Otkrivamo presudu važnu za slobodu medija: sud odbio Brkića koji je tužio novinarku jer je pisala o elitnoj prostituciji
Odbijena je tužba potpredsjednika Sabora protiv izdavača Jutarnjeg lista
Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić nerijetko tuži medije. Cijelu seriju postupaka već je i dobio, a sudovi su mu do sada dosuđivali odštete između 15 i 49 tisuća kuna. Više puta do sada uspješno je dokazao da su ga novinarski uratci povrijedili, odnosno da su mu nanijeli duševne boli, za koje mu izdavači moraju platiti.
Telegram je ranije izvještavao kako je nepravomoćno dobio spor protiv Lidera čiji ga je novinar prozvao zbog plagiranja završnog rada na Policijskoj akademiji, pa zbog toga mora platiti 15 tisuća kuna; Večernji list mora mu isplatiti dva puta po 40 tisuća kuna jer su ga njegovi novinari povezivali s aferom elitne prostitucije; a lani je pravomoćnom postala i presuda u postupku što ga je pokrenuo protiv tjednika Nacional, koji je još 2015. objavio vijest da je nasrnuo na bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Sud je odbio Brkićevu tužbu
Sada je, međutim, donijeta jedna nepravomoćna presuda, kojom je odbijena tužba potpredsjednika Sabora protiv medija. Obrazloženje je iznimno zanimljivo i važno sa stanovišta medijskih sloboda u Hrvatskoj.
U pitanju je postupak protiv Hanza Medije izdavača Jutarnjeg lista od kojeg je gospodin Brkić tražio 40 tisuća kuna odštete zbog komentara o aferi u kojoj ga se još jednom povezivalo s miniranjem akcije protiv elitne prostitucije u Zagrebu 2011. godine. Napisala ga je novinarka Ivanka Toma pod naslovom: ”Tko je DORH-u ukrao spis o kupleraju? Vaso nije, odgovor je u popisu mušterija”. Tu je bio i podnaslov: ”Političari svjesno zaobilaze pitanje koga je štitio Vaso. Jer, oni koje je Milijan Brkić štitio 2011. godine motivirani su da otad pa do danas štite njega”.
Detalji spornog komentara
U samom tekstu je još pisalo ovo: “‘Niti je Milijan Vaso najveća kurva u kupleraju, niti je glavno pitanje tko ga je zaštitio od kaznenog progona nakon što je policajac Barbarić u ljeto 2011. godine otkrio i dokumentirao ozbiljnu sumnju da je Vaso kriminalcima i kurvama javio da su pod istragom… Pravo je pitanje, a političari ga svjesno zaobilaze, koga je Vaso štitio. Jer oni koje je Brkić štitio 2011. godine motivirani su da od tada, pa do danas štite njega…
Logično, jer je Karamarko po funkciji bio u poziciji zaštiti Brkića i spriječiti da se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kompromitiranja istrage… Dakle, svi oni fini ljudi koji su se za uživanje u seksu mašili novčanika, a dovoljno moćni da njihova imena ostanu tajna, itekako su imali koristi od Vasine kompromitacije istrage… Zamislimo da Vaso, ili netko drugi nije upozorio kurve da ih se prati i da je policija snimila nekog suca kako još raščupan i proširenih zjenica broji tristo eura na ruke”.
Brkić optužio inspektora Merkaša
Do kraja komentara autorica zaključuje kako se može “očekivati da će afera s prostitucijom u kojoj je Vaso najeksponiraniji, ali ne i najvažniji akter, rasti sve dok ne bude za posljedicu imala njegovu političku eliminaciju”. Sve je to Brkića povrijedilo, a ozbiljno se i zabrinuo zbog javnog poniženja.
Na sudu je ponovno objasnio kako je imao neugodnosti i problema zbog tog teksta. Naveo je i kako su bili ogromni pritisci unutar stranačke grupacije kojoj pripada da odstupi s mjesta zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Hrvatskog sabora. Još je izjavio kako uopće nije kompromitirao tajne mjere protiv osumnjičenih u aferi elitne prostitucije već je to, kaže, učinio Mislav Merkaš, policijski službenik protiv kojeg se i vodi kazneni postupak.
Ovdje valja podsjetiti kako je taj isti Merkaš, nakon što je ova afera proljetos izbila, u razgovoru za RTL kazao kako mu je rečeno da su tajne mjere procurile upravo od Brkića. Nakon toga ispitan je i u DORH-u. Sumnje protiv Brkića tada nisu dokazane.
