Otkrivamo kako se troši novac za spas Slavonije: Posao od 80 milijuna kn radi obiteljska tvrtka osuđenog tipa, već krpaju tek izgrađenu cestu

Drago Hedl istražuje što se događa s nadvožnjakom koji se gradi uz pomoć EU novca

FOTO: Pixsell/Telegram

U Slavoniji se osjeća veliki zamah, entuzijazam i napredak i vidljivi su rezultati Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, rekao je prošlog četvrtka u Osijeku premijer Andrej Plenković.

Dan ranije, 1. lipnja, Telegramov novinar našao se u Vinkovcima na gradilištu jednog od projekta koji tako često spominje premijer. Ondje se, uz pomoć europskog novca, gradi 500 metara dugačak nadvožnjak koji premošćuje željezničku prugu i spaja dvije vinkovačke ulice, Dugu i Borinačku.

Projekt Slavonija? Nikad čuli

Trojica radnika sjede u hladu kraj kombija bosanskohercegovačkih registracijskih tablica, kombija na kojem je ime tvrtke ŽGP Sarajevo. Oni su, kažu, kooperanti glavnog izvođača radova, Poduzeća za ceste (PZC) iz Slavonskog Broda. Kažu, čekaju da stigne željezo iz Italije pa će, kad dođe, nastaviti s poslom.

Ne znaju kad će stići, a za Projekt Slavonija, čijoj izgradnji i oni daju doprinos, nikad nisu čuli. Pitamo ih poznaju li Josipu Rimac, koja se sredinom prošle godine (kao što je Telegram ekskluzivno objavio), nakon što je sarajevsku tvrtku preuzela brodska obitelj Opačak, ondje zaposlila. Kimaju glavom i smješkaju se.

Popravljaju propale šahtove

Neki veliki zamah, entuzijazam i napredak, o čemu govori premijer, ne osjeća se ni na drugoj strani gradilišta, na veznoj cesti koja vodi prema Borincima, nekoć najvećoj plantaži jabuka u bivšoj državi.

Pet-šest radnika, koliko smo ih uspjeli izbrojati, prčkaju nešto uz cestu koja se već popravlja, a još nije ni završena. Jedan valjak i jedan bager, obojeni narančastom bojom, zaštitnim znakom PZC-a, nepomično stoje.

“Danima je tako”, kaže jedan od stanara uz Borinačku ulicu. “Muva se ovuda nekoliko radnika, njih pet, šest, više ne rade nego što rade. Sada popravljaju šahtove jer su oni ugrađeni svi redom propali pa moraju nanovo”.

Popravak šahtova Telegram

Nadvožnjak – kruna mandata

Vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić (HDZ) u listopadu 2019. rekao je kako je nadvožnjak s pristupnim cestama i biciklističkim stazama kruna njegovog mandata. Bilo je to u vrijeme kada je PZC uveden u posao, 30. listopada 2019. Ugovor o izgradnji, vrijedan gotovo 80 milijuna kuna, s gradonačelnikom Vinkovaca potpisala je direktorica i suvlasnica PZC-a, Sandra Opačak.

Na fotografiji koja prikazuje taj svečani trenutak, dok se gradonačelnik Vinkovaca rukuje s direktoricom PZC-a, njen suprug Tomo Opačak, brat saborske zastupnice Marine Bilić Opačak (koja je nakon izbacivanja iz SDP-a sada u klubu Socijaldemokrata) sjedi tik do nje kao nijemi svjedok tog važnog povijesnog trenutka.

Rok ponovno pomaknut

Kruna karijere gradonačelnika Bosančića, nadvožnjak koji spaja dvije vinkovačke ulice, trebao je biti završen do studenoga prošle godine. Međutim, nije. Građani kažu da je PZC, pod različitim izgovorima, posao radio traljavo, pa je rok gradnje produžen do 30. lipnja ove godine.

Sudeći po stanju na gradilištu koje smo obišli prošle srijede ne samo da ne postoje nikakvi izgledi da će nadvožnjak biti završen do kraja ovog mjeseca, već niti do kraja ove godine. Iz Grada Vinkovaca na naš upit o tome kada će radovi biti završeni, rekli su da je rok ponovno pomaknut – do 31. prosinca ove godine. Dakle, za još šest mjeseci.

