Otkrivamo: Sutkinja koja je u skandaloznom slučaju oslobodila policijskog šefa za seksualno uznemiravanje upravo je promaknuta
Zbog njezine presude predsjednik Vrhovnog suda javno se ispričavao
Sutkinju Anicu Filipović Državno sudbeno vijeće (DSV) unaprijedilo je na svojoj posljednjoj sjednici: s Općinskog suda u Vukovaru imenovana je na viši, Županijski sud u Vukovaru. Ova vijest ne bi imala posebnu težinu da nije riječ o sutkinji koja je donijela presudu u slučaju seksualnog uznemiravanja mlade policajke i oslobodila krivnje šefa koji ju je pipao tijekom patrole na hrvatsko-srpskoj granici.
Zbog njezine presude dogodio se presedan u hrvatskom pravosuđu – ondašnji šef Vrhovnog suda RH Đuro Sessa ispričao se policajki. Ustvrdio je da je oslobađajuća presuda njezinom šefu bila pogrešna. Telegram je prvi pisao o ovom slučaju još u siječnju prošle godine.
Unatoč detaljnom svjedočenju u kojem je policajka opisala kako ju je šef seksualno uznemiravao, upucavao joj se, dirao je, pokušao je poljubiti iako se opirala te joj nudio spolni odnos, sutkinja Filipović donosi oslobađajuću presudu. Objašnjava da se spolno uznemiravanje dogodilo samo jednom te da se, da bi bilo kažnjivo prema Kaznenom zakonu, moralo ponoviti bar još jednom.
Žrtva duboko razočarana presudom
Prema riječima mlade policajke šef ju je seksualno uznemiravao gotovo tijekom cijele noćne smjene. Uvjerena je da se zamijenio s kolegama kako bi mogao ostati na samo s njom. Pohvalio se kolegama koje su sreli u ophodnji da je između njega i mlađahne kolegice “možda nešto” bilo.
Kasnije su je neki iz policijskog sustava nagovarali da ga ne prijavljuje. Presuda ju je, kazala je u razgovoru za Telegram, duboko razočarala, jer su joj vjerovali svi osim ljudi u pravosuđu. Pohotni policajac prije izricanja presude otišao je u mirovinu.
Kako je sutkinja objašnjavala presudu
Sutkinja je u presudi navela da je za postojanje kaznenog djela spolnog uznemiravanja “nužno da se ono ponovi bar jednom i da je proizvelo strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, te da su ponašanja neželjena (neće iste, odbija iste) osobi kojoj su upućena i da ta ponašanja smatra zadiranjem u svoju privatnost”.
Inače, u zakonskom članku koji propisuje kaznu za seksualno uznemiravanje ne spominje se koliko bi puta spolno uznemiravanje trebalo biti počinjeno da bi doista bilo kažnjivo. Navodi se da će biti kažnjen onaj tko “spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koje je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje”.
“Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje”, stoji u zakonu.
Kako je tumačena ova odredba
Iako to u zakonu nije izričito napisano, pravni stručnjaci u komentaru zakona naveli su kako je intencija zakonodavca bila da se kažnjava samo višekratno seksualno uznemiravanje. Željelo se, objasnili su, uvođenjem tog kaznenog djela u Kazneni zakon napraviti razliku između višekratnog ponavljanja tog nedjela i spolnog uznemiravanja kao prekršaja što se sankcionira prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.
Tvrde kako trajni glagol u dijelu članka zakona koji glasi ‘onaj tko spolno uznemirava’ zapravo daje do znanja da se kažnjava samo ponavljanje tog nedjela. Nije doduše precizirano mora li se ponoviti u više dana ili tjedana ili godina ili pak samo više sati kao što je to bio slučaj kod ove policijske službenice.
Isprika predsjednika Vrhovnog suda
Svega par dana nakon Telegramovog teksta, tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa javno se ispričao policajki. “To je zaista bila jedna pogrešna presuda gdje je napravljen jedan klasičan previd, koji mi suci ne volimo kad se mehanički tumači sudska praksa. Ovdje je sutkinja pogriješila, nije vodila računa o kriminalnoj količini djela i primijenila je jednu sudsku praksu koja se nikako nije smjela primijeniti”, rekao je Sessa dodajući kako sutkinja ne može snositi posljedice zato što je tako protumačila zakon.
“Mi na Vrhovnom sudu i ja osobno smatramo da je u cijeloj toj situaciji trebalo pokazati malo više sluha, takta i osjećaja za samo djelo koje se počinilo, za žrtvu i način na koji se to dogodilo”, zaključio je Sessa. Policajka u novi sudski spor nije željela ulaziti jer nije imala financijskih sredstava.
Prijavile su se tri kandidatkinje
Iz Državnog sudbenog vijeća koje je većinom glasova podržalo izbor Anice Filipović, za Telegram su objasnili kako je došlo do toga da na Županijski sud napreduje sutkinja čiju je presudu predsjednik Vrhovnog suda RH nazvao pogrešnom.
“Na oglas za dva upražnjena sudačka mjesta u Županijskom sudu u Vukovaru prijavu su podnijele tri kandidatkinje od koji je kandidatkinja Anica Filipović prema ocjeni sudačkog vijeća ostvarila najveći broj bodova (132) kao i najveći ukupni broj bodova nakon provedenog razgovora – 142.55. Kandidatkinja Klaudija Grubišić ostvarila je ukupno – 141.91 bod, dok je kandidatkinja Branka Soldo ostvarila ukupno – 120.18 bodova.
DSV objašnjava zašto je imenovana
Imajući u vidu da je maksimalan broj bodova koji kandidat može ostvariti na razgovoru pred Državnim sudbenom vijećem 15 bodova, razvidno je da kandidatkinja s 3. mjesta ne bi mogla dostići ostale dvije kandidatkinje sve i da one ne dobiju niti jedan bod na razgovoru.
I odredbu članka 55. stavak 6. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisuje da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova”, pojasnili su izbor iz Državnog sudbenog vijeća. Iz složene računice proizlazi da je sutkinja Anica Filipović dobila najviše bodova, pa je stoga imenovana.
Na pitanje o njezinoj presudi zbog kojeg se predsjednik Vrhovnog suda ispričao, iz DSV-a napominju kako se kasnije ispostavilo da se sutkinja služila komentarom zakona što su ga pisali profesori. “U tom komentaru ova materija bila je protumačena na način kao što je i u odluci sutkinje”, zaključuju.