Otkrivamo novi skandal: Procurili osjetljivi podaci dužnika koji nisu plaćali pretplatu HRT-u, priča je sumanuta
Osobni podaci neovlašteno su završili su sudskim spisima zbog ovrha za pretplatu
U sudskim spisima u postupcima zbog HRT-ovih ovrha nalaze se popisi s desecima dužnika kojima se na taj način neovlašteno odaju osobni podaci. Primjerice: dužnik koji nije platio pretplatu HRT-u dobio je u svoj spis popis 70-ak drugih dužnika, s njihovim imenima i osobnim identifikacijskim brojevima (OIB). Tako je u rukama jedne osobe završilo više desetaka podataka njemu potpuno stranih ljudi, a za pretpostaviti je da su i ti drugi dobili u svoje sudske spise identične popise.
Drugim riječima, kroz sudski spis procurili su brojni osjetljivi osobni podaci ljudi čiji je jedini grijeh bio neplaćanje pretplate HRT-u. Zbog tog banalnog prekršaja i sitnog duga našli su se u situaciji da mogu postati žrtve puno ozbiljnijih kaznenih djela, odnosno zlouporaba.
EU uredba štiti osobne podatke
Opća uredba o zaštiti osobnih podataka koju primjenjuje i Hrvatska brani neovlašteno distribuiranje osobnih podataka. Oni se, kako je propisano, moraju prikupljati s određenom svrhom za koju, osoba čiji se podaci prikupljaju, mora dati i privolu. Podaci se u drugu svrhu ne smiju koristiti, niti otkrivati.
Ipak, u sudskim spisima Općinskog građanskog suda u Zagrebu nalaze se dokumenti koje je kreirala javna bilježnica Senija Škrinjar Kos s gotovo 70 imena i pripadajućih OIB-a. Trebalo bi na dokumentu biti samo jedno ime, ono osobe protiv koje se vodi postupak. HRT tvrdi da na izbor javnog bilježnika nema utjecaj.
Što na to kažu javni bilježnici?
U ovom slučaju osobni podaci procurili su iz računa za usluge koje je javna bilježnica odradila za HRT tijekom ovršnog postupka. No, umjesto da fakturira jednu po jednu uslugu izdala je jedinstveni račun za više ovršenika. Iz odgovora Hrvatske javnobilježničke komore proizlazi da ga je ona i dostavila u sudski spis. Ona Telegramu na više ponovljenih upita nije odgovorila.
“Nakon saznanja da neki javni bilježnici odluke s viškom podataka, a najvjerojatnije je riječ o ‘zbirnom’ računu, dostavljaju putem eKomunikacije, upozorili smo ih da to ne rade. Edukacija o tome održana je u rujnu prošle godine, te su javni bilježnici obaviješteni da zbirne račune ne dostavljaju putem eKomunikacije”, odgovorila nam je Hrvatska javnobilježnička komora dodajući da će posebno upozoriti ured javne bilježnice Senije Škrinjar Kos. Inače, eKomunikacija je elektronički kanal kojim se sudovima mogu dostavljati dokumenti. Nakon ovakvog odgovora možemo samo pretpostaviti koliko je osobnih podataka na ovaj način procurilo.
Hoće li itko snositi posljedice?
S Općinskog građanskog suda u Zagrebu peru ruke. “Sud nije ovlašten mijenjati sadržaj zaprimljenih podnesaka”, odgovara glasnogovornik sudac Ivan Borković na pitanje što će poduzeti zbog nezakonitih dokumenata.
“Za odlučivanje o eventualnim povredama vezano uz zaštitu osobnih podataka nije nadležan sud, već Agencija za zaštitu osobnih podataka koja kao samostalno i neovisno državno tijelo nadzire provedbu Uredbe Europske Unije o zaštiti pojedinaca”, poručuje sudac Borković. Obratili smo se zato i Agenciji.
Ona pak lopticu vraća sudu. Objašnjavaju da nisu dužni nadzirati kako sudovi postupaju s osobnim podacima.
Agencija sve svaljuje na sud
“Prema Općoj uredbi nadležnost nadzornog tijela ne bi trebala obuhvaćati obradu osobnih podataka kada sudovi djeluju u sudbenom svojstvu. Tim se štiti neovisnost pravosuđa u obavljanju njegovih sudskih zadaća, između ostalog i donošenju sudskih odluka. Zato Agencija nije nadležna nadzirati postupke obrade sudova kada obavljaju svoju sudbenu nadležnosti”, pojašnjavaju iz Agencije.
No, dodaju da su prema Zakonu o sudovima predsjednici sudova dužni u okviru poslova sudske uprave provoditi i nadzor nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima.
Sud, sjećate se, kaže da za to ipak nije nadležan, a nama ostaju dokumenti s osobnim podacima ljudi koji uopće ne znaju da su im imena, prezimena i OIB-i neovlašteno procurili u sudske spise.