Otkrivamo: Plenković nezgodno ovisi o Tomaševiću. Ako zagrebački model odvoza smeća ne uspije, država može izgubiti milijarde iz EU
Smanjenje otpada jedan je od preduvjeta za isplatu sljedećih rata iz EU fonda za oporavak. Zagreb bi to mogao biti ključan
Kad je početkom listopada zagrebačka gradska vlast uvela novi model zbrinjavanja otpada, u gradskom HDZ-u nisu bili impresionirani. Model je „pucanj u prazno“ i neučinkovit, tvrdili su, najavivši čak da će prezentirati vlastiti alternativni program.
Mjesec dana kasnije, gradonačelnik Tomislav Tomašević iznio je podatke koji sugeriraju da je u Zagrebu došlo do određenog pomaka. U listopadu je bilo 27 posto manje miješanog komunalnog otpada nego u istom mjesecu lani, dok je istovremeno povećano odvajanje plastike, papira i biootpada.
Navijanje za Tomaševića
Za zaključke o uspjehu ili neuspjehu novog modela debelo je prerano. No, jedan je zaključak već sad moguće izvući: HDZ, barem onaj na nacionalnoj razini, morao bi navijati da Tomaševićev model u Zagrebu uspije. O tome ovisi hoće li Vlada uspjeti uvjeriti Bruxelles da provodi reforme i onda zauzvrat dobiti obećani novac iz EU fonda za oporavak.
U srpnju prošle godine europski ministri odobrili su dokument na 280 stranica u kojem su detaljno popisane reforme – zajedno s rokovima – na koje je Vlada pristala da bi u redovitim ratama dobivala europska sredstva namijenjena oporavku. Ukupno, u Banskim dvorima računaju na 5,5 milijardi eura, koje će se isplaćivati u deset rata.
Smanjenje količine otpada
Avans od 818 milijuna eura uplaćen je u proračun prošlog rujna. Potom je krajem lipnja sjela prva rata od 700 milijuna eura. Prije nekoliko dana Europska komisija potvrdila je da je Vlada ispunila uvjete i za drugu ratu, još 700 milijuna eura. Za svaku tu isplatu postoje zadaće i kriteriji: što država mora napraviti, koje reforme provesti, da bi Komisija odobrila transfer novca.
Za treću ratu, onu koja će tek doći na red, pa onda još i za sedmu i desetu, jedan od tih kriterija je smanjenje količine komunalnog otpada koji završava na odlagalištima. Kriterij je nacionalni: udio na nacionalnoj razini mora pasti s lanjskih 58 posto na 49, pa na 41 i na kraju, za nekoliko godina, na 30 posto.
Kriterij je, dakle, nacionalni, ali je provedba lokalna. A Grad Zagreb je najveći grad, pa proizvodi goleme količine miješanog otpada.
Utjecaj glavnog grada
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ne žele, doduše, procjenjivati kako će i koliko zagrebački model utjecati na nacionalni postotak – a onda i na ispunjenje ciljeva koje od Vlade traži EU. No, podaci koje su nam poslali zorno pokazuju utjecaj glavnog grada na nacionalnoj razini.
“Tijekom 2021. godine količina odloženog komunalnog otpada iznosila je 1.029.725 tona, odnosno 58 posto ukupne količine nastalog komunalnog otpada. Na odlagalište Prudinec – Jakuševec u 2021. godini odloženo je ukupno 175.289 tona komunalnog otpada iz Grada Zagreba, što iznosi 17 posto ukupno odloženih količina komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj”, kažu iz Ministarstva.
Dobra vijest za Vladu
Da nitko drugi nigdje u Hrvatskoj apsolutno ništa ne poduzme – što se, naravno, neće dogoditi – prema našim grubim izračunima samo Grad Zagreb mogao bi, ako model zbrinjava otpada bude učinkovit, srušiti nacionalni postotak za do tri postotna boda. A to bi bila itekako dobra vijest za Vladu.
„Zagreb je, s obzirom na svoju veličinu, sigurno bitan element jer dosta pridonosi nacionalnom cilju. Ključno je hoće li se zagrebački model vidjeti na volumenu otpada koji završava na odlagalištima“, kazao nam je nedavno u neslužbenom razgovoru sugovornik blizak europskoj administraciji. Iako se država, odnosno Vlada, mora osloniti na lokalne sredine, uloga je Ministarstva, smatra naš sugovornik, da reagira, „da ih stisne ili nagrađuje“.
Ovisnost Grada i države
Gradske vlasti očito su svjesne te uzajamne ovisnosti – uspjeh njihovih poteza u Zagrebu, kad je u pitanju otpad, ovisi i o središnjoj državi, a jednako tako središnja država, kad je u pitanju EU novac, ovisi o njihovom uspjehu.
Zagreb računa da će neke infrastrukturne projekte za zbrinjavanje otpada realizirati uz pomoć države, ali im uvjeti, izgleda, nisu baš po volji. Za sufinanciranje sortirnice država je, kroz plan oporavka, predvidjela sto milijuna kuna što je tek četvrtina procijenjene vrijednosti projekta. Zato podsjećaju da su gradski i državni interesi poravnani.
Više otpada, manje novca
„Država ne može ostvariti nacionalne ciljeve gospodarenja otpadom ukoliko Grad Zagreb ne sudjeluje u njima. To je naš argument gdje Vlada i Grad Zagreb imaju zajednički interes. EU sredstva su jedinstvena prilika da ostvarimo pomake i u indikatorima što se tiče gospodarenja otpadom. A bez Zagreba se ti ciljevi neće ostvariti”, kazala je u razgovoru za Hinu zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.
U zamjenu za europski novac, kako smo već spomenuli, Vlada se obvezala provesti cijeli niz reformi, uključujući i one koje se tiču otpada. Ako Komisija procijeni da ono što je dogovoreno nije ispunjeno, Bruxelles može Hrvatskoj privremeno uskratiti dio novca. Na nekoj od sljedećih rata isplatiti manji iznos od onoga na što u Banskim dvorima računaju, sve dok zadatak ne bude obavljen.
Deseci milijuna eura iz EU kase ovise, dakle, i o zbrinjavaju otpada. A to je posao u kojem jednu od ključnih uloga ima Grad Zagreb i njegova zeleno-lijeva gradska vlast.