Otkrivamo vam državnu firmu Jadranbrod. Gube milijune, direktor ima 19.000 kn neto, nije jasno što točno rade
Novi direktor tvrtke za Telegram objašnjava kako pokušava ostvariti 'pozitivnu nulu' u poslovanju
U zagrebačkoj Aveniji Većeslava Holjevca već godinama potiho djeluje državna tvrtka Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod. O njima se u javnosti malo zna, a mi smo pokušali istražiti čime se točno bave. Na službenim web stranicama stoji kako oni “primarno djeluju kao nadzorno i izvještajno tijelo prema Vladi i Europskoj komisiji u aktualnom procesu privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta”.
U protekle četiri godine, nadležno Ministarstvo gospodarstva i mahom posrnula hrvatska brodogradilišta za usluge su im isplatili ukupno 16.071.941 kuna. Unatoč tome, Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod muči se s profitabilnošću vlastitog poslovanja. Tako je 2018. poslovala s gubitkom od 3.301.456 kuna, a 2019. s gubitkom od 979.454 kune.
Direktor ima plaću 19.000 kuna i auto
Bez obzira na sve navedeno, samo tijekom 2018. te 2019., po zaposleniku su isplaćivali 18.297 kuna raznih darova, prigodnih nagrada te potpora. Prosječna plaća iznosi 10.600 kuna, a troje zaposlenika krajem 2018. ukupno je dobilo otpremnine u iznosu od 760.342 kune.
Direktor prima plaću 19.000 kuna neto, što je više i od plaće nekih ministara, i to nije sve. “Osim plaće u novcu, direktoru se obračunava i plaća u naravi u neto iznosu 2250 kuna mjesečno, za korištenje službenog automobila u službene i privatne svrhe 24 sata dnevno”, potvrdili su nam iz Hrvatske Brodogradnje – Jadranbroda. Službeni automobil koji spominju je Audi 2.0 TDI iz 2013. godine.
Nadzorni odbor tvrtke pak ima tri člana, a svaki od njih prima naknadu od 2000 kuna svaki mjesec, iako se godišnje održe samo četiri sjednice, a tijekom 2020. sastali su se tek dvaput.
‘Naknade se isplaćuju jer pišu u Statutu’
Direktora Ruđera Friganovića, inače bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva za vrijeme Vlade Jadranke Kosor i bivšeg direktora tvrtke Elka, zamolili smo da nam pojasni čime se to točno tvrtka koju vodi bavi te temeljem čega se isplaćuju takve financijske naknade. On je pristao na razgovor pa smo se zaputili u Aveniju Većeslava Holjevca 20 gdje se nalazi i Brodarski institut s kojim Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod dijeli prostor.
Važno je napomenuti da je Friganović tvrtku preuzeo tek na samom kraju 2019., dakle nakon što su nastali gubici te izvanredni troškovi koje smo citirali iz financijskih izvještaja. On je, tvrdi, već uveo radikalne uštede.
Friganović objašnjava da se bonusi i naknade isplaćuju jer to “negdje piše”, ali da su sada smanjeni 30 do 40 posto. “Ja se nadam da ćemo ove godine biti oko pozitivne nule i da će sve to skupa biti puno manje. Neke obveze jesu po Statutu društva ili kako se to već zove, ne čitam te papire svakodnevno”, komentirao je u razgovoru za Telegram. Dodao je i kako su za ovu godinu dobili naputke od nadležnog Ministarstva gospodarstva da te, citiramo, „božićnice, uskrsnice i ostala čudesa koja se kao isplaćuju”, zbog koronakrize ne bi trebalo isplatiti.
Za velike isplate otpremnina iz 2018. objasnio nam je kako je riječ bila o menadžerskim ugovorima no da su im sada, nakon odlaska tih troje ljudi, troškovi bitno manji. „To su bili direktori. Plaća im je bila oko 18 tisuća kuna, to je ta nekakva struktura koju sam ja promijenio. Postojao je sektor financija i računovodstva, sektor komercijale i neki sektor izvještavanja. Organizacijska struktura nije se mijenjala od doba kada je bilo 70 zaposlenih”, objašnjava. Dodaje i kako je njegov prethodnik imao 20 do 30 posto veću plaću od one koju on prima danas.
Ne mogu naplatiti usluge
Revizorska izvješća pak pokazuju da Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod svake godine ima problema s naplatom potraživanja od brodogradilišta s kojima ima ugovore. U posljednje četiri godine otpisali su 4.7 milijuna kuna potraživanja koja su im brodogradilišta dugovala temeljem sklopljenih ugovora. Tvrtka i sada ima 1.2 milijuna kuna potraživanja, što je vidljivo u financijskim izvještajima za 2019., a budući da su navedena brodogradilišta već u stečajnom postupku ili pred stečajem, naplata je upitna.
“Najveći dio našeg posla trenutačno su analize zahtjeva koji određeno brodogradilište daje državi u smislu davanja jamstava, a onda i da pratimo kako se ta sredstva troše, ide li izgradnja tih brodova i plovila dinamikom kako je bilo planirano, postoji li ugroza za državni proračun, i tako dalje”, otkriva Friganović.
Tvrtka je zadužena i za vođenje Knjige narudžbi brodova. Riječ je zapravo o dokumentu od dvije stranice s popisom naručenih brodova pa se postavlja pitanje mogu li to brodogradilišta voditi sama. Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod zadužena je i za praćenje te analizu svjetskog brodograđevnog tržišta, iako je zadnja analiza na njihovim stranicama objavljena u studenome 2018.
Posao koji rade moglo bi raditi i ministarstvo
S obzirom na to da Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod sa svojih devet zaposlenika zapravo obavlja neku vrstu izvještavanja te nadzora, gospodina Friganovića pitali smo bi li njihov posao moglo preuzeti Ministarstvo gospodarstva ili možda ono prometa i infrastrukture.
„Bi li to moglo raditi ministarstvo? Možda bi, mogla bi i možda neka agencija. Ali eto ovdje već postoji firma i nešto akumuliranog znanja. Po mom iskustvu, rijetko se tko danas uopće želi baviti tematikom brodogradnje”, komentira direktor i dodaje kako su „svi koji su se ovime bavili na bilo koji način vidjeli i DORH i USKOK, i onako malo sa strane stavili”.
Kako oni vide poslovanje ove tvrtke pitali smo i Ministarstvo gospodarstva, no do objave ovog teksta nisu nam odgovorili.
Direktor u potencijalnom sukobu interesa
Postoji još jedna zanimljivost. Ruđer Friganović od 8. je svibnja ujedno i član Nadzornog odbora brodogradilišta 3. maj, koji pak Hrvatskoj brodogradnji – Jadranbrodu, dakle tvrtki u kojoj je direktor, duguje novac. Uz to, s druge strane daje mišljenja o državnim jamstvima brodogradilišta, a u jednom sjedi u Nadzornom odboru.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa opisali smo ovaj slučaj i upitali je li to problematična situacija. “U slučaju da je član Uprave dužnosnik, on sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ne može istovremeno biti i član Nadzornog odbora drugog trgovačkog društva”, odgovorili su nam.
Dodali su kako su otvorili predmet u odnosu na ovog dužnosnika, te će ispitati sve navode iz upita koje im je poslao Telegram.