Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Uznemirujuće otkriće: ljudi u Kninu oboljeli su od opasno zaraženog mesa. Slučaj je zataškan

Telegram doznaje da su u veljači kod tri osobe u Kninu klinički utvrđeni simptomi trihineloze; zašto javnost nije upozorena?

ZADNJA IZMJENA: tra. 25, 2019

Krajem veljače u Potkonju, mjestu pored Knina, u obitelji B. M. (podaci poznati redakciji), kod tri su osobe utvrđeni klinički simptomi trihineloze, opasne bolesti koja nastaje konzumiranjem zaraženog mesa, najčešće svinjetine. Vijest o tome nije zabilježena u medijima, no Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede obavila je nadzor i podvrgla analizi pancetu, kobasice i suho meso zatečeno u pušnici B. M.

Zapisnikom o uzorkovanju od 27. veljače ove godine, u čijem je posjedu Telegram, a kojeg je obavila Veterinarska ambulanta Knin, s potpisom dvojice viših veterinarskih inspektora Miljenka Jurjevića i Dragutina Premzla, vidljivo je kako je sumnjivo meso također pronađeno i u Kninu, u pušnici čiji je vlasnik M. B. Nakon što su analize pokazale prisutnost trihinele, svi su uzorci, kako to procedura nalaže, o trošku Ministarstva poljoprivrede, zapakirani u crne PVC vreće i zapečaćeni posebnom plombom, poslani na analizu u laboratorij Veterinarskog zavoda u Vinkovcima. I M. B. kao i B. M. veterinarskim su inspektorima rekli kako su meso kupili u mesnici čije se ime navodi u zapisniku. No, račun za meso, kupljeno oko Božića 2018., nisu imali.

Ministarstvo tvrdi da nema zaraženog mesa

Telegram se obratio Ministarstvu poljoprivrede s upitom je li ove godine otkriveno postojanje trihineloze u svježem mesu ili mesnim proizvodima u nekoj od klaonica ili mesnica. Odgovoreno je da ”u mesnicama i klaonicama u 2019. godini nije utvrđen niti jedan pozitivan nalaz na trihinelozu”. Uz to, dodali su ”svaka svinja mora se pregledati na trihinelu, sukladno Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godini i Naredbi o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella spp. kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu”.

Ministarstvo poljoprivrede, dakle, tvrdi da od početka godine do slanja našeg upita ni u jednoj mesnici ili klaonici u Hrvatskoj nije pronađena prisutnost trihinele. Prema podacima do kojih je došao Telegram, mesnica koju spominju B. M. i M. B. ima istog vlasnika kao i klaonica u jednom mjestu na jadranskoj obali. Riječ je o prilično velikom pogonu u kojem se kolju goveda, ovce i svinje. Do kraja ožujka, a to su podaci kojima raspolažemo, u klaonici su obavljene tri kontrole: 27. siječnja, 16. veljače i 19. ožujka. Sve tri kontrole obavio je isti veterinar iz Benkovca, a jedine primjedbe odnosile su se na čistoću sanitarnog čvora, te, u drugoj prilici, zamjenu rasvjete.

Kako zaraženo meso može završiti na stolu bez evidencije

Stručna osoba s kojom smo razgovarali, a koja je iznimno dobro upoznata s načinom na koji se obavljaju kontrole u klaonicama i mesnicama (željela je ostati anonimna), kaže kako postoji više načina da zaraženo meso iz klaonica i mesnica dospije do potrošača. U legalnim klaonicama, tvrdi, provode se i takozvana “neevidentirana klanja” životinja, tako da se ne upisuju u službenu evidenciju “VetIs”, odnosno upišu se samo u slučaju ako u klaonicu, po pozivu, navrati ovlašteni veterinar. Tek se tada te životinje unesu u aplikaciju i legalizira se “neevidentirano klanje”. I naravno, tada se provedu sva propisana službena uzorkovanja.

No, ukoliko ovlašteni veterinar nije navratio u klaonicu, ili nije stigao na vrijeme, meso iz “neevidentiranog klanja” otprema se mesnicama, ili ugostiteljskim objektima bez pregleda i bez evidentiranja u službenim evidencijama (aplikacija VetIs) Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Neshvatljiv problem s identifikacijskim oznakama

– Ako se radi o pojedinačno označenim životinjama (goveda, ovce, koze) kod ”neevidentiranog klanja”, s njih se skida identifikacijska oznaka (ušna markica) i ta životinja unutar aplikacije VetIs postaje “plutajuća” – nastavlja naš sugovornik, osoba iznimno dobro upućena u rad veterinarske inspekcije. Kad je o problemu ”plutajućih goveda” Telegram pisao u veljači ove godine, u službenim registrima spominjala se brojka od 53.539 grla. Toliko se, naime, goveda izgubilo otkako su otpremljeni s neke farme, a da – službeno – nisu završila u klaonici, izvozu ili na nekoj drugoj farmi.

– Međutim, ono što je najgore – nastavlja naš sugovornik – identifikacijska oznaka (ušna markica) se ne baca, nego se ponovno koristi, na način da se njome označava neoznačena životinja (približno iste starosti i pasmine, ali nepoznatog podrijetla i zdravstvenog statusa), te se za takvu životinju ponovno izdaje svjedodžba o zdravstvenom stanju od strane ovlaštenog veterinara i takva životinja legalno odlazi u promet i legalno se može “ponovno zaklati” u bilo kojoj prijavljenoj klaonici. Može ih se čak i izvesti iz Hrvatske u treće zemlje, ako granični inspektor baš ne gleda svaku ušnu markicu.

Rupe u sustavu zbog kojih su ovakvi propusti mogući

Kako je to moguće? Osoba s kom smo o tome razgovarali upozorava na ”ugrađenu grešku” u sustavu kontrole, a na koju je Telegram ukazao pišući o ogromnom broju ”plutajućih goveda”, cifri koja raste iz godine u godinu.

-Vlasnik životinje (farmer-prodavač) ne smije legitimirati kupca, ovlašteni veterinar ne mora biti prisutan pri otpremi životinje – niti kod izdavanja svjedodžbe o zdravstvenom stanju, niti kod utovara u kamion – a ovlašteni veterinar ne mora biti prisutan kod istovara životinja u stočnom depou klaonice. I sve je zakonito, jer dokument o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinje (svjedodžba) izdaje se iz blok obrasca i ne podliježe provjeri kroz informacijske sustave.

– Farmer za prodanu životinju dobije svoj novac, ovlašteni veterinar naplati se iz Državnog proračuna na temelju mjesečnog izvješća o broju izdanih svjedodžbi, prijevoznik je siguran tijekom prijevoza jer su sve životinje označene i za njih su izdani “ispravni” putni dokumenti, klaonica zaprimi životinje s “ispravnim” papirima i nije obavezna upisati podatke o zaprimljenim životinjama odmah u aplikacije VetIs, nego tek u roku od 30 dana i naravno da će upisivati samo one životinje koje su sigurno ispravne – upozorava sugovornik Telegrama.

‘Neevidentirano klanje’ u osnovi je priča o utaji poreza

No, osim velike mogućnosti da se u mesnicama i trgovinama mesnih proizvoda može pojaviti neispravno ili zaraženo meso, štetu trpi i državni proračun. Jer, kada se radi o evidentiranom klanju ne može se prikazati da je, na primjer, u nekoj klaonici zaklano deset teladi, a u 15 mesnica prodano po 10 kilograma teletine.

“Neevidentirano klanje” u osnovi je priča o utaji poreza. Treba podsjetiti na podatak o 50-tak tisuća ”plutajućih goveda” i pokušati izračunati koliko se novca na taj način umjesto u državni proračun slilo u privatne džepove. Rješenje kako tome stati na kraj – pojašnjava sugovornik Telegrama – jednosatno je: sve bi se reguliralo i ozakonilo uvođenjem evidentiranja prometa kroz aplikacije Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede (VetIs) i izdavanjem svjedodžbi iz te aplikacije. Ali, naravno, to nije u interesu velikom broju lobija.

Drago Hedl
Istraživački novinar
266 članaka Više o autoru
Više s weba