“Korisnik na zahtjevu za isplatu potpore ima 109 JIBG-a (odnosno farmi op.a.) na kojima je prijavio dobrobit. Kontrolom je utvrđeno da se na većini JIBG-ova ne provodi dobrobit životinja za mjere koje su prijavljene”, piše u izvještaju Samostalne službe za kontrolu mjera izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Životinja nema, novci isplaćeni

Prema tvrdnjama naših izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici te potpore iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura. Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.

Slijedi još zanimljiviji nalaz. „Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja”. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima.

Ove navode, po kojima se životinje nikada nisu niti nalazile na farmama, a kooperanti nisu imali ugovore, Grupa Pivac relativizira. „Ako prilikom nadzora na nekoj od kontroliranih farmi nije bilo životinja, radilo se o kooperantima s kojima u trenutku provedbe nadzora više nismo surađivali ili pak o farmerima kod kojih nije došlo do planiranog punjenja farmi. Za takve objekte sredstva iz mjere 14 nikada niti nisu ostvarena.”

Što je pokazala kontrola na terenu

Ističu da kao organizatori tova i vlasnici životinja nabavljaju što je moguće kvalitetniji tovni materijal. „Vodimo brigu da to bude isključivo zdravstveno ispravna hrana provjerenih dobavljača, koju redovito kontroliramo i šaljemo na analize kako bismo osigurali maksimalno kvalitetnu ishranu s pozitivnim učincima ne samo na proizvodne rezultate, već i na zdravlje životinja. Naša stručna služba, koju čine veterinari i drugo stručno osoblje, farmerima je na usluzi 24 sata dnevno. Svim tim radnjama stvaramo okvir za provođenje mjere”, odgovara Grupa Pivac.

No, mjera za koju su dobili novac ne odnosi se samo na hranu nego i na brojne ostale uvjete koje su naveli u zahtjevima za potporu. A kako to izgleda na terenu na kojem su kontrolori Agencije provjeravali provode li se na gospodarstvima standardi za koje su korisnicima isplaćene potpore?

Ustanovili su, primjerice, ovaj slučaj: stočar može dobiti novac, ako je obogatio ležište slamom kao što je prijavljeno na ovoj farmi. Fotografije pokazuju da na podu nema slame, iako je prijavljeno obogaćivanje ležišta. No u ovom je slučaju podna površina tek običan rešetkasti pod. Jedan od profesora sa zagrebačkog sveučilišta koji nam je pomogao analizirati interni izvještaj i fotografije pod uvjetom anonimnosti kaže: “Fotografije pokazuju da ležište nije obogaćeno, a vjerojatno ovaj primjer ne bi zadovoljio niti minimalne zakonom propisane uvjete držanja životinja u odnosu na kvadraturu”.

I na drugoj farmi svinjama nisu omogućeni uvjeti za koje su se tražile potpore. Prijavljeno je da je ležište obogaćeno steljom koja se u proizvodnim sustavima smatra se izrazito korisnom za dobrobit životinja. Fotografija pokazuje da ležište nije obogaćeno, a kontrolori ističu loše zoohigijenske uvjete u kojima blago živi. „Koliko se vidi na fotografijama, svinja je u suhom gnoju koje bi trebalo očistiti, a ležište nije obogaćeno”, kaže ugledni profesor.

Novac ne dobivaju farmeri

Znači li to da je Ministarstvo poljoprivrede i resorna ministrica Vučković zažmirila na nepravilnosti uočene kod kooperanata braće Pivac? Ta je grupacija i inače posljednjih godina zabilježila izuzetan rast potpora iz ovog resora. Nije do nas, nego do Ministarstva, odgovaraju nam iz Grupe Pivac. „Na porast ostvarenih potpora iz Mjere 14 za 2021. godinu najviše su utjecale promjene u samoj mjeri. Naime, u navedenom je razdoblju povećan iznos omotnice za mjeru 14, a također je došlo do izmjene u načinu obračuna broja grla”, odgovaraju.

Prijepor postoji i oko toga tko dobiva novac iz te mjere. Ovog je proljeća priču otvorio tjednik Nacional koji je objavio da Braća Pivac imaju čak 80 kooperanata koji su provodili mjeru Dobrobit životinja. Nacional je pisao kako novac nije završio na na računima kooperanata, koji smatraju da su oni kao posjednici životinja zapravo trebali dobiti sredstva iz europskih fondova.

