Orban vrhunski trola; potpisao je pismo članica EU protiv samoga sebe. Plenković? I dalje bojažljivo šuti

Vlada se Orbanu ne usudi zamjeriti ni kartu Velike Mađarske koja uključuje dijelove Hrvatske

, Image: 388006368, License: Rights-managed, Restrictions: Contributor usage restriction: Commercial electronic, Advertising and promotion, Consumer goods, Direct mail and brochures, Indoor display, Internal business usage., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
FOTO: Profimedia, Alamy

Brojka od trinaest zemalja članica EU koje su u srijedu potpisale zajedničku izjavu u kojoj ističu kako mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa moraju biti razmjerne, vremenski ograničene i pod redovitim nadzorom, jučer se pretvorila u 17. Velika većina članica Unije, dakle, stavila je svoj potpis pod izjavu u kojoj se, među ostalim, kaže i kako su “duboko zabrinute zbog rizika za vladavinu prava, demokraciju i ljudska prava koji prijete zbog usvajanja nekih hitnih mjera”.

Unatoč diplomatski ispranom rječniku, jasno je kome je usmjerena žaoka – jedino je Vlada koju predvodi mađarski premijer, Viktor Orban, odlukom parlamenta dobila mogućnost da vlada dekretima – bez vremenskog ograničenja i bez nadzora.

Hrvatska neutralnost

Orban je, međutim, sjajno iskoristio diplomatski oprez i blijedi rječnik zajedničke europske izjave – jedna od četiri zemlje koja se jučer pridružila zabrinutim državama bila je i – Mađarska (ostale tri su baltičke zemlje).

No, očito ne postoji dovoljno isprana, općenita i bezuba izjava kojom se osuđuje ponašanje mađarske vlasti, a kojoj bi se Hrvatska usudila priključiti ili na bilo koji drugi način izreći kritičnu riječ prema svom sjevernom susjedu. Tako je i u ovom primjeru, među 17 zemalja potpisnica nema Hrvatske, a službeno objašnjenje je da je to zbog toga što kao trenutna zemlja predsjedateljice Vijećem EU, Hrvatska drži poziciju neutralnosti.

Gromoglasna šutnja

Čak i kad se stavi sa strane da se ovdje radi o kršenju temeljnih principa EU opravdanje za hrvatsku šutnju u ovom slučaju slabo je uvjerljivo. Naime, postoji već cijeli niz primjera u kojima je u posljednje dvije godine, kad bi iz EU dolazile osude upitno demokratskih postupaka mađarske vlasti, Hrvatska gromoglasno šutjela.

U rujnu 2018. godine Europski parlament je podržao kritički intonirano izvješće o Mađarskoj zbog ozbiljnog kršenja temeljnih vrijednosti EU. Za izvješće je glasalo i 114 zastupnika Europske pučke stranke, grupacije kojoj pripada i HDZ. Eurozastupnici najjače hrvatske stranke, međutim, bili su protiv.

Ne smeta ni Velika Mađarska

Andrej Plenković i HDZ su šutjeli i kad je unutar EPP-a prošle godine otvorena rasprava o članstvu Orbanovog Fidesza u toj grupaciji nakon što je mađarski premijer pokrenuo javnu kampanju protiv Europske komisije i njenog tadašnjeg predsjednika Jean-Claude Junckera. Rijetke izjave hrvatskog premijera o tom slučaju bile su diplomatski nejasne, a kasnije je, kao i ostatak EPP-a, pristao na kompromis o privremenoj suspenziji članstva Orbanove stranke.

No, blagonaklonost HDZ-a prema potezima Mađarske išla je i dalje od europskih pitanja. Na šutljivi pristup Plenkovićeva Vlada se, naime, odlučila i nakon što je u prosincu prošle godine Orban na svom Facebook profilu objavio fotografiju sa sastanka predsjedništva svoje stranke Fidesz, održanog u prostoriji na čijem zidu visi karta Mađarske koja obuhvaća i dijelove Hrvatske. Ta informacija nije, naravno, usrećila hrvatskog premijera koji je isti dan poručio da će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obaviti razgovore s mađarskom stranom.

Skrivanje po Zrinjevcu

Budući da dva mjeseca kasnije još uvijek nije bilo baš nikakvih javnih informacija s kakvim je uspjehom hrvatska diplomacija urgirala u Budimpešti – je li, možda, nastojanjima ministra Gordana Grlića Radmana, karta tzv. velike Mađarske uklonjena sa zida? – Telegram je poslao upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Zanimalo nas je jesu li obavljeni razgovori koje je u prosincu najavio premijer; ako jesu, tko je, kad i s kim razgovarao; nadalje, je li Hrvatska tražila da se makne sporna karta i da se takve karte više ne pojavljuju u službenim uredima ili objavama; i za kraj, ima li Ministarstvo saznanja je li sporna karta uklonjena.

Da ne bi bilo zabune, pitanja smo poslali 24. veljače, prije erupcije aktualne krize, dakle u vrijeme kada državna administracija – pa tako i ona na Zrinjevcu – još nije bila u kriznom modu. Ipak, odgovor na ova pitanja nikad (ili, ako baš hoćete, zasad) nismo dobili.

Kršenje europskih vrijednosti

U međuvremenu je objavljeno još jedno pismo koje su potpisivali europski političari protiv Viktora Orbana. Jučer je, naime, 13 lidera stranaka koje su članice EPP-a zatražilo da se Fidesz napokon isključi iz članstva te grupacije, čime je pokrenuta i formalna procedura koja bi mogla završiti izbacivanjem mađarske vladajuće stranke.

Orbanovo korištenje izvanrednog stanja za preuzimanje svih ovlasti u zemlji nazvali su “jasnim kršenjem osnovnih načela liberalne demokracije i europskih vrijednosti”. Bila je to prilika da Plenković, kao šef HDZ-a, kad to već, eto, ne može kao prvi čovjek Vlade koja predsjeda Vijećem EU, ipak pokaže što misli o Orbanovim posljednjim potezima. Plenkovića, naravno, nema među potpisnicima.