzgojen je prvi GM duhan otporan na antibiotik, a dvije godine poslije i prve GM biljke otporne na insekte, viruse i bakterije. Godine 1990. uzgojen je prvi GM pamuk. U Americi je danas više od 80 posto usjeva kukuruza, soje i pamuka GMO podrijetla.

2. Kako nastaje GMO?

GM biljke nastaju tehnologijom koja se naziva genetički inženjering. Ona omogućava prijenos gena iz jednog organizma u drugi, primjerice iz bakterije u biljku. Za razliku od klasičnih biljaka, GM biljke prolaze rigorozne testove kojima se dokazuje da se od konvecionalnih razlikuju isključivo u svojstvu izmijenjenom metodama genetičkog inženjerstva. Puno je, pritom predrasuda i neistina o kojima se spekulira. “Dosta su raširene, recimo, teorije prema kojima GMO proizvođači u povrće unose gen iz ribe i slično. Bilo je takvih pokušaja s rajčicom prije dvadeset godina, ali se od toga brzo odustalo, ponajviše zbog negodovanja potrošača”, objašnjava dr. Svetec.

3. Koja je razlika između regularne i GMO hrane?

“Potrošači u Hrvatskoj hranu dijele na prirodnu i GMO. Međutim, prirodna hrana više uopće ne postoji”, objašnjava dr. Svetec. Čovjek se počeo baviti poljoprivredom prije deset tisuća godina. Iz prirode je izdvojio određene biljke i počeo ih uzgajati. Tijekom godina izdvajao je sjemena onih biljaka koje su imale najpoželjnija svojstva. Tako je postigao je da su jestivi dijelovi biljke, kao što su primjerice plodovi voća, postali sve veći.

“Na taj je način čovjek tijekom tisuća godina ustvari nesvjesno provodio genetičko inženjerstvo. Osim toga, krčio je šume i tako smanjivao biološku raznolikost. Pojedine biljne vrste proširio je na područja na kojima prije nisu rasle”, nastavlja dr. Svetec. U dvadesetom stoljeću čovjek je poboljšao svojstva biljaka. To je postigao križanjem biljaka, ali i korištenjem mutagena, koji su promijenili svojstva biljke na nivou gena. Doktor Svetec tvrdi kako danas jedemo mutante, ali ih nazivamo prirodnima, samo zbog toga što nisu dobiveni klasičnim genetičkim inženjeringom.

4. Zbog čega se proizvodi GMO?

Zbog toga što su otporniji na štetočine i bolesti, a njihovi geni imaju veću toleranciju na sušu, niske temperature i sol u zemlji. Proizvodnja usjeva je znatno jeftinija i stoga isplativija. GM biljke modificiraju se da brže rastu, imaju bolji okus i značajnije količine neophodnih vitamina i minerala, ali i da budu otpornije na određene herbicide.

“Uzgojem GM biljaka proizvođačima je znatno pojednostavljena agrotehnika suzbijanja korova i štetnika, proizvodnja usjeva je jeftinija i stoga isplativija”, objašnjava profesorica na Agronomskom fakultetu i članica Vijeća za GMO pri Ministarstvu zdravlja, Snježana Kereša.

“Međutim, potrošači, i nakon 20 godina kontinuiranog uzgoja GM biljaka ne vide direktni benefit za sebe. Kod genetički modificiranih kultura otpornih na štetne kukce daleko je manja primjena insekticida što je dobro i za potrošače, ali nije nešto što se eksplicite vidi, odnosno osjeti. Manji je i sadržaj vrlo štetnih mikotoksina kod Bt kukuruza o čemu se također malo zna”, nastavlja profesorica Kereša.

5. Koje su najčešće GMO kulture u svijetu?

Trenutno je poznato 16 genetski modificiranih kultura: kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. Najveći dio GMO kultura u svijetu, više od 60 posto, odnosi se na kukuruz, pamuk i uljanu repicu.

6. Šteti li GMO zdravlju?

Do sada nije provedeno dovoljno relevantnih istraživanja o utjecaju GMO-a na ljudsko zdravlje. Međutim, poznato je da GMO može izazvati alergije i toksičnost, što se događa i kod konzumacije konvencionalnih namirnica. “Toksičnost i alergije na GMO namirnice testiraju se puno prije nego takva hrana dospije do potrošača”, objašnjava dr. Malenica s PMF-a. Naglašava kako je rizik za ljudsko zdravlje identičan u obje vrste kultura.

7. Ugrožava li GMO tehnologija okoliš?

Protivnici GMO-a često ističu štetnost BT toksina, koji je prisutan u GM biljkama, za biljke, životinje i okoliš. “Istina je malo drugačija. BT je toskičan samo na određene insekte. Osim toga, organska poljoprivreda već godinama promovira korištenje insekticida Biobita. Aktivna tvar u tom sredstvu je upravo BT toksin”, kaže dr. Svetec. “To je primjer dezinformacija kojima se pokušava diskreditirati GMO. BT toksin ima negativnu konotaciju isključivo kada se veže uz GMO”, objašnjava dr. Svetec.

8. Kako hrvatsko zakonodavstvo regulira GMO?

Zakon o GMO-u zabranjuje uzgoj genetski modificiranih usjeva u Hrvatskoj. Istovremeno dozvoljava uvoz prehrambenih namirnica koje u sebi sadrže udio GMO manji od 0,9 posto. “U Hrvatskoj se mogu prodavati i namirnice s većim udjelom, ali moraju biti daklarirane. Međutim, vjerojatno zbog anti-GMO ozračja, do sada se nisu našle na tržištu.

Niti jedan uvoznik ili trgovački lanac ne želi se naći na tzv. crnoj listi protivnika GMO-a i tako riskirati daljnji profit”, objašnjava doktor Svetec. Kontrola prisutnosti GMO-a provodi se u laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U prve četiri godine od osnutka laboratorija analizirano je više od 2800 uzoraka, a njih 168 bilo je pozitivno na prisutnost GMO-a. Udio GMO u hrani veći od 0,9 posto pronađen je u 47 uzoraka.

9. Postoji li u Hrvatskoj GMO hrana?

Proteklih godina Internetom redovito kruže liste na kojima se nalaze GMO proizvođači. Jednu takvu proslijedio nam je doktor Miroslav Jošt, jedan od najglasnijih protivnika GMO-a u Hrvatskoj. Na njoj su navedeni proizvođači hrane koje navodno posjeduje Monsanto, inače najveći svjetski proizvođač genetički modificiranog sjemena.

Na toj se listi, između ostalih, nalaze brendovi koji su popularni i u Hrvatskoj, kao što su Coca Cola, Heinz, Kelloggs, Knorr, Lipton, Pepsi, Pringles i Uncle Ben’s. “Moguće je da navedene firme u proizvodnji koriste GMO, ali isključivo za tržište gdje je GMO dopušten, primjerice američko. Ukoliko se proizvod GMO podrijetla nađe na našim policama, onda mora biti tako i deklariran”, objašnjava dr. Svetec.

Rašeljka Zemunović
Telegram autor
540 članaka Više o autoru
Više s weba