Osam banaka predložilo je Vladi rješenje za kredite u švicarcima

Banke poručuju da su spremne za dijalog i imaju novi prijedlog

08.01.2015., Zagreb - Potpredjednik Vlade Branko Grcic s ministrima Borisom Lalovcem, Ivanom Vrdoljakom, Gordanom Marasom, Tihomirom Jakovinom i Darkom Lorencinom predstavili su trendove u gospodarstvu RH s posebnim osvrtom na proteklu godinu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

Osam banaka koje posluju u Hrvatskoj upravo su poslale priopćenje kojim pozivaju Vladu na dijalog, te umjesto postojećeg prijedloga konverzije kredita u švicarskim francima, nude rješenje kojim se, kako navode u priopćenju “teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana”.

Predlažu dijalog

“Mi kao banke koje poslujemo u Hrvatskoj kao podružnice međunarodnih bankarskih grupacija stalno izražavamo spremnost za suradnju s hrvatskom Vladom na iznalaženju odgovarajućeg i trajnoga rješenja za restrukturiranje stambenih kredita u švicarskim francima.

Potvrđujemo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu (Conutry Report Croatia 2015), gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti „proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita“.

Stoga, umjesto postojećega prijedloga, predlažemo rješenje kod kojega se:

– teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana

-bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća je jedino kao olakšica općenito ugroženim korisnicima kredita, prema posebno utvrđenim socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje Fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj.

S ciljem otvaranja ponovnog dijaloga s Vladom, podržavamo daljnju primjenu postojećih zakona koji su sada na snazi, a koji definiraju primjenu smanjene kamatne stope kao i tečaja, dok se ne pronađe rješenje.

Sve dok je konstruktivni dijalog u tijeku, obvezali bismo se da nećemo pokretati niti provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive”, stoji u priopćenju.

Građanima bi do 14. studenoga mogla stići obavijest iz banke

No, ako bi ipak sve prošlo glatko, do subote 14. studenoga, svim građanima koji su digli kredite u švicarskim francima iz banke bi trebala stići preporučena pošta sa svim informacijama o konverziji kredita, javlja Večernji list.

Zakon stupa na snagu 30. rujna, a bankama je dan rok od 45 dana da pripreme i dostave izračune, dok dužnicima ostaje još 30 dana da se odluče prihvaćaju li konverziju. Negdje oko Nove godine počele bi prve otplate rata po novim uvjetima.

Udruga Franak zadovoljna, no ipak pozivaju na oprez

Udruga Franak ne krije zadovoljstvo Vladinom odlukom koju će poduprijeti. Ipak koordinator Udruge Denis Smajo smatra da treba biti oprezan jer se na putu do izglasavanja zakona može svašta dogoditi. U Vladi ne kriju zadovoljstvo i smatraju da zakon može proći na testu ustavnosti, ali isto tako Ustavni ga sud može srušiti i prije nego što dužnici dobiju preporučene pošiljke na kućne adrese.

Preživi li zakon do Nove godine, daljnji ishod sudskog spora banaka i države više neće biti briga dužnika nego Vlade i državnog proračuna.

HNB u ponedjeljak objavljuje precizne financijske učinke konverzije

Prema rješenju koje je Vlada potvrdila, krediti u francima izjednačit će se s kreditima u eurima, i to tako što će se otpisati tridesetak posto glavnice kredita i na dobiveni iznos zaračunati kamate u eurima.

Preplaćeni iznos kredita, ako ga bude, iskoristit će se za otplatu sljedećih rata, a preporučene pošiljke iz banaka svakom će od 60-ak tisuća dužnika otkriti stanje njegove kreditne partije. Procjene o preplaćenom iznosu za stambene kredite kreću se od nekoliko tisuća pa i do 40 tisuća kuna.

Vlada procjenjuje da će banke otpisati oko sedam milijardi kuna glavnice, dok će HNB u ponedjeljak objaviti precizne financijske učinke konverzije na bankarski sustav, a jednokratni gubici banaka bit će, kažu, bitno veći od prvobitne procjene jer se mijenjao režim konverzije u odnosu na početnu najavu, vjerojatno više od 8 milijardi kuna.