Rektorov poziv

Ova priča počinje 5. srpnja kada rektor Lakušić sa svoje službene e-adrese odabranim dekanima šalje Poziv na zajedničko druženje i prigodni domjenak povodom krajem semestra. To je, piše, njegov “mali znak zahvalnosti za odličnu suradnju i zajednički postignute vrijedne rezultate tijekom 2024./2025. akademske godine, a posebno u prvoj polovici 2025. godine”.

Druženju će se, nastavlja, pridružiti prorektori te “dekanice i dekani fakulteta i akademija koji su značajno doprinijeli postignutim rezultatima”. Sve zakazuje za 11. srpnja u 15:30 u restoranu Stari Puntijar i moli uzvanike da mu potvrde dolazak “radi jednostavnije i kvalitetnije organizacije događanja”. Označava i nužan dress code za ovu prigodu: smart casual. “Veselim se Vašem dolasku. S poštovanjem i uz srdačan pozdrav, Rektor: prof. dr. sc. Stjepan Lakušić”, zaključuje se u mailu.

Neslužbena kampanja

U dogovoreno vrijeme i na dogovorenoj adresi na Gračanskoj cesti, u petak 11. srpnja okuplja se društvo od tridesetak osoba. Uzvanici ovog događanja pričaju nam kako je to bilo opušteno druženje u veseloj atmosferi koje je potrajalo do kraja radnoga vremena restorana u 23 sata. Neki su se, govore nam uzvanici, zadržali i duže.

Kada smo ih zamolili da nam kažu o čemu je na tom ručku bilo riječi, ovako su nam odgovorili: “To je bila neslužbena najava rektorove predizborne kampanje. Na početku je održao govor i spomenuo da ga ljudi ispituju oko kandidature za novi mandat pa ovom prilikom potvrđuje da će se opet kandidirati”. Izbori za zagrebačkog rektora, spomenimo usput, održat će se u narednim mjesecima.

Usput je, prepričavaju nam uzvanici, kazao i kako neke dekane nije pozvao “zbog njihovih istupa na Senatu i u medijima”. Bili su pozvani, podsjetimo još jednom, “dekanice i dekani fakulteta i akademija koji su značajno doprinijeli postignutim rezultatima”. Bez poziva su, pak, ostali dekani zbog čijih je fakulteta zagrebačko sveučilište u mnogočemu prepoznato izvan granica Hrvatske.

Nepozvan zbog mišljenja i pitanja

Na primjer, FER. Dekan Vedran Bilas samo iz protekle godine Telegramu nabraja respektabilna postignuća: visok interes najboljih maturanata za upise, mnoštvo doktora znanosti, pokretanje prvog hrvatskog projekta širenja izvrsnosti u okviru programa Obzor Europa, lansiranje u europskim okvirima značajnog Centra izvrsnosti MARBLE za inovacije u pomorskoj robotici…

I prosječno zainteresirana osoba u Hrvatskoj, govori nam Bilas, zna da je FER jedna od najcjenjenijih i najproduktivnijih akademskih institucija. “Sve što radimo i postižemo su”, veli dekan, “rezultati Sveučilišta u Zagrebu”. Stoga ne vjeruje da njegovo nepozivanje na rektorovo druženje ima veze s rezultatima FER-a.

“Poziv nisam dobio jer sam na sveučilišnim tijelima iznosio mišljenja i postavljao pitanja. Javno sam se zalagao i za transformaciju visokog obrazovanja. Iskustvo pokazuje da se, ako imate stavove i iznosite ih, izlažete rizicima izoliranja ili javnog kritiziranja na osobnoj razini”, iznio je dekan Bilas o načinu upravljanja Sveučilištem koji prakticira aktualni rektor.

Nepoželjan ‘pre-slobodan’ govor

I Igor Lešnik, od 1. listopada bivši dekan Muzičke akademije, sugerira zabrinjavajuće razloge zbog kojih nije bio na spisku pozvanih. “Nisu bili dobrodošli oni dekani koji su”, kaže, “tijekom prethodnog rada u sveučilišnim tijelima ‘pre-javno’ i ‘pre-kritički’ iznosili drugačije stavove od rektora o sveučilišnoj problematici i/ili su ‘pre-slobodno’ i ‘pre-otvoreno’ govorili o interesima fakulteta ili akademija koji nisu uvijek istovjetni interesima rektorata”.

Smatra i da (ne)pozivanje bilo kojeg dekana na ovo okupljanje “ne može biti kriterij za vrednovanje doprinosa čelnika zajednički postignutim vrijednim rezultatima Sveučilišta u Zagrebu”. U nedavnoj međunarodnoj procjeni kvalitete, napominje Lešnik, “brojnost, opseg i značaj umjetničkih projekata Muzičke akademije za kulturnu politiku grada, države i društva općenito” ocijenjen je “više no impresivnim”.

Pa zaključuje kako činjenica da se našao “uz bok dekanima nekoliko najuglednijih fakulteta u RH koji također nisu bili pozvani na događanje 11. srpnja u Starom Puntijaru, baca dodatno svjetlo na svrhu predmetnog skupa održanog uz obvezni smart casual dress code”. Među nepozvanima je bio i dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić.

