Otkrivamo skandal u zagrebačkom SC-u: direktor, HDZ-ovac, daje sobe u domovima studentima koji nisu prošli na natječaju

Ravnatelj Bošnjak u odgovorima ne negira da se “privremeni smještaj” dodjeljuje, no on tvrdi da tako zbrinjavaju studente s obzirom na socio-ekonomski status. No, uopće nije jasno, niti je bilo gdje objavljeno, kako točno socijalno ugroženi studenti mogu doći do privremenog smještaja u domu. Iako smo uporno inzistirali na tom pitanju, ravnatelj Bošnjak – inače član Nadzornog odbora zagrebačke gradske organizacije HDZ-a – u prepisci s Telegramom nije dao konkretan odgovor.

Studenti pišu o ‘smještaju preko veze’

Istražujući navode o dodjeljivanju privremenog smještaja po studentskim domovima u Zagrebu, Telegram je došao u posjed mailova koje su neki studenti početkom ove akademske godine slali upravi SC-a. U porukama do kojih smo došli, studenti su pisali kako su za privremeni smještaj čuli od prijatelja ili članova obitelji prethodno smještenih u domu. Jedan student eksplicitno piše kako zna da je riječ o smještaju koji se “dobiva preko veze”. Zatim je pitao upravu postoji li mogućnost da se i ostalima koji nemaju dovoljno bodova, dom dodijeli privremeno.

Jednoj studentici, koja je pisala kako je u teškoj situaciji i pitala može li je se smjestiti privremeno, iz SC-ove Poslovnice za smještaj studenata stigao je odgovor u kojem mogućnost “privremenog smještaja” uopće nije spomenuta. Objašnjeno joj je, rezolutno, da “pravo na smještaj u studentskom domu imaju studenti koji su sudjelovali na natječaju i ostvarili pravo na smještaj”. U dom može useliti, nastavljaju, samo ako eventualnim spuštanjem bodne granice ostvari pravo na smještaj. Na pitanje o famoznom privremenom smještaju koje je studentica postavila, iz SC-a su se oglušili.

Pravilnik u kojemu nema procedure

Radeći na ovoj temi, Telegram je kontaktirao ravnatelja Bošnjaka s nizom pitanja. Prvenstveno nas je zanimala konkretna – jasna, propisana i javno dostupna – procedura kojom je takozvani privremeni smještaj dostupan studentima slabijeg imovinskog statusa. Iz ravnateljevih odgovora proizlazi da jasne procedure jednostavno – nema.

Uporno nas je upućivao na SC-ov Pravilnik u kojem doista stoji kako je studentima slabog socio-ekonomskog statusa moguće pružiti privremeni smještaj u nekom od zagrebačkih domova, a odluku o svakom konkretnom slučaju donosi ravnatelj osobno. No kako se studenti mogu prijaviti za takav smještaj, ne piše nigdje.

Ravnatelj Bošnjak kazao nam je tek da se “studenti prijavljuju putem Poslovnice za smještaj studenata, osobnim dolaskom, putem e-mail adrese Ureda ravnatelja…”, stoji u njegovom odgovoru. Tri točkice u prethodnom citatu doslovno su prenesen odgovor Telegramu.

Šef studentskog zbora vrlo je kritičan

Raspitujući se za ovu neobičnu praksu, kontaktirali smo mjerodavne osobe i institucije. Javili smo se čelnom studentskom predstavniku Ivanu Pavlu Borasu, šefu zagrebačkog Studentskog zbora, tijela koje brine o pravima i standardu studenata. Boras se, u odgovorima na cijeli niz naših pitanja, kritički osvrće na rad uprave SC-a pod ravnateljem Bošnjakom. Kaže kako je, razgovarajući s kolegama s drugih sveučilišta, saznao da drugi studentski centri uopće nemaju odredbu o privremenom smještaju studenata.

Apostrofira i da iz pravilnika SC-a apsolutno nije jasno kako se studenti, koji su ostali ispod crte na natječaju, mogu obratiti ravnatelju u vezi ulaska u dom putem privremenog smještaja. Zaprimio je, dodaje, razne pozive ogorčenih studenata koji nisu uspjeli ostvariti pravo na dom.

“Studenti nam se žale vezano za takozvani privremeni smještaj, i meni osobno i Studentskom zboru. Kažu da su o toj praksi čuli od svojih kolega, ali da nisu mogli pronaći informacije kako se do takvog smještaja može doći”, veli. Privremeni smještaj kakav postoji u Zagrebu, zaključuje, smatra primitivnom mjerom koja favorizira privilegirane studente.

Rektor neodređeno o praksi SC-a

Rektor Stjepan Lakušić, pod čijim okriljem djeluje i SC, za Telegram kaže da je zatražio očitovanje ravnatelja Bošnjaka o navodima o pogodovanju oko smještaja koje je – kao i naša redakcija – zaprimio prije nekoliko tjedana. Pitali smo ga smatra li ovu praksu zagrebačkog SC-a transparentnom i pravednom. Tome smo dodali i pitanje što bi, kao rektor, poručio studentima koji nisu ostvarili pravo na dom putem natječaja, dok se neke smješta u privremeni smještaj suspektno, bez jasnih kriterija.

Kaže kako savjetuje studentima da prate promjene na listama za dom te da nerijetko brojni studenati koji su u početku bili “ispod crte”, na koncu uspiju dobiti smještaj u domovima. Konkretne odgovore o prijepornoj praksi zagrebačkog SC-a, dakle, nismo uspjeli dobiti niti iz uprave SC-a niti iz uprave Sveučilišta.

Šef Zbora ne dobiva odgovore

Kako zagrebačkim Studentskim centrom upravlja Upravno vijeće u kojem sjede dva Lakušićeva prorektora – Dubravko Majetić i Tibor Pentek – rektora smo pitali i je li Upravno vijeće raspravljalo o ovoj temi. Odgovorio nam je potvrdno, no predsjednik Zbora Boras, koji je također član Upravnog vijeća, bio je nešto egzaktniji. Tvrdi, naime, kako je na sjednicama upravo on otvarao tu temu i poticao raspravu. “Nažalost, nisam dobio konkretnije odgovore”, napisao je u odgovoru Telegramu.

U konačnici, pojasnimo kako su podijeljeni domski kapaciteti u Zagrebu. Većina mjesta, gotovo 7000, namijenjena je studentima koji ostvare pravo na subvencionirani smještaj putem raspisanog natječaja. Tu je još 310 kreveta koje, svojim odlukama, direktno raspoređuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja (op.a. primjerice, studentima iz Ukrajine pod privremenom zaštitom u RH) i još 300 mjesta “rezerviranih” za Erasmus studente.

Krucijalan trenutak ulaska u dom

Kvote rezervirane za Erasmus i Ministarstvo, tvrde naši izvori, baš se nikada ne popune do kraja i zatim na ova prazna mjesta, potvrđuje to i ravnatelj Bošnjak, useljavaju studente na privremeni smještaj. Oni će tu, tvrde dalje naši izvori, ostati cijele akademske godine. U nekom će se trenutku tijekom godine natječajna bodna granica spustiti (npr. studenti diplomiraju pa napuštaju dom) pa će i studenti – koji su već neko vrijeme u domu preko privremenog smještaja – postati regularni stanovnici doma.

Problematično je, međutim, kako su inicijalno ušli u dom na samom početku akademske godine; netransparentno, prije onih koji su bili ispred njih na natječaju i u vrijeme kada je potražnja za studentskim smještajem u Zagrebu enormna. Službenih podataka o broju tako smještenih studenata – nema. Neslužbeno smo tek uspjeli doznati kako se radi o najmanje 160 studenata godišnje.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pak, napominje kako sukladno njihovom, nacionalnom Pravilniku o ostvarivanju prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, “nije predviđen nikakav oblik privremenog stanovanja studenata u studentskim domovima”. Osvrćući se na to, ravnatelj SC-a Bošnjak ustvrdio je kako je to logično, jer se u slučaju privremenog smještaja ne radi o smještaju koji subvencionira država, već privremeno smješteni studenti plaćaju punu cijenu.