Otkrivamo kako je HNB trošio 27 milijuna kuna: učinilo im se da je super ideja promovirati euro frizbijima i limenim kasicama
Zanimljivi detalji kampanje za uvođenje eura
Bio je to pomalo nadrealan, ali u potpunosti neugodan zaplet. U veljači ove godine Hrvatska narodna banka bila je prisiljena poništiti natječaj za dizajn hrvatske kovanice od jednog eura, nakon što je javnost zapazila frapantnu sličnost pobjedničkog rada s fotografijom koju autorski potpisuje jedan škotski fotograf.
Iz nesvakidašnje blamaže HNB se morao izvlačiti novim natječajem, pa je kovanica od jednog eura finalni izgled dobila tek u svibnju. Šest mjeseci kasnije ispostavit će se da to nije bila jedina kovanica od jednog eura s kojom centralna banka ima određenih problema.
Kako je propao (čokoladni) euro
U sklopu 27 milijuna kuna vrijedne nacionalne kampanje za uvođenje eura – čiji su pojedini elementi već izazvali dizanje obrva – Hrvatska narodna banka odlučila je nabaviti promotivne čokoladice u obliku kovanice od jednog eura. Bez obzira na nesretnu epizodu sa stvarnom kovanicom, učinilo im se zgodnim ljudima dijeliti slične, čokoladne. Planirali su nabaviti 60 tisuća komada i za to platiti 112.500 kuna.
Protiv plana HNB-a urotila se, međutim, globalna geopolitička situacija. Ispostavilo se da dobavljači ne mogu na vrijeme dostaviti tražene čokoladice. Isporuka je bila moguća tek u siječnju 2023., jer su posljedice pandemije i rat u Ukrajini poremetili lance opskrbe, objašnjavaju iz HNB-a. Kao i dizajn stvarne kovanice od jednog eura, i ova čokoladna bi, dakle, kasnila. Zato su naručili 60 tisuća čokoladica malo običnijeg izgleda, “s vizualnim identitetom kampanje”. To je plaćeno 82.200 kuna bez PDV-a, znači oko sto tisuća kuna ukupno.
Jesen ih nije voljela
Vanjske okolnosti na koje HNB nije mogao utjecati – mada su ustvari sasvim redovne – poremetile su im i planove da građanima podijele promotivne frizbije. No, u pitanju nije ni pandemija ni rat. Zatekla ih je jesen.
Pet tisuća komada frizbija bili su spremni platiti ukupno 34.375 kuna, ali su odustali: frizbi “nije naručen s obzirom da je kampanja započela ujesen”, kažu iz središnje banke. Umjesto toga, nabavili su pet tisuća komada antistres loptica za istu cijenu.
Štedna kasica od – kartona
Iz centralne banke nisu precizirali zašto je frizbi nepoželjan u jesenskim mjesecima. No, s obzirom na ekonomske prognoze i rekordnu inflaciju, koja svakodnevni život čini sve skupljim, možda će antistres loptice doista biti od veće koristi. Kao i, na primjer, štedne kasice.
HNB je planirao nabaviti sedam tisuća komada limenih kasica. No, i tu je zapelo: “dobavljači nisu bili u mogućnosti izvršiti isporuku limene kasice sukladno predviđenoj dinamici promidžbene kampanje”, kažu nam iz centralne banke. Umjesto limenih, nabavljene su kartonske koje su ispale čak i malo skuplje. Pa je za isti iznos, od 87.900 kuna, naručeno 5700 komada. Ali i kartonske će poslužiti svrsi. Ako se u njih bude imalo što ubaciti.
Školarci vs poduzetnici
Nacionalna kampanja za uvođenje eura, kako smo već spomenuli, koštat će ukupno oko 27 milijuna kuna, dio troškova pokrit će EU, a iz HNB-a tumače da je riječ o uobičajenom iznosu. “Planirani iznos cijele kampanje određen je prema iskustvima drugih država članica i pravilima Europske komisije te iznosi okvirno jedan euro po stanovniku”, tvrde iz središnje banke.
Ali neki troškovi izazvali su ipak, najblaže rečeno, čuđenje. Na primjer, 275 tisuća kuna za aplikaciju koja preračunava kune u eure i obrnuto. Aplikaciju koja je de facto kalkulator s fiksnim valutnim tečajem. Gotovo istu takvu napravila je grupa klinaca na STEM radionici u Pazinu. Djeca u dobi od trećeg razreda osnovne do trećeg razreda srednje škole odradila su to onako, iz fore. Nije, naravno, koštalo ništa.
Trijumf poduzetničkog duha
Možda je, jasno, sasvim slučajno, ali valja notirati i kako u ovoj pazinskoj “zajednici ponuditelja”, za razliku od one koja je dobila 275 tisuća kuna vrijedan posao, nije bilo tvrtke šogorice HDZ-ovog načelnika općine Voćin. Koja je široj javnosti postala poznata kad je, kao praktički anonimna agencija, dobila od ministarstva turizma posao vrijedan 300 tisuća kuna.
Štoviše, net.hr je otkrio i da se radi o tvrtci koja uglavnom sve poslove ima s institucijama i jedinicama lokalne samouprave u kojima je na vlasti HDZ. Uglavnom, lako je napraviti aplikaciju…
“Još uspješnija Hrvatska”
Pokoju obrvu digla je i brošura koju ovih dana građani dobivaju u svoje poštanske sandučiće. Fini, sjajni papir, slogan “Euro – naš novac” i priča o sjajnoj budućnosti i prilici za gradnju “još uspješnije Hrvatske”. A što su bili temelji za sadašnju, očito uspješnu Hrvatsku? Sve lijepo piše u uvodniku brošure: “provedba reformi”, “odgovorno upravljanje javnim financijama” i, naravno, “politička stabilnost”.
Okej, nakon posljednjeg izraza jasno tko je autor uvodnog teksta u brošuri HNB-a u uvođenju eura. Uz prikladnu fotografiju, predsjednik Vlade RH-a se tako u poštanskim sandučićima svakog kućanstva predstavlja kao lice uvođenja eura u Hrvatskoj. Cijena? Prava sitnica, 1,54 milijuna kuna. Ili, što bi rekao onaj kalkulator iz prethodnih redaka, cca 200 tisuća eura.
Mala cijena za tolike reforme
I tu valja pohvaliti racionalnost političke vlasti. Za neku predizbornu kampanju ta cifra bi bila tek manji dio troškova – a poruka sigurno ne bi došla baš do svakog kućanstva. Malo je, doduše, neukusno što je ovaj trošak pokriven iz džepova hrvatskih (i europskih) poreznih obveznika i pričom o uvođenju eura, ali mala je to cijena za promoviranje tako reformske Vlade.
Kojoj za razliku od nekih drugih segmenata nacionalne kampanje za uvođenje eura, nisu mogli naštetiti ni pandemija, ni rat u Ukrajini, ni godišnje doba u kojem je krenula kampanja. I samo će krajnji cinici zamijetiti određeno značenje u činjenici da euro u Hrvatsku, na kraju priče, uvode Andrej Plenković, kasice od kartona i – antistres loptice.