Najbolje rangirani

Na našu opasku kako je rektor okupio one dekane čiji fakulteti doprinose vrijednim sveučilišnim rezultatima, Mešić kratko poručuje da Sveučilište u Zagrebu prema relevantnim međunarodnim rang-listama najbolje rezultate postiže upravo u području poljoprivrede. Pritom se, zaključuje, “Agronomski fakultet ubraja u sam vrh sastavnica koje doprinose ugledu Sveučilišta”.

Niti dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić Čakar nije dobio rektorov poziv. Kaže tek da o druženju uopće nije imao saznanja pa ističe kako ne može komentirati nešto o čemu nema informacije. Među dekanima čiji fakulteti, prema rektorovom mišljenju, nisu sudjelovali u rezultatima Sveučilišta je i dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić.

‘Bez srdžbe i pristranosti’

Koprić među ostalim doprinosima svog fakulteta Sveučilištu apostrofira ovogodišnje rekordne upisne rezultate za sve studije koje izvode. “Pretpostavljam da to rektoru ne bi trebalo biti žao”, kaže. Napominje, međutim, kako je Sveučilište na jednoj od najprestižnijih svjetskih ljestvica – šangajskoj listi – izrazito palo iz kategorije 401-500 u kategoriju 601-700 mjesta.

“Možda bi javnosti i sveučilišnom vodstvu tako dramatičan pad trebao upaliti alarm, umjesto da se bavi proslavama rezultata u Starom Puntijaru”, veli Koprić. On svake godine povodom Dana Fakulteta podnosi izvještaje o radu u kojima istakne rezultate koje fakultet postiže. Ti su izvještaji javno objavljeni i svima dostupni.

“Preporučio bih ubuduće i našem poštovanom rektoru da se upozna s njima. Ne moramo ih slaviti u Starom Puntijaru, ne moramo ih uopće slaviti, ali nađimo se u našim akademskim prostorima koji put i napokon razgovarajmo o prioritetima i ciljevima našeg Sveučilišta sine ira et studio“, zaključio je dekan Pravnog fakulteta.

‘Kako je moguće to sugerirati?’

Na koncu ni Mirko Planinić, donedavni dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, nije bio pozvan na ručak rektora i zaslužnih dekana. PMF, kazao nam je Planinić, ima 3500 studenata; velik dio njih dobiva državne participacije školarina, od čega rektorat uzima 25 posto. PMF time, dodaje Planinić, značajno doprinosi proračunu Lakušićeva rektorata.

Jedan od najuglednijih fakulteta u državi objavljuje i 600 znanstvenih članaka godišnje, imaju jedan ERC projekt – u akademskom svijetu poznat i kao iznimno cijenjeni znanstveni Oscar – a imaju i nekoliko kompetitivnih projekata Hrvatske zaklade za znanost. “Tako da mi nije jasno kako je moguće da netko može sugerirati da nismo sudjelovali u postignutim rezultatima”, kaže Planinić.

(Ne)službena mail adresa

Upravo je Planinić na jednoj od posljednjih sjednica Senata Sveučilišta koju je pohodio kao dekan PMF-a upitao Lakušića o ručku u Starom Puntijaru. Zanimali su ga kriteriji prema kojima je rektor procijenio čiji fakulteti doprinose rezultatima Sveučilišta pa, sukladno tome, dekane pozivao na druženje. Rektor mu je šturo odvratio da to nije bilo službeno, već privatno druženje financirano privatnim sredstvima.

Na tom smo tragu rektoru Lakušiću, preko glasnogovornice Sveučilišta, uputili niz pitanja. Odgovore koje smo zaprimili ne potpisuje on, već “uprava Sveučilišta” što pretpostavlja rektora i njegovih sedam prorektora.

Na naše pitanje zašto je poziv na privatno druženje uputio sa službene sveučilišne adrese i to u svojstvu rektora, uprava Sveučilišta u suštini nas je poučila da email adresa Stjepana Lakušića na sveučilišnoj domeni @unizg.hr zapravo nije službena adresa. Oni rade distinkciju između adrese stjepan.lakusic@unizg.hr i adrese rector@unizg.hr, implicirajući da je isključivo potonja službena.

Ocijenili kvalitetu suradnje

Kao i Mirka Planinića, zanimali su nas i kriteriji koje je rektor vrednovao kod svakog dekana, a koji su onda rezultirali pozivom na druženje. Uprava Sveučilišta odgovorila nam je da su povodom završetka ljetnog semestra pozvali “one dekanice i dekane koji su svojom odličnom suradnjom s Upravom doprinijeli postizanju vrijednih rezultata u prvih šest mjeseci 2025. godine”.

Iako ni na koji način i ni u kojem obliku ne navode niti rektorove kriterije za poziv niti konkretne postignute vrijedne rezultate, nastavljaju ovako: “Kvalitetu suradnje dekanica i dekana s Upravom su, na temelju svoje individualne suradnje sa svakom dekanicom i dekanom, ali i na temelju svojeg dosadašnjeg iskustva u upravljanju velikim sustavima, ocijenili članovi Uprave”.

Na naše pitanje o tome koliko je plaćen ručak, uprava Sveučilišta odbila je odgovoriti tvrdeći kako su rektor i sedam prorektora ručak platili vlastitim novcem. Zbog toga račun i njegov iznos, smatraju, “ni na koji način nije i ne može biti predmet javnoga interesa”. Na koncu nismo mogli ocijeniti jesu li sve ovo bili službeni odgovori uprave Sveučilišta. Glasnogovornica nam ih je, naime, dostavila sa svoje e-adrese na sveučilišnoj domeni @unizg.hr.