Orbanov jastreb napao Hrvatsku: 'Oni sada postaju problem čitave Europe, koriste rat da na nama zarađuju'
Ministar Filipović potvrdio je da će to biti na dnevnom redu summita EU
Ministri energetike država članica EU ponovno će danas pokušati dogovoriti ograničenje cijena plina na cijelom teritoriju Unije, nakon što prošlog tjedna nisu u tome uspjeli. Cijena plina bi se regulirala uredbom o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena.
Europska komisija je još potkraj studenoga predložila uspostavu korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kada cijena na nizozemskoj burzi plina (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavatsatu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a deset uzastopnih dana tijekom dva tjedna.
Češko je predsjedništvo stavilo na stol novi prijedlog po kojem bi se mehanizam aktivirao kada cijena plina dosegne 188 eura za megavatsat u razdoblju od tri dana. Za odluku je potrebna kvalificirana većina, iako svi priželjkuju kompromis o tako važnom pitanju.
Filipović kazao da će se razgovarati i o Janafu
Povjerenica za energiju Kadri Simson je po dolasku na sastanak rekla da je dogovor dohvatljiv ako svi pokažu spremnost na kompromis. “Čvrsto vjerujem da je dogovor dohvatljiv. Naravno, to je potrebno da svi pokažu spremnost na kompromis”, rekla je Simson.
“Pokušat ćemo postići dogovor o mehanizmu za korekciju tržišta kako bismo pomogli našim građanima i gospodarstvu u borbi protiv prekomjerno visokih cijena plina”, izjavio je pri dolasku na sastanak hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
On je potvrdio i da će se pod točkom razno, između ostaloga, razgovarati o Janafu, za koji kaže da “jest i bit će čimbenik stabilnosti kada je riječ o opskrbi naftom svih zemalja koje nemaju izlaz na more”.
Mađarski problemi s naftom
Time se neizravno referirao na poprilično oštar istup Petera Szijjárta, mađarskog šefa diplomacije u čijem resoru je i energetika, koji je u razgovoru za radio postaju Spirit FM ustvrdio da Janaf planira povećati naknadu za tranzit za dva i pol puta te da je to za Budimpeštu nedopustivo.
Szijjártó je ocijenio kako je to “zloupotreba pozicije monopola” u kojoj se, kaže, Hrvatska nalazi budući da je Janaf ostao jedina sigurna opskrbna ruta za Mađarsku nakon početka rata u Ukrajini kroz koju je položen naftovod Družba. U istoj izjavi je kazao i da će na današnjem sastanku zatražiti intervenciju Europske komisije zbog ovog hrvatskog poteza koji, prema njemu, predstavlja “europski problem”.
Govoreći o stanju u svojoj zemlji, rekao je da Mađarska gotovo u potpunosti ovisi o uvozu energenata jer ne proizvodi dovoljno prirodnog plina ili nafte. “Stoga je suradnja s vanjskim svijetom po pitanju transporta energenata za nas ključna”, kazao je.
Kaže da im je jedina opcija Janaf
Mađarski portal ATV.hu podsjeća da značajan dio sirove nafte uvoze preko spomenutog naftovoda Družba, koji ide iz Rusije preko Ukrajine. Szijjártó je objasnio da se Mađarska treba pripremiti za moguće izvanredne situacije zbog rata i činjenice da taj cjevovod prolazi zemljom čija se infrastruktura često napada.
“Naftovod Družba je za nas eliminiran, imamo samo jednu preostalu uvoznu rutu i to je Janaf, iz Hrvatske u Mađarsku. Problem je što su mu kapaciteti manji od potrošnje Mađarske, Slovačke i Češke”, dodao je. Ustvrdio je kako će zatražiti da se na dnevni red današnjeg sastanka uvrsti planirano povećanje tranzitne naknade jer bi volio opisati europskim ministrima energetike da Europska komisija mora djelovati u toj situaciji pa poručio da oni moraju natjerati Hrvatsku da proširi svoje kapacitete.
Kazao je i da na europskoj razini treba odbiti značajno povećanje tranzitne naknade jer se time iskorištava situacija koja je nastala ratom. O tome je, kaže, razgovarao i s direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem.
Hoće li biti problema Katargateom?
Politico piše da su ministri pod pritiskom jer su im EU lideri u četvrtak kazali da do danas moraju finalizirati dogovor. Kontaktirali su i slovenskog premijera Roberta Goloba koji je kazao da je EU “stvarno jako blizu dogovora”.
Politico naglašava i da bi korupcijski skandal koji je povezan s Katarom mogao utjecati na donošenje odluke o ograničenju cijene. Doha je naime već upozorila EU da bi optužbe protiv kraljevstva mogle utjecati na planove da se poveća uvoz plina iz Katara.
Iako je skandal počeo u Europskom parlamentu, utjecat će na sve institucije EU, pa i na predsjednicu Europske komisije, Ursulu von der Leyen. Sada je upravo na njoj spašavanje reputacije institucija Europske unije.
Većina za ograničenje, ali…
Privremeni mehanizam, koji bi bio uspostavljen 1. siječnja 2023. godine, i ograničen na godinu dana, ima za cilj ograničiti cijene mjesečnih ugovora, za isporuku za sljedeći mjesec, na nizozemskom tržištu plina koje služi kao referenca za većinu transakcija u EU-u. Aktivirao bi se samo u slučaju prekomjernog povećanja cijena, koje nije uvjetovano tržišnim razlozima.
Međutim, prijedlog Komisije je za većinu država članica neprihvatljiv jer je previsoko postavljena gornja granica cijene plina. Hrvatski premijer Andrej Plenković je prošli tjedan u Bruxellesu rekao da treba ići prema nekom rasponu od 150 do 170 eura za megavatsat. Posljednji prijedlog koji je na stolu je, podsjetimo, aktivacija na 188 eura u periodu od tri dana.
Iako je većina članica za ograničenje cijena plina, dio njih poput Njemačke, Austrije i Nizozemske, strahuje da bi ograničenje cijena plina moglo preusmjeriti prijeko potrebne količine izvan Europe i poremetiti funkcioniranje energetskih tržišta. Druge države, uključujući Grčku, Belgiju, Italiju i Poljsku, zahtijevale su gornju granicu za koju kažu da bi zaštitila njihova gospodarstva i stanovnike od visokih cijena energije.