Zbog covida otežani radovi

Iz Grada Vinkovaca objašnjavaju kako su 5. travnja 2022. zaprimili zahtjev Poduzeća za ceste za produženjem roka izvršenja radova do 31. prosinca 2022. godine sukladno članku 16. osnovnog ugovora.

A taj, osnovni ugovor, kaže da se rok može produžiti u slučaju više sile (epidemija, rat, požar većih razmjera, poplava, potresi jačeg intenziteta), odnosno u konkretnom slučaju, ”radi poremećaja na tržištu koje je uzrokovala pandemija virusa COVID-19”, a koja je – stoji u odgovoru Telegramu – ”za posljedicu imala otežanu i usporenu dobavu potrebnih materijala za izvršenje ugovora te otežan i usporen rad na gradilištu.”

Bez zamaha na gradilištu Telegram

A da je na gradilištu posao otežan i usporen i daleko od velikog zamaha, entuzijazma i napretka u preporođenoj Slavoniji, o čemu govori premijer, uvjerili smo se i sami. Jedan valjak i jedan bager, sva građevinska operativa koju smo vidjeli, te pet-šest radnika hrvaju se s poslom vrijednim 80-ak milijuna kuna za koji nitko ne zna kada će biti završen.

Cijene divljaju, trošak raste

”Tijekom provedbe projekta nije promijenjena ugovorena vrijednost radova”, kažu iz Grada Vinkovaca. A projekt je s nešto manje od 67 milijuna kuna financiran bespovratnim novcem iz sredstava Europske unije (operativni program Konkurentnost i kohezija), dok oko 11,8 milijuna kuna osigurava državni proračun.

Koliko će biti iznos na koncu, kad se podvuče crta i kad PZC ispostavi konačni račun, nitko ne zna. Jer građevinski materijal danas ne košta koliko mu je cijena bila u listopadu 2019. (kada je potpisan ugovor), niti u studenom 2020. kada je bio prvi rok završetka radova.

Što ako se probiju rokovi?

Danas, početkom lipnja, mjeseca u kojem istječe drugi rok, a treći je već odobren, cijene i dalje divljaju. Što će, međutim, biti ako ni do kraja godine radovi, kojima se ni danas ne nazire kraj, ne budu završeni? Tada postoji velika mogućnost da će investitor morati vratiti onih 67 milijuna kuna europskog bespovratnog novca koji je bespovratan samo ako se radovi izvedu u roku.

Kompletan projekt vinkovačkog nadvožnjaka dugog pola kilometra, uključuje i modernizaciju prilazne prometnice ukupne dužine 4176 metara, izgradnju biciklističke i pješačke staze uz prilaznu prometnicu i u sklopu nadvožnjaka, od kojih je svaka dužine tri kilometra, trebao bi biti završen do 31. prosinca sljedeće godine. No, dosadašnje iskustvo s gradnjom samog nadvožnjaka i dva probijena roka ne daju prevelik razmah optimizmu.

‘Neovlašteni odvoz kamena’

Goran Kajkić, oporbeni vijećnik u Gradskom vijeću Vinkovaca, prijavio je OLAF-u sumnje da s izgradnjom nadvožnjaka i do sada izvedenim radovima mnogo toga nije u redu.

Telegram je u posjedu pisma koje je gradonačelniku Vinkovaca 17. travnja 2020. godine, kad je izgradnja nadvožnjaka još bila u prvom roku, poslala Lidija Jehudit Župan i upozorila kako se kamen na gradilište nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica neovlašteno dovozi s rudišta Mlade Vodice u Podcrkavlju (kraj Slavonskog Broda) nad kojim koncesijsko pravo ima tvrtka Brod d.o.o., u kojem je, pak, Jehudit Župan suvlasnica.

Optužila je direktora te tvrtke Nikolu Lovrića da se udružio s PZC grupom koja neovlašteno odvozi građevinski kamen. Zatražila je od gradonačelnika Vinkovaca da odmah i bez odlaganja zaustavi daljnju gradnju tako dovezenim kamenom, koji se koristi za nadvožnjak i prilazne ceste.

Neobičan posao pod istragom

Telegram je početkom srpnja prošle godine pisao o neobičnom poslu, koji će kasnije postati predmet istrage Državnog odvjetništva, posla između spomenute tvrtke Brod d.o.o i Feliks regulacija.

U travnju 2020. kada se već gradio vinkovački nadvožnjak, direktorica tvrtke Feliks regulacija, Marina Bilić Opačak (saborska zastupnica postat će na parlamentarnim izborima u srpnju te godine), prodala je tvrtki Brod pet radnih strojeva, ukupno vrijednih 5.462.500 kuna. Ta tvrtka bila je u blokadi, a Feliks regulaciji bila je zanimljiva zbog eksploatacije mineralnih sirovina, prije svega kamena.

Kamen za nadvožnjak

Kako tvrtka Brod nije imala čime platiti te strojeve, jer je bila u blokadi, Feliks regulacija svoje je potraživanje od 5,5 milijuna kuna, u postupku predstečajne nagodbe, iskoristila za stjecanje statusa najvećeg vjerovnika.

Počeli su se ponašati kao vlasnici kamenoloma, pa se kamen iz rudišta u Podcrkavlju, kako je to vinkovačkog gradonačelnika upozorila Lidija Jehudit Župan, odvozio na gradilište nadvožnjaka. Tvrtka Feliks regulacija, jedno od više poduzeća u vlasništvu obitelji Opačak, s iznosom od 150.000 kuna, bila je najveći pojedinačni donator predsjedničke kampanje Zorana Milanovića.

Grad uplatio 18 milijuna kuna

Neobična priča o gradnji vinkovačkog nadvožnjaka, priča u kojoj se nije lako snaći i spojiti sve konce, tako povezuje suprugu i sestru Tome Opačka, Sandru Opačak, direktoricu i suvlasnicu Poduzeća za ceste i Marinu Bilić Opačak, bivšu direktoricu Feliks regulacije, danas zastupnicu u Hrvatskom saboru.

Jer, dok je potonja bila čelna osoba Feliks regulacije, tvrtka Poduzeće za ceste, čija je direktorica Sandra Opačak, gradila je vinkovački nadvožnjak kamenom koji je bio u vlasništvu tvrtke Brod.

Unatoč tome, Grad Vinkovci uredno je plaćao ispostavljene račune i od 19. veljače 2020. godine i prve uplate na račun Poduzeća za ceste u iznosu od 300.078,85 kuna do kraja prošle godine ukupno je plaćeno gotovo 18 milijuna kuna. Podatke koliko je plaćeno u ovoj godini nemamo, a nepoznato je i koliko je novca plaćen kamen dovezen iz kamenoloma u Podcrkavlju odakle ga je PZC, tvrdi se, neovlašteno dovozio.

Bez telefona i interneta

Onaj veliki zamah, entuzijazam i napredak, vidljivi i u rezultatima Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, o čemu je prije neki dan u Osijeku govorio premijer Plenković, osobito je osjetila obitelj Zlatka Žmure iz vinkovačke Duge ulice 183, čija se kuća, izgrađena potkraj 19. stoljeća, tik do željezničke pruge, ispriječila marljivim graditeljima nadvožnjaka.

Zlatko Žmura Telegram

Žmura je otkupio kuću od Hrvatskih željeznica 1994. i dobio na korištenje okućnicu, na zemljištu koje pripada HŽ-u. Bageri Poduzeća za ceste, probijajući trasu za gradnju nadvožnjaka, odsjekli su mu telefonski kabl, pa mjesecima nema fiksnu liniju ni pristup internetu.

Mala žrtva za veliki zamah

U vrtu koji obrađuje njegova supruga geodeti su već označili točke kojima će proći zid uz nadvožnjak, a koji će prolaziti posred bašče. Žmurova supruga jada se kako će morati povaditi krumpir i prije nego što je planirala jer će im bageri uskoro doći u vrt.

Veli kako će povrće koje je do sada uzgajala ubuduće morati kupovati, što će biti veliko opterećenje za šestočlanu obitelj koja živi od dvije skromne mirovine. Zlatko Žmura žalio se vinkovačkoj gradskoj upravi, ali su me rekli, veli, kako je njegova kuća s kraja 19. stoljeća i prije gotovo 30 godina otkupljena od HŽ-a, sagrađena bespravno.

Ali mala je to žrtva za veliki zamah, entuzijazam i napredak kojeg ostvaruje Projekt Slavonija, a koji je na primjeru gradnje vinkovačkog nadvožnjaka – čija je cijena za sada oko 80 milijuna kuna – pokazao svu veličinu preporoda istoka Hrvatske.