Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Otkrivamo: Hrvatske ceste raspisale su takav natječaj da se za posao od 174 milijuna kuna mogla javiti samo jedna firma

Po natječajnim uvjetima bilo je izgledno da će se za most nad Cetinom javiti samo Strabag. To se i dogodilo

ZADNJA IZMJENA: srp 31, 2019
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Dobra vijest je sljedeća i već neko vrijeme poznata – vjerojatno najveći prometni čep u zemlji, onaj na Jadranskoj magistrali na relaciji Omiš-Split, mogao bi biti otklonjen konačnim završetkom omiške obilaznice. Nad Cetinom i iznad Omiša, naime, već godinama stoji bizarni tunel koji završava u praznini jer most između dvije litice nije napravljen.

Hrvatske ceste su sa zadnjim danom prošle godine raspisale javni natječaj za izgradnju mosta i dio obilazne ceste, s rokom izgradnje od 36 mjeseci od dana uvođenja u posao. Procijenjeni trošak bio je 180 milijuna kuna. Jedini koji se javio na natječaj je Strabag (austrijska centrala i hrvatska podružnica firme nastupile su zajedno) i izgledno je da će uskoro dobiti ugovor za posao koji su procijenili na 174,5 milijuna kuna. Loša vijest: Hrvatske ceste, odnosno država koja je vlasnik te firme, mogla bi preplatiti taj posao jer je na natječaj došla samo jedna, Strabagova ponuda.

Više izvora iz graditeljskih krugova s kojima smo razgovarali tvrde da je razlog javljanju samo jedne firme na natječaj bilo pretjerano detaljno postavljanje uvjeta koje ponuditelji moraju ispunjavati. Odnosno, koje je de facto mogao ispuniti samo Strabag. Jedan od naših sugovornika sjetio se slučaja dvostrukog farbanja tunela na autocestama, kad je uvjet za dobivanje posla bio da firma ima najmanje 200 radnika zaposlenih na poslovima antikorozivne zaštite. Toliko radnika na antikorozivnoj zaštiti tad je imala samo Skladgradnja koja je radila s brodogradilištima.

Neobičan uvjet

Jedan od uvjeta iz natječaja za ovaj dio omiške obilaznice je izgradnja mosta (ili nadvožnjaka i vijadukta) čelične rasponske konstrukcije s ortotropnom pločom minimalne ukupne duljine od 200 metara. Pritom, oni koji bi kandidirali za izgradnju moraju imati iskustvo na istim ili sličnim radovima u godini u kojoj je raspisan natječaj ili u deset godina prije nje.

Ortotropna ploča je dio nosive konstrukcije mosta i dosta je specifičan detalj za odabir eliminacijskog kriterija pri sudjelovanju u natječaju. “Ovo svakako nije uobičajen uvjet. Nelogično je i vodi isključivosti tražiti potvrdu o izvođenju takvih konstrukcija kao meritornu za dobivanje posla”, komentirao je za naš list izvor golemog iskustva u mostogradnji i projektiranju mostova, koji je želio ostati anoniman. “Ako u natječajima idete u takve detalje kao što je ovaj, onda ste usmjerili prihvaćanje ponude užeg kruga ponuditelja”, kaže naš izvor.

Niti jedan

U stvarnosti, kako je ispalo s natječajem za izgradnju dijela omiške obilaznice, priča je, slučajno ili namjerno, usmjerena prema samo jednom ponuditelju. U posljednjih jedanaest godina, naime, u Hrvatskoj je uz korištenje ortotropne ploče otvoren samo jedan jedini novoizgrađeni most. Radi se o novom mostu za Čiovo, otvorenom prošle godine kojeg je izgradio – Strabag. I tu dolazimo do problema vremena.

Naime, mostova s ortotropnom pločom izgrađenih u posljednjih 10-11 godina nema previše ni izvan Hrvatske. Jedan od potencijalnih ponuditelja je tražio od velikog talijanske firme Cimolai specijalizirane između ostalog za izgradnju mostova po cijelom svijetu (radili su, između ostalog, most Franje Tuđmana kod Dubrovnika) informaciju o tome koje su mostove s ortotropnom pločom izgradili za to vrijeme.

Odgovor je, zapravo, niti jedan. Odnosno, imaju ih mnogo izgrađenih, ali niti jedan u posljednjih deset godina. U tom razdoblju izgradili su samo dio takve konstrukcije za most u Turskoj (koji je gradila japanska firma). Posljednju građevinu (vijadukt) s ortotropnom pločom kakva je specificirana u hrvatskom natječaju izgradili su u talijanskoj Reggio Emiliji, ali 2007. godine.

Za Hrvatske ceste je sve OK

Prije zaključenja natječaja, u ožujku ove godine, Hrvatskim je cestama stigao zahtjev da se natječajna dokumentacija izmijeni na način da se rok za iskustvo u obavljanju traženih radova produlji s deset na 15 godina od raspisivanja natječaja. Zahtjev je odbijen.

U Hrvatskim cestama u svemu ovom ne vide ništa sporno. “Iznimna složenost izvedbe mosta, koji na oba kraja završava u tunelima, kombinirana s izuzetno strogim zahtjevima zaštite okoliša, motivirala je javnog naručitelja da odabere kriterije za odabir izvoditelja, među kojima je i onaj kojim se od ponuditelja traži dokaz o izvedbi mosta istog tipa konstrukcije i određene ukupne duljine. Izgradnja čeličnog mosta s ortotropnom pločom duljine 200 metara je odabrani kriterij za kojeg se smatralo da će u postupku javne nabave dovesti do odabira kompetentnog izvoditelja”, dio je objašnjenja iz opsežnog odgovora Hrvatskih cesta Telegramu. Napominju kako nije podnesena niti jedna žalba na dokumentaciju o nadmetanju u odnosu na kriterije i uvjete sposobnosti vezano uz referentni period za dokazivanje iskustva.

Nuklearne elektrane

Za rok od deset godina napominju da je dvostruko veći od onog propisanog zakonom. Zakon o javnoj nabavi, naime, dopušta produženje roka od pet godina kako bi se osigurala odgovarajuća razina tržišnog natjecanja. Pobliže o tom produženju govori knjižica “Ekonomski najpovoljnija ponuda – priručnik s praktičnim primjerima”, koju je prije dvije godine izdala Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Tamo se na jednom mjestu priča o – nuklearnim elektranama. “Očito da na tržištu ne bi bio velik broj ponuditelja koji su u proteklih pet godina izgradili nuklearnu elektranu. Prema tome, bilo bi razmjerno dopustiti značajno duži rok kao referentno razdoblje u kojem je moguće dostaviti relevantnu referenciju. Prikladan rok morao bi se utvrditi prema nalazima istraživanja tržišta”.

Ekonomski povoljnije

Logika je jasna. Veća konkurencija na natječajima je u principu dobra za spuštanje cijene, odnosno, racionalnije raspolaganje novcem poreznih obveznika. Ekonomski povoljniju ponudu je, naravno, nekako jednostavnije izabrati ako je na stolu više od jedne ponude.

U odgovoru Hrvatskih cesta Telegramu u kojima se objašnjava njihovo postupanje kod ovog natječaja na čak je šest mjesta spomenuto kako su osigurali dovoljnu, veću ili širu razinu tržišnog natjecanja. Na natječaj se na kraju javio samo Strabag.

Jasmin Klarić
Telegram autor
162 članka Više o autoru
Više s weba