Biznis & tech

Otkrivamo: Vlada u plan oporavka ugurala projekt iz vremena Kuščevića zbog kojeg je država već izgubila novac

Kako Vlada gura reciklirane projekte koji se godinama nisu pomaknuli s mrtve točke

Nacionalni plan za oporavak i otpornost kojeg kritiziraju valjda svi, osim Vlade koja ga je napisala, prepun je starih, recikliranih projekata, koji su već odavno trebali biti dovršeni, ali nisu, zbog nesposobne administracije.

Postoji velika bojazan da će dobar dio, od 50 milijardi kuna koliko imamo na raspolaganju, ostati neiskorišten jer je predviđeno da većina novca ide u projekte javnog sektora, koji su i do sada nerijetko kasnili zbog pribavljanja dokumentacije, pogrešaka u procedurama i sličnog.

Tako se u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost kao jedan od projekata navodi “Daljnja optimizacija i decentralizacija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem potpore funkcionalnom spajanju”.

Ugovor za optimizaciju lokalnih jedinica još 2018. potpisali Kuščević i Pavić

Optimizacija i decentralizacija lokalnih jedinica dobro zvuči, kada ne bi znali da je još 2018. potpisan ugovor za osnovni projekt kojim bi se stvorila baza podataka na temelju koje bi se optimizacija i radila – no on nikada nije dovršen. I danas na stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava stoji vijest iz prosinca 2018. godine o potpisivanju ugovora vrijednost 20 milijuna kuna, kojeg su potpisali tadašnji ministri Marko Pavić i Lovro Kuščević.

Iako je ugovor potpisan, s tim projektom, kako doznajemo od osoba upućenih u tijek njegove realizacije, nije se događalo ništa sve do rujna 2020. godine, kada je Ministarstvo pravosuđa objavilo natječaj za nabavu aplikacije potrebne za njegovu realizaciju, čija procijenjena vrijednost je bila 10 milijuna kuna.

Natječaj poništen, Ministarstvo pravosuđa i uprave mora platiti 45 tisuća kuna

Odluka o odabiru donesena je u prosincu 2020. godine. Odabrane su tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. i Combis. d.o.o. koje su se zajednički javile na natječaj i ponudile cijenu od 4,9 milijuna kuna s PDV-om, ali je natječaj poništen od strane Državne komisija za kontrolu postupaka javne nabave, nakon žalbe ponuditelja koji se žalio na pogrešno ocjenjivanje ponuda, što je na kraju i uvaženo.

Došlo je do poništenja natječaja, ali Ministarstvo pravosuđa mora žalitelju isplatiti i 45 tisuća kuna troškova žalbenog postupka. Tako da, osim štete zbog kašnjenja projekta, imamo i direktnu financijsku štetu.

Nacionalni plan za oporavak od koronakrize prepun recikliranih projekata

Osim što je Nacionalni plan za oporavak i otpornost prepun takvih, recikliranih projekata – već smo pisali o Trgu pravde što je ideja stara gotovo dva desetljeća – kao što vidimo i iz ovog primjera, postoji veliko pitanje hoće li svi ti projekti zaista biti i realizirani, ili će dobar dio novca propasti, nećemo ga uspjeti iskoristiti jer su rokovi za realizaciju ograničeni.

Ekonomski savjet Glasa poduzetnika i Hrvatska udruga poslodavaca koji su najveći kritičari plana, složni su u ocjeni da premali dio novca ide privatnom sektoru, odnosno da nije orijentiran ka projektima kojima bi se restrukturiralo hrvatsko gospodarstvo, te potaknuo oporavak tvrtki i građana koji i jesu najpogođeniji koronakrizom.

Iako vjerojatno nitko ne spori da su projekti povećanja efikasnosti javnog sektora potrebni, kritičari vladinog plana smatraju da takve projekte treba financirati iz tekuće proračunske potrošnje, a ne iz sredstava koja su namijenjena oporavku ekonomije.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu