Otkrivamo: Bandić i Stomatološki faks potiho ubili plan da Zagrepčani dobiju lijep prolaz od Cvjetnog do Gundulićeve
Gradnja javnog prolaza bio je jedan od glavnih argumenata kada se davala dozvola za Horvatinčićev centar no, potvrđeno je Telegramu, građani su opet izigrani
Posljednjih godinu dana potiho se pripremaju novi građevinski zahvati u najpoznatijem zagrebačkom donjogradskom bloku, omeđenom Ilicom, Preobraženskom ulicom, Preradovićevim trgom te Varšavskom i Gundulićevom ulicom. Radi se o bloku koji je prije više od desetljeća građane izazvao na ulice; sve zbog izgradnje Centra Cvjetni prema planu koji je osmislio notorni Tomislav Horvatinčić i potom blagoslovio Milan Bandić.
Kako je upravo otkrio Telegram, u bloku će se ponovno graditi; niknut će novi objekti, nadogradit će se postojeći, a iz cijele priče ispalo je formiranje javnog pješačkog prolaza koji bi povezivao Cvjetni trg i Gundulićevu ulicu. Taj je prolaz kroz legendarni gradski blok predstavljao gotovo jedinu javnu namjenu u planu iz 2008., prema kojemu je gradio Horvatinčić. Prolaz bi, zacrtano je tada, u potpunosti bio dostupan građanima.
Sve ove godine, on nije ostvaren, a sudeći prema planovima Grada i Stomatološkog fakulteta, od njega definitivno neće biti ništa. Fakultet, čija se zgrada nalazi u Gundulićevoj 5 i kroz čiji bi posjed trebao ići javni prolaz, zatražio je izmjene plana iz 2008. i definitivno dokidanje prolaza Cvjetni – Gundulićeva. Kompleksan zahvat u bloku Fakultet je predložio jer žele proširiti svoje prostorne kapacitete. Ponovno će se tamo, dakle, graditi nauštrb javnog interesa.
Fakultet želi još 2000 kvadrata prostora
Priču još u prosincu 2019. pokreće Stomatološki fakultet, kada šalju pismo namjere Gradu Zagrebu s idejom promjene plana uređenja bloka. U rujnu 2020. tvrtka Urbanistica d.o.o. fakultetu za 158.000 kuna izrađuje Program izmjene plana uređenja znamenitog bloka. Prema njemu, zgrada u Gundulićevoj 5 zadržala bi postojeću fakultetsku namjenu. Umjesto rušenja svih dvorišnih zgrada fakulteta (što je zacrtano planom iz 2008. kako bi se ostvario prolaz Cvjetni – Gundulićeva), predviđa se rekonstrukcija i nadogradnja nekih od njih kako bi fakultet povećao svoje prostorne kapacitete.
Dekanica Fakulteta Zrinka Tarle za Telegram precizira da je njihov plan ostvariti dodatnih 2000 četvornih metara. To žele postići gradnjom novoga objekta u središnjem dijelu dvorišta koji bi imao prizemlje i četiri kata. Da bi ga izgradili, dekanica kaže kako je nužno rušiti postojeći dvoetažni dvorišni objekt. Osim toga, proširenje planiraju i nadogradnjom postojećih dvorišnih krila jednom etažom.
‘Prolaz nije kompatibilan s namjenom fakulteta’
Sve se ovo, međutim, ne poklapa s planovima Fakulteta iz 2008. kada je nastajao prvi plan uređenja ovoga bloka. Njime je planirano preseljenje Stomatološkog fakulteta iz Gundulićeve 5, izgradnja kompleksa mješovite namjene na građevnoj čestici u dvorištu i realizacija već spomenutog prolaza Cvjetni – Gundulićeva.
“Planom iz 2008. predviđeno je zadržavanje postojeće ulične zgrade u Gundulićevoj, uklanjanje svih dvorišnih zgrada i gradnja novih stambeno poslovnih sadržaja s podzemnom garažom unutar bloka, uz dovršetak javnog prolaza do Gundulićeve ulice”, podsjeća arhitektica Suzana Dobrić, s kojom smo detaljno analizirali prijedlog Stomatološkog fakulteta za intervencijom u bloku.
Dekanica Tarle ističe, pak, da Fakultet ne odustaje od mogućeg preseljenja na novu lokaciju i kaže da se o (ne)preseljenju “održavaju kontinuirani sastanci i dogovori” sa Sveučilištem u Zagrebu. Međutim, dodaje da moguće preseljenje na novu lokaciju “ne isključuje poboljšanje uvjeta rada (proširenja) na postojećoj lokaciji”. Tvrdi i kako javni prolaz Cvjetni – Gundulićeva nije kompatibilan s namjenom Stomatološkog fakulteta. Zato novim Programom žele ukinuti taj prolaz i kreirati novi prema Ilici u smjeru sjever – jug, odnosno prolaz koji bi povezivao Ilicu i Varšavsku.
Zašto je sporno ukinuti prolaz Cvjetni – Gundulićeva?
Arhitektica Dobrić problematizira nekoliko stvari. Prvo, ističe, sporno je što Stomatološki fakultet tvrdi da njihova obrazovna i znanstvena namjena nisu kompatibilne s prolazom u javnom korištenju. Stomatološki fakultet je, naime, javni fakultet, odnosno javna ustanova. Drugo, nastavlja Dobrić, prolaz koji bi povezivao Ilicu i Varšavsku bio bi slučajan prolaz nedovoljne širine. “Bio bi povučen tamo gdje se to obzirom na zatečeno stanje moglo”, kaže arhitektica.
Treće, ne manje bitno, ideja ukidanja prolaza Cvjetni – Varšavska izazvala je disonantne tonove u gradskim službama odgovornim za prostorni razvoj, ukazuje Dobrić. “Kao što se vidi u uvodnom dijelu prijedloga programa, Zavod za prostorno uređenje u dva je svoja očitovanja inzistirao na zadržavanju pješačkog prolaza kroz blok, međutim, Gradski ured za strategijsko planiranje je uz nejasno obrazloženje taj zahtjev odbio”, upozorava Dobrić.
Prvi korak kreiranja Programa je ključan
Ipak, 5. siječnja ove godine gradonačelnik Bandić donosi zaključak kojim Grad prihvaća program Stomatologije za uređenje bloka. Već 13. siječnja o programu je lansirano javno savjetovanje; javnosti je otvoreno do 11. veljače. Dekanica Stomatologije u opširnom odgovoru Telegramu početkom siječnja, kazala je kako njihov Program predstavlja tek prvi korak, nakon kojega će uslijediti kompleksna procedura koja uključuje i provođenje javne rasprave.
No arhitektica Dobrić takav stav fakulteta smatra vrlo problematičnim. “Ovakvim izjavama javnost se dovodi u veliku zabludu da je tijekom razrade plana moguće značajnije utjecati na njegov sadržaj”, kaže. Iako Program formalno jest prvi korak, nastavlja, u praksi je on vrlo važan jer “nedvosmisleno i nepovratno” zacrtava smjer i mogućnost budućeg plana. U praksi se pokazalo, dodaje, da se rijetko kada primjedbe iz javne rasprave ugrađuju u plan.
Rizična nadogradnja postojećih krila zgrade
Dobrić uočava još nekoliko spornih elemenata u prijedlogu izmjena bloka. Nova dvorišna zgrada koju bi Fakultet gradio, kaže, morat će se ugurati u samo 18 metara prostora koliko iznosi udaljenost između postojećih dvorišnih krila. “Tlocrtni gabariti nove dvorišne zgrade nisu poznati, ali i ona će imati pet nadzemnih etaža. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se ta zgrada ovdje ugurati”, primjećuje arhitektica.
Osim toga, smatra kako je izrazit problem dograditi još jedan kat na postojeća dvorišna krila zgrade fakulteta, što im je također u planu. “Prema podacima iz Glasila Stomatološkog fakulteta, te su zgrade sagrađene između 1950. i 1960. godine. One jesu armiranobetonske, ali sagrađene su prije nego što su 1964. uvedeni prvi propisi o protupotresnoj gradnji”, kaže Dobrić.
S obzirom na potrese koji pogađaju Zagreb, naglašava arhitektica, dogradnja dodatnog kata na takvu zgradu svakako predstavlja rizik. Osim toga, dodaje, cijena po kvadratu jedne takve dogradnje na osjetljivoj lokaciji znatno je viša od cijene nove gradnje pa podcrtava: “Isplati li se to ili ne, pitanje je na koje bi odgovor trebao dati Stomatološki fakultet”.
Fakultet će morati platiti milijune za parking
Dekanica Tarle kaže nam da troškovnik izgradnje i projektnu dokumentaciju još nemaju jer će, tvrdi, tek donošenjem izmjena Detaljnog plana uređenja imati točno definirane parametre izgradnje pa će znati planirati troškove. O isplativosti zahvata, dakle, sada se još ništa egzaktno ne zna; dekanica tek ističe da će buduću gradnju financirati najvećim dijelom iz EU fondova i, dodatno, sredstvima Sveučilišta u Zagrebu, vlastitog fakulteta te ostalih institucija. Arhitektica Dobrić, međutim, ukazuje na vrlo egzaktan trošak koji će, prema predloženom planu, Fakultet svakako morati podmiriti.
Naime, za svaku novu gradnju, planska je obaveza osigurati određen broj parkirališnih mjesta, ovisno o kvadraturi i namjeni gradnje. U posebnim se slučajevima umjesto nedostajućih parkirališta, u gradski proračun mora uplatiti oko 10.000 eura po nedostajućem mjestu. “Za površinu od oko 2000 m2 koju bi fakultet dogradio, prema odredbama GUP-a Grada Zagreba treba osigurati 30 parkirališnih mjesta, pa bi jednokratna uplata iznosila golemih 2.25 milijuna kuna”, upozorava Dobrić. To povlači pitanje neracionalnog trošenja javnih sredstava, dodaje.
Dekanica Tarle, doista, navodi kako svojim Programom idu u smjeru uplate za nedostajuća parkirna mjesta. Ona im, proizlazi iz njenog odgovora za Telegram, nisu potrebna. “Velika većina korisnika koristi javni prijevoz kao sredstvo transporta, dok tek malobrojni povremeno koriste osobno vozilo i pri tome koriste usluge postojećih javnih garaža”, zaključuje profesorica.
Skepsa prema netransparentnoj suradnji Sveučilišta i Grada
Razgovaramo i s Robertom Faberom, članom Vijeća Gradske četvrti Donji grad iz redova platforme Zagreb je NAŠ!. U studenom prošle godine doznao je za plan Stomatološkog fakulteta kada je od Vijeća zatraženo očitovanje. “Na sjednici Vijeća iznio sam niz problema vezanih uz prijedlog programa i argumentirao zašto ga treba odbiti”, kaže. Vijeće se nakon rasprave ipak nije izjasnilo, govori Faber za Telegram, već je zatražilo da nadležni ured prezentira plan na nekoj od sljedećih sjednica.
Prezentacija plana se do sada nije dogodila. “A proces njegovog donošenja i dalje nesmetano traje”, upozorava vijećnik. U ovome slučaju, Faber je skeptičan i prema ključnim akterima ove priče – Gradu Zagrebu i Sveučilištu u Zagrebu. “Suradnja Grada i Sveučilišta već se u više navrata pokazala netransparentnom i problematičnom pa sumnje u promišljenu realizaciju projekta postaju još veće”, smatra. Naš je sugovornik, dodajmo, prije više od 10 godina bio sudionik niza prosvjednih akcija u Varšavskoj.
Aktualna ga je priča podsjetila kako je Stomatološki fakultet tada, “u svrhu osnaživanja fikcije o realizaciji prolaza”, govorio o preseljenju na drugu lokaciju. Sada im je plan drukčiji i u potpunosti dokida svaku mogućnost realizacije prolaza. Sve to, zaključuje Faber, nosi niz dodatnih problematičnih rješenja koja mogu imati reperkusije i na šire područje grada, ne samo na dotični blok.