Zašto je sud odbio Brkića?
Osim ovog detalja iznimno je zanimljivo obrazloženje kojim je sud u nepravomoćnoj presudi donijetoj prije nekoliko dana odbio Brkićevu tužbu. Vrlo je precizno objašnjeno da se ovdje radilo o komentaru, što je potvrdila i sama novinarka Ivanka Toma, u kojem se iznosi vrijednosni sud, odnosno subjektivno stajalište o nekom događaju od javnog interesa. Zato tvrdnje iz komentara ne podliježu ispitivanju istinitosti, već ocjeni radi li se o pravilno izraženom stručnom komentaru.
U presudi su citirane i odredbe Ustava te Konvencije o zaštiti ljudskih prava koje jamče štovanje i pravnu zaštitu osobnog života, dostojanstva i ugleda, kao i slobodu mišljenja i govora. Europski sud za ljudska prava, kao i Ustavni sud RH nalažu sudovima da utvrde ima li u pojedinom novinarskom uratku ravnoteže između tih dvaju prava.
Ključne presude Europskog suda
Podsjeća se i na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu protiv Švicarske iz koje proizlazi kako sloboda novinarstva dopušta i određeni stupanj pretjerivanja, pa čak i provokacija, kao i odluke tog suda koje kažu da javni dužnosnici, što Milijan Brkić nesporno i je, trebaju uživati manju razinu zaštite od drugih osoba, jer sloboda medija javnosti daje mogućnost stvaranja javnog mišljenja o stavovima njihovih političkih vođa.
Isto tako, kaže Europski sud za ljudska prava, političari moraju prihvatiti svoju izloženost zdravom kriticizmu i ocjeni, čak i kad je nedvojbeno da su takvom kritikom bili uvrijeđeni.
Brkić je tada bio glavna tema
Sve to Općinski građanski sud u Zagrebu preslikava na Brkićev slučaj i kaže kako je novinarka Jutarnjeg lista komentirala temu koja je u tom trenutku u medijskom prostoru i javnosti bila aktualna. U njezinom središtu bio je i gospodin Brkić kao potpredsjednik Sabora što je za sud dokaz da je postojao interes javnosti da se o tome i piše.
Riječi kurva i kupleraj koje su pri tome korištene, po ocjeni suda, predstavljaju pretjerivanje i oštru metaforu, no kao takve nisu načelno nespojive sa slobodom izražavanja.
“Pisanje autorice članka bilo je u dobroj vjeri te nije imala namjeru niti uvrede niti klevetanja gospodina Brkića. Korištenje izraza kurva i kupleraj kao i stipuliranjem Milijana Brkića kao kurve u kupleraju, u konkretnom slučaju dopušteno je izražavanje, jer i ovakva oštra metafora ima podlogu u temi o kojoj se pisalo s obzirom da je pozadina svega afera o tzv. elitnoj prostituciji i političkoj povezanosti.
Autorica nije ništa izmislila već je na osnovu dostupnih informacija samo postavila određena pitanja koja traže razjašnjenje. U konkretnom slučaju vezano uz curenje informacija i razlozima tko bi i zašto mogao koga štiti”, stoji u presudi u kojoj sud daje za pravo novini što je objavila tekst u kojem se spominju moguće sumnje u povezanost Milijana Brkića s odavanjem informacija iz istrage u tzv. aferi elitne prostitucije.
Ljudi moraju znati što rade političari
Naime, kaže sud, javnost ima pravo znati da se neke visokopozicionirane političare povezuje s kaznenim djelima. “Mediji ne samo da imaju zadatak širenja takvih informacija i ideja, već i javnost ima pravo primanja informacija. U suprotnom, medijima bi bilo onemogućeno obavljanje njihove vitalne uloge javnog psa čuvara”, naglašava sud te dodaje kako je Milijanu Brkiću šteta već nadoknađena time što je Jutarnji list objavio njegov ispravak spornog teksta.
U presudi se još napominje kako gospodin Brkić nije uspio dokazati da je uznemiren i povrijeđen bio baš komentarom iz Jutarnjeg lista, budući da je u to vrijeme u medijskom prostoru bilo puno objava o toj temi.
“Mišljenje je ovog suda da su njegove tegobe i svojevrsni pritisci uzrokovani samom činjenicom da ga se vezalo uz teme obrađene u članku, a ne zbog samog članka”, zaključuje sud. Drugim riječima, Brkić je očito bio uznemiren zbog afere s elitnom prostitucijom, a ne zbog komentara Ivanke Tome o tom slučaju.