Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Osječka gimnazija ima krasnu praksu, postavlja biste slavnih učenika. Ne može je dobiti samo genij porijeklom Srbin

Drago Hedl donosi bizarnu priču iz Osijeka gdje u perovoju ispred slavne osječke Gimnazije ne žele postaviti bistu Milutinu Milankoviću

ZADNJA IZMJENA: pro 12, 2018

Stjecajem okolnosti, dvojici znamenitih učenika osječke Gimnazije, Miji Kišpatiću, prirodoslovcu i akademiku, te Milutinu Milankoviću, geofizičaru i astronomu, znanstveniku svjetskog glasa, bit će ovoga tjedna, u razmaku od samo tri dana, iskazane počasti. Prvom, Kišpatiću, 15. prosinca bit će postavljena bista u Rondelu učenika gimnazija u Osijeku, u Perivoju hrvatskih velikana, malom parku ispred slavne osječke srednje škole. Drugom, Milankoviću, u njegovu rodnom, Dalju, nadomak Osijeka, 12. prosinca bit će upriličen znanstveni skup prigodom 60. obljetnice njegove smrti.

Kišpatić i Milanković tek su dvojica slavnih učenika poznate osječke Gimnazije, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Obojici su, ispred impozantne škole koju su pohađali, u Rondelu učenika gimnazija u Osijeku, u Perivoju hrvatskih velikana, već postavljene biste. Ondje se nalazi i poprsje velikog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, političara, pisca i mecene, osnivača Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).

Golemi doprinos koji je dao znanosti

Svi su oni bili slavni učenici osječke Gimnazije, no samo Milutin Milanković, pred školom koju je pohađao, neće imati svoju bistu. Bar ne dok o tome odlučuje Družba Braća Hrvatskoga Zmaja koja je zaslužna što će od sljedeće subote, uz Ružićku, Preloga i Strossmayera (čije ime nosi i osječko Sveučilište), u Rondelu učenika gimnazija u Osijeku biti i bista Mije Kišpatića.

Milutin Milanković rodio se u Dalju (1879.), mjestu kraj Osijeka, na Dunavu, a srednjoškolsko, gimnazijsko obrazovanje završio je u Osijeku. Njegov doprinos znanosti, među ostalim, poznat je i po tzv. Milankovićevim ciklusima, otkriću da su – kako to piše u Wikipediji – ”periodične promjene ekscentriciteta Zemljine putanje i nagiba Zemljine osi uzrok dugoročnih klimatskih promjena, to jest nastanka i nestanka ledenih doba”.

Po Milankoviću nazvani krateri na Mjesecu i Marsu

Milankoviću u čast, svjetska znanstvena zajednica jedan krater na Mjesecu i jedan na Marsu, prozvala je njegovim imenom. Uz to, taj slavni učenik osječke Gimnazije, bio je dopisni član JAZU, čiji je osnivač, rekli smo, bio Strossmayer. Zašto, međutim, uza sve znanstvene zasluge Milanković neće dobiti bistu među drugim slavnim učenicima osječke Gimnazije? Odgovor je kratak i nevjerojatan: zato što je Srbin!

Doduše, odgovor na to pitanje kojeg smo zatražili od profesora emeritusa Antuna Tucaka, predsjednika Organizacijskog odbora Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, čijom zaslugom, uz već postojeće skulpture, u Rondel učenika osječke Gimnazije, u subotu stiže i Kišpatićeva bista, nije tako eksplicitan. U odgovoru na naš upit, Tucak je odgovorio kako je prema statutu Družbe vidljivo kome se se podižu spomenici, spomen biste i spomen-ploče. ”Na temelju tog Statuta Družbe”, kaže Tucak za Telegram, ”podignute su spomen biste biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički, Vladimiru Prelogu i sada akademiku Miji Kišpatiću”.

Kažu da u obzir dolaze samo Hrvati

Tucak nas je uputio i na članak 5. statuta Družbe u kojem, u drugom stavku, stoji više nego jasan odgovor. Svrha Družbe je, među ostalim, stoji u stavku 2. članka 5. statuta ”proučavanje povijesti hrvatskoga naroda, njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite i zaslužne Hrvate, kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskoj umjetnosti, znanosti i kulturi te na povijesne zasluge hrvatskoga naroda u obrani kršćanstva”.

S obzirom da Milutin Milanković nije Hrvat, već Srbin, neovisno što se rodio u Hrvatskoj i što je u Hrvatskoj njegov grob (u Dalju, gdje pokopan 1958.), neovisno o tome što je pohađao osječku Gimnaziju i bio dopisni član JAZU-a (od 1925.), za njega neće biti mjesta u perivoju slavnih učenika poznate osječke Gimnazije.

Nekim drugima se ipak ne broje krvna zrnca

Doduše, Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja ne može se prišiti da su zadrti i isključivi u brojanju krvnih zrnaca slavnih učenika osječke Gimnazije koji su do sada dobili biste ispred škole koju su pohađali. Biskup Strossmayer porijeklom je iz njemačke vojničke obitelji, a bio je i promicatelj jugoslavenstva. Otac rođenog Vukovarca Lavoslava Ružička pak, imao je češke i hrvatske krvi, a majka hrvatske i njemačke. Djevojačko prezime majke Vladimira Preloga (rođenog u Sarajevu) je Cettolo, što, valja priznati, ne zvuči baš kao hrvatsko prezime.

No, s Milankovićem stvari stoje drugačije. On ni koji način ne može biti ”znameniti i zaslužni Hrvat”, što je, kako stoji u statutu Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, uvjet da bi u Rondelu učenika gimnazija u Osijeku u Perivoju hrvatskih velikana, mogao naći svoje mjesto, uz bok Ružički, Prelogu, Strossmayeru i Kišpatiću.

Susret predsjednice i Vučića u Dalju

Kad su se u lipnju 2016., u Dalju, kraj Osijeka, sreli hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić, izabrali su to mjesto za svoj sastanak upravo zbog Milankovića. Ondje su, 20. lipnja te godine, zajedno, u vrtu Milankovićeve rodne kuće, otkrili njegovu bistu, kao simboličan čin koji pokazuje da dvije države, bez obzira na traumatične događaje iz novije povijesti, ipak traže spone koje mogu izgraditi mostove međusobnih boljih odnosa.

Ideja je bila da se Grabar Kitarović i Vučić susretnu u Osijeku i da se tom prigodom, u Rondelu učenika osječke Gimnazije, postavi Milankovićeva bista. No, Družba Braća Hrvatskog Zmaja tome se usprotivila, pa je Milankovićeva bista postavljana u Dalju, gdje su se, umjesto u Osijeku, prije dvije i pol godine, sreli hrvatska predsjednica i tadašnji premijer Srbije.

Drago Hedl
Istraživački novinar
317 članaka Više o autoru
Više s weba