Umjesto na njihovom računu, novac je završio na računu tri tvrtke iz Grupe Pivac, od kojih je najviše dobila međimurska tvrtka Vajda. Što to znači? Novac za dobrobit životinja ne dobiva kooperant koji o životinjama brine, hrani ih i osigurava uvjete na svojim farmama.

Braća Pivac: ‘Nema ničeg spornog’

U tome nema ništa sporno, odgovara Grupa Pivac. „ Model kooperacije s uzgajivačima svinja organiziran je tako da s kooperantima sklapamo ugovor o uslužnom tovu, pri čemu Grupa Pivac ostaje vlasnik životinja. Sukladno potpisanim ugovorima, farmerima plaćamo za uslugu tova, odnosno ugovorenu fiksnu cijenu po kilogramu prirasta. Mi kupujemo životinje i isporučujemo ih na farme kooperanata. Ne vidimo ništa sporno u tome da mi kao vlasnik životinja, koji organizira i financira cijeli proces, sukladno važećim zakonskim propisima budemo ujedno i korisnik mjere.”

No kooperanti, kaže Telegramov izvor iz Ministarstva, nisu niti znali da je Grupa Pivac korisnik mjere 14. Nisu poduzimali aktivnosti dobrobiti životinja, a istodobno je Grupa Pivac Agenciji za plaćanje potvrdila aktivnosti na njihovim farmama.

Iako u Grupi Pivac polažu pravo na ta sredstva, to nije sasvim uobičajena praksa. Razgovarali smo s jednim poljoprivrednikom koji svoju proizvodnju temelji na suradnji s kooperantima. Naš sugovornik kaže kako sredstva iz Mjere 14, kojim se poboljšavaju uvjeti stoke na farmama, moraju ići farmerima.

Ministarstvo ignorira vlastite kontrolore

Prije isplata za 2021. provedeno je 240 kontrola na terenu i tako je provjereno 12 posto poljoprivrednih gospodarstava koji su korisnici Mjere 14, potvrđuje Ministarstvo poljoprivrede. Utvrđene su nepravilnosti kod 98 korisnika, što je nevjerojatnih 40 posto odstupanja.

Neki nisu ažurno vodili evidenciju, nisu provodili propisane uvjete, poput koproloških pretraga (mikroskopskih pregleda uzorka izmeta), intervencije na papcima, nisu osigurali ispuste životinja, nisu osigurali povećanje podne površine…

U internom dokumentu Agencije navodi se: „Korisnik ne drži životinje na ispustu najmanje 150 dana godišnje, a trebao je; nije osigurano najmanje 5 kilograma stelje odnosno slame dnevno po mliječnoj kravi; nije osigurana propisana podna površina…” Za sve to isplaćena su sredstava, a nije poznato jesi li izdani nalozi za povrat sredstava.

Šest puta podebljana omotnica

Tu je mjeru ministrica za prijelazno razdoblje povećala šest puta. Mjera možda nije dobro definirana, a sigurno je da je njezinu provedbu teško kontrolirati jer zahtjeva veliki broj kontrolora na terenu. Kada su nalazi kontrolora negativni kao što pokazuje interni dokument, očito su u Ministarstvu poljoprivrede skloni ignorirati ono na što upozoravaju njihovi vlastiti izvještaji.

Kontrola provedena samo na malim korisnicima

Ministarstvo poljoprivrede za ovu je mjeru prošle godine isplatilo više od 34 milijuna eura. Potporu je dobilo 1891 korisnika, no najveći kolač, čak 44,5 posto, dobilo je 10 najvećih. Tih 15,2 milijuna eura podijeljeno je ovako: tvrtka Vajda iz Grupe Pivac dobila je najviše – 3,8 milijuna eura ili 11,3 posto omotnice za 2021.

Slijedi Fortenovino Belje s 3,3 milijuna eura (9,8 posto), Koka s 1,5 milijuna eura (4,5 posto), zatim Žito, Vupik, Širjan, Bovis, Obrt Raič, PIK Vinkovci i Farma Tomašinci. Sredstava su, uz Vajdu, dobile i ostale članice Grupe Pivac – PPK Karlovac i Mesna industrija braća Pivac.

Deset gospodarstava dobilo je 45 posto, a ostalih 1881 manjih korisnika dobilo je 55 posto cijele svote. Pod lupom kontrolora bilo je obuhvaćeno 240 malih korisnika. Potpuno nerazmjerno iznosu novca među prvih deset velikih, provedena je kontrola nad samo